Neurobiolog: Gojaznost je bolest mozga, a ne tela
Neurobiolog Mark Šneberger dobio je nagradu španske Fondacije princeze od Đirone za svoj doprinos otkrivanju ključnog regiona mozga u procesima unosa i trošenja energije.
Veliki ključevi ove bolesti leže u mozgu, objasnio je naučnik tokom posete Barseloni gde je učestvovao na ceremoniji uručenja priznanja za naučna istraživanja 2023 Fondacije princeze od Đirone, prenosi "El Pais".
Šneberger, naučnik iz Đirone, koji vodi istraživačku grupu za neuronauku na Univerzitetu Jejl, istakao je da je pronalaženje efikasnih lekova za borbu protiv gojaznosti veliki cilj naučne zajednice, iako je prevencija i dalje najbolje oružje za borbu protiv ovog zdravstvenog problema.
Kako je naveo, od 1970-ih godina gojaznost u svetu se utrostručila i više od 650 miliona ljudi, prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, pate od toga.
Zbog svoje ogromne složenosti, ova bolest, koja izaziva i druge zdravstvene probleme, poput tumora ili kardiovaskularnih bolesti, dovodi u dilemu lekare i istraživače, koji još razotkrivaju sve organske procese koji se pokreću kada dođe do prekomerne akumulacije masti u telu.
Šneberger, koji je specijalizovan za proučavanje toga kako nervni sistem kontroliše energetski balans i metabolizam, objašnjava da mozak jednostavno prati nivo glukoze u krvi, fiziološko stanje tela i na osnovu toga daje signale za pokretanje ili blokiranje apetita.
Za mozak, kako navodi, uzimanje više hranljivih materija nije hitna situacija - vanredna situacija je gubitak težine.
"Ako ima previše metaboličke aktivnosti, gubitak težine to detektuje kao vanrednu situaciju i aktivira signal apetita. To komplikuje situaciju kada, evolutivno nije prošlo toliko godina otkako smo jurili životinje za hranu, pa mozak misli da je deponovanje energije na nivou masnog tkiva dobro...Zato je najbolja terapija koja deluje protiv gojaznosti prevencija: ako sledimo uravnoteženu ishranu i vežbamo od malih nogu i, obrnuto, ako imamo manjak fizičke aktivnosti i stres svakodnevnog života, koji nas tera da brzo pojedemo bilo šta, treniramo svoj mozak za takav tip ponašanja", objašnjava Šneberger.
Kako je naveo, mozak dominira, opaža šta se dešava u našem okruženju i onda saopštava kako telo treba da reaguje.
Postoje periferni neuroni koji komuniciraju sa centralnim, ali mozak očigledno ima primarnu poziciju, dodao je.
"Zato gojaznost shvatamo ne kao bolest tela, već kao bolest mozga. Osnovna stvar koja je deregulisana i koja stvara ovu složenost u gubitku težine nije periferni organizam, to je naš mozak i način na koji reguliše ovaj metabolizam", istakao je španski istraživač.
On je upozorio da je, što se tiče terapije, bolje sprečiti nego lečiti, i da je najbolje početi sa sprečavanjem gojaznosti u detinjstvu.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Radak: Moždani udar pokazuje simptome i sedam dana ranije, implementacija AI u medicini moguća na više načina
04.09.2026.•
1
Prve nesvestice, vrtoglavice i prolazne poremećaje vida ne treba zanemarivati, upozorio je vaskularni hirurg prof. dr Đorđe Radak.
Dugo sedenje bez ustajanja može se povezati s većim rizikom od obolevanja od raka
04.09.2026.•
2
Zamena jednog sata neprekidnog sedenja laganom aktivnošću poput hodanja ili kućnih poslova povezana je s 12 odsto manjim rizikom od smrti od raka.
U Srbiji 18 obolelih od groznice Zapadnog Nila, sedam više nego prethodne sedmice
01.09.2026.•
2
U Srbiji je od 1. juna do 30. avgusta rеgistrоvаnо 18 slučајеvа grоznicе Zаpаdnоg Nilа, najnoviji su podaci Instituta zа јаvnо zdrаvljе Srbiје "Dr Milаn Јоvаnоvić Bаtut".
Trihotilomanija: Poremećaj zbog kog ljudi čupaju sopstvenu kosu
31.08.2026.•
4
Trihotilomanija, odnosno poremećaj čupanja kose, obrva, trepavica ili drugih dlaka, poznata je vekovima.
Naučnici identifikovali protein koji bi mogao da utiče na želju za masnom hranom
31.08.2026.•
0
Naučnici sa Metropolitanskog univerziteta u Osaki otkrili su da jedan protein u neuronima može značajno da utiče na sklonost prema masnoj hrani i povećanje telesne težine kod miševa.
Naučnici u hleb dodali spanać - to je znatno uticalo na insulin i osećaj gladi
31.08.2026.•
3
Naučnici su pronašli način da obogate beli hleb spanaćem, a prvo manje istraživanje pokazalo je da takav hleb može da utiče na odgovor organizma na insulin i osećaj gladi.
Sićušni kanali u vratu mogli bi da utiču na to kako mozak stari
30.08.2026.•
1
Sve više dokaza ukazuje na to da se sa godinama usporava rad limfnog sistema koji pomaže u uklanjanju tečnosti i otpadnih materija iz centralnog nervnog sistema.
Zaslađivač iz žvakaćih guma i pasti za zube povezan sa moždanim i srčanim udarima
30.08.2026.•
1
Zaslađivač ksilitol, koji se koristi u žvakaćim gumama i džemovima, povezan je sa moždanim i srčanim udarima, pokazala je najnovija studija, prenosi Gardijan.
Neobično stanje zbog kog se ljudi mogu izgubiti čak i u sopstvenom domu
30.08.2026.•
2
Neki ljudi mogu da prepoznaju zgrade i poznate orijentire i imaju sasvim uobičajene kognitivne sposobnosti, ali se ipak izgube na mestima koja poznaju godinama - u najtežim slučajevima čak i u sopstvenom domu.
Može li se Alchajmerova bolest preneti preko krvi?
30.08.2026.•
0
Alchajmerova bolest uglavnom se povezuje sa faktorima poput starosti, genetike i načina života.
Prvom pacijentu na svetu uklonjen tumor tokom operacije mozga uz pomoć AI
30.08.2026.•
1
Prvom pacijentu na svetu koji je podvrgnut operaciji mozga uz pomoć veštačke inteligencije u realnom vremenu uspešno je uklonjen tumor.
FDA odobrila novi lek za rak pankreasa: U ispitivanju gotovo udvostručio preživljavanje pacijenata
28.08.2026.•
0
Američka Uprava za hranu i lekove (FDA) odobrila je terapiju za kancer pankreasa koja je u kliničkim ispitivanjima gotovo udvostručila ukupno vreme preživljavanja pacijenata.
U Severnoj Makedoniji 50 slučajeva groznice Zapadnog Nila i šest preminulih
28.08.2026.•
0
U Severnoj Makedoniji registrovano je 50 zaraženih virusom Zapadnog Nila, od kojih je šest preminulo, objavio je Institut za javno zdravlje.
Zašto se leti osećamo umorno: Kako sačuvati energiju?
27.08.2026.•
0
Mnogi ljudi se žale da se leti osećaju umorno, da su pospani i da imaju slabu koncentraciju.
Dva radnika frankfurtskog aerodroma umrla od malarije, komarac stigao avionom
27.08.2026.•
2
Dvojica radnika frankfurtskog aerodroma umrla su od malarije nakon što se šest zaposlenih zarazilo tom ozbiljnom bolešću koju prenose komarci.
Jod i mozak: Može li nedovoljan unos uticati na pamćenje i koncentraciju?
25.08.2026.•
0
Zaboravnost, slabija koncentracija i osećaj da nam je "mozak u magli" često povezujemo sa stresom, nedostatkom sna i velikim brojem svakodnevnih obaveza.
U Srbiji od groznice Zapadnog Nila obolelo 11 ljudi, pet više nego prethodne sedmice
24.08.2026.•
0
U Srbiji je od 1. juna do sada registrovano 11 obolelih od groznice Zapadnog Nila, od čega je 10 slučajeva sa težim, neuroinvazivnim oblikom te bolesti.
Kardiolog: Srce posebno opterećeno tokom velikih vrućina
24.08.2026.•
1
Internista i kardiolog dr Snežana Bašić izjavila je da je srce posebno opterećeno tokom velikih vrućina, jer se na periferiji krvotoka zadrži veća količina krvi, a krv sporije dolazi do srca.
Studija: Napravljen proboj u lečenju metastaza jetre
24.08.2026.•
0
Belgijski istraživački tim je možda otkrio novi terapijski pristup jednom od najrasprostranjenijih i najtežih za lečenje oblika raka, preneo je portal Fokus na Belgiju.
Vaše srce može da napravi sopstveni bajpas nakon srčanog udara
24.08.2026.•
0
Kada dođe do srčanog udara, odnosno infarkta miokarda, koronarna arterija koja snabdeva srčani mišić postaje začepljena, čime se prekida dotok kiseonika i hranljivih materija.
Da li je opasno lizati aluminijumski poklopac pudinga ili čaše jogurta?
24.08.2026.•
4
Mnogi od detinjstva slušaju upozorenje da ne bi trebalo da ližu poklopac pudinga jer bi to moglo da bude štetno. Ali da li je ta navika zaista opasna po zdravlje?
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar