Neurobiolog: Gojaznost je bolest mozga, a ne tela
Neurobiolog Mark Šneberger dobio je nagradu španske Fondacije princeze od Đirone za svoj doprinos otkrivanju ključnog regiona mozga u procesima unosa i trošenja energije.
Foto: Pixabay
Veliki ključevi ove bolesti leže u mozgu, objasnio je naučnik tokom posete Barseloni gde je učestvovao na ceremoniji uručenja priznanja za naučna istraživanja 2023 Fondacije princeze od Đirone, prenosi "El Pais".
Šneberger, naučnik iz Đirone, koji vodi istraživačku grupu za neuronauku na Univerzitetu Jejl, istakao je da je pronalaženje efikasnih lekova za borbu protiv gojaznosti veliki cilj naučne zajednice, iako je prevencija i dalje najbolje oružje za borbu protiv ovog zdravstvenog problema.
Kako je naveo, od 1970-ih godina gojaznost u svetu se utrostručila i više od 650 miliona ljudi, prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, pate od toga.
Zbog svoje ogromne složenosti, ova bolest, koja izaziva i druge zdravstvene probleme, poput tumora ili kardiovaskularnih bolesti, dovodi u dilemu lekare i istraživače, koji još razotkrivaju sve organske procese koji se pokreću kada dođe do prekomerne akumulacije masti u telu.
Šneberger, koji je specijalizovan za proučavanje toga kako nervni sistem kontroliše energetski balans i metabolizam, objašnjava da mozak jednostavno prati nivo glukoze u krvi, fiziološko stanje tela i na osnovu toga daje signale za pokretanje ili blokiranje apetita.
Za mozak, kako navodi, uzimanje više hranljivih materija nije hitna situacija - vanredna situacija je gubitak težine.
"Ako ima previše metaboličke aktivnosti, gubitak težine to detektuje kao vanrednu situaciju i aktivira signal apetita. To komplikuje situaciju kada, evolutivno nije prošlo toliko godina otkako smo jurili životinje za hranu, pa mozak misli da je deponovanje energije na nivou masnog tkiva dobro...Zato je najbolja terapija koja deluje protiv gojaznosti prevencija: ako sledimo uravnoteženu ishranu i vežbamo od malih nogu i, obrnuto, ako imamo manjak fizičke aktivnosti i stres svakodnevnog života, koji nas tera da brzo pojedemo bilo šta, treniramo svoj mozak za takav tip ponašanja", objašnjava Šneberger.
Kako je naveo, mozak dominira, opaža šta se dešava u našem okruženju i onda saopštava kako telo treba da reaguje.
Postoje periferni neuroni koji komuniciraju sa centralnim, ali mozak očigledno ima primarnu poziciju, dodao je.
"Zato gojaznost shvatamo ne kao bolest tela, već kao bolest mozga. Osnovna stvar koja je deregulisana i koja stvara ovu složenost u gubitku težine nije periferni organizam, to je naš mozak i način na koji reguliše ovaj metabolizam", istakao je španski istraživač.
On je upozorio da je, što se tiče terapije, bolje sprečiti nego lečiti, i da je najbolje početi sa sprečavanjem gojaznosti u detinjstvu.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Naučnici potvrdili: Stari Rimljani su zaista koristili izmet kao lek
12.02.2026.•
2
Transplantacija stolice je savremena eksperimentalna procedura, ali korišćenje izmeta kao leka nije nimalo moderna ideja.
Osteoartritis se pojavljuje kod sve mlađih osoba
12.02.2026.•
0
Istraživanja sugerišu da se kod mladih, aktivnih ljudi osteoartritis sve češće dijagnostikuje u mnogo ranijim godinama nego što mnogi očekuju.
Ovo je šest grešaka tokom hodanja koje uništavaju kolena
11.02.2026.•
0
Hodanje je izuzetno korisna fizička aktivnost koja može smanjiti rizik od depresije, povišenog krvnog pritiska, dijabetesa, srčanih oboljenja i drugih zdravstvenih problema.
Vlada Francuske pozvala građane da jedu manje mesa - zbog klimatskih promena
11.02.2026.•
1
Francuska vlada je objavila Nacionalnu strategiju za ishranu, ishranu i klimu (Snanc) do 2030, koja preporučuje građanima da ograniče konzumaciju mesa i prerađevina i pređu na zdraviju ishranu koja manje utiče na klimu.
Vežbanje poboljšava zdravlje, ali ne mora da dovede do gubitka težine
10.02.2026.•
0
Vežbanje donosi mnoge koristi našem telu, ali gubitak težine nije jedna od njih.
Ako ste razmišljali da prestanete da pijete kafu: Ovo su posledice
10.02.2026.•
3
Kod osoba osetljivih na kofein i male količine mogu izazvati ubrzan rad srca, povišen krvni pritisak, nervozu i poremećaje sna.
Kafa i čaj sa kofeinom pomažu u smanjenju rizika od demencije
10.02.2026.•
0
Svakodnevno konzumiranje nekoliko šoljica kafe ili čaja sa kofeinom može blago da pomogne u očuvanju moždane funkcije i smanjenju rizika od demencije, saopštili su istraživači.
Jedna decenija u životu je iscrpljujuća više nego ostale
09.02.2026.•
3
Neki od nas se sećaju da smo imali više energije u svojim dvadesetim. Mogli smo da radimo do kasno, loše spavamo, izađemo uveče, brzo se oporavimo, i da se sledećeg dana opet osećamo sposobno.
Pronađen efikasan način za obnavljanje čula mirisa kod post-kovid sindroma
08.02.2026.•
2
Naučnici na ruskom Univerzitetu "Sečenov" proučavaju efikasnost treninga za obnavljanje čula mirisa kod ljudi sa post-kovid sindromom za koje trenutno ne postoje lekovi ili tretmani, saopštio je taj univerzitet.
Autizam verovatno podjednako pogađa dečake i devojčice
08.02.2026.•
0
Autizam je istorijski posmatran kao stanje koje češće pogađa muškarce i dečake nego žene i devojčice.
Studija u trajanju skoro pola veka otkriva u kom dobu dostižemo svoj fizički vrhunac
08.02.2026.•
3
Fizičke sposobnosti opadaju s godinama, ali mnogi od nas vole da misle da to neće predstavljati problem sve dok ne zakoračimo duboko u starost.
Zevanje ima iznenađujući efekat na mozak
08.02.2026.•
1
Zevanje ima neobičan i neočekivan uticaj na tok tečnosti koja štiti mozak, otkriva nedavna studija, iako još nije jasno kakav bi mogao biti uticaj ove promene.
Otkrivene bakterije unutar bubrežnog kamenja
08.02.2026.•
3
Po prvi put naučnici su otkrili dokaze o prisustvu bakterija skrivenih u "neinfektivnim" bubrežnim kamencima.
Retko stanje zbog kog su neki ljudi bukvalno alergični na hladnoću
08.02.2026.•
0
Za većinu ljudi hladno vreme je neprijatnost, zahtevajući dodatni sloj odeće ili pojačavanje grejanja. Za druge, izlaganje hladnoći može pokrenuti alergijsku reakciju dovoljno ozbiljnu da izazove kolaps.
Ostajete bez daha dok se penjete stepenicama? Evo kada treba da se zabrinete
07.02.2026.•
2
Osećaj da ostajete bez daha nakon penjanja uz jedan ili dva sprata stepenica čest je kod ljudi različitog uzrasta i nivoa fizičke kondicije.
Prva osoba koja će početi lečenje ruskom vakcinom protiv raka biće pacijentkinja iz Srbije
06.02.2026.•
8
Prva osoba na svetu koja će početi lečenje ruskom vakcinom protiv raka biće pacijentkinja iz Srbije, rekao je šef katedre patologije na Sečenovskom univerzitetu u Moskvi Sergej Boljević.
U Srbiji zabeleženo 9.300 slučajeva oboljenja sličnih gripu
05.02.2026.•
0
U Srbiji su od 26. januara do 1. februara zabeležena 9.303 slučaja oboljenja sličnih gripu.
Jod i imunitet: Važan saveznik organizma tokom zime
05.02.2026.•
0
Zima, osim hladnoće i snega, donosi i sezonu prehlada i gripa. Dok se najčešće govori o unosu vitamina C i D i cinku, još jedan element često zna da bude zapostavljen, a to je jod.
Stručnjaci: E-cigarete mogu izazvati kardiološke i kancerogene posledice
04.02.2026.•
1
Francuska agencija za hranu, životnu sredinu i zdravlje i bezbednost na radu (ANSES) saopštila je da je elektronska cigareta povezana sa potencijalnim srednjoročnim i dugoročnim zdravstvenim rizicima.
Studija: Ultraprerađena hrana više liči na cigarete nego na zdrave namirnice
04.02.2026.•
0
Ultraprerađena hrana više podseća na cigarete nego na tradicionalne zdrave namirnice i zahteva daleko strožu regulaciju, navodi se u novoj studiji istraživača sa Harvarda, Univerziteta u Mičigenu i Univerziteta Djuk.
Koje navike mogu smanjiti rizik od srčanih bolesti?
03.02.2026.•
0
Zdravlje srca danas je mnogima veća briga nego ikada, naročito kada je reč o prevenciji ozbiljnih stanja poput srčanog udara ili bolesti srca.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar