Putnička dijareja predstavlja prilično neprijatnog ali, nažalost, veoma čestog pratioca na našim putovanjima.
Podrazumeva skup neprijatnih tegoba koji umnogome remete kvalitet odmora putnicima. Iako se sreće i zimi, još češća je leti, kada njena učestalost varira između 30 i 70 odsto.
Izazivači putničke dijareje su crevni patogeni i/ili njihovi toksini sa kojima se na putovanjima susrećemo. Među njima dominiraju bakterije, koje su odgovorne za 80-90 odsto svih putničkih dijareja, praćene virusima (5-15 odsto) i u malom procentu crevnim parazitima.
Putnici se najčešće žale na učestale neformirane stolice (dva do pet puta dnevno) praćene bolovima u trbuhu i potrebom za hitnim pražnjenjem, a ponekad i povišenom telesnom temperaturom, mučninom i povraćanjem. Ako navedene tegobe potraju i pacijenti nisu adekvatno lečeni, klinička slika se može zakomplikovati opštom slabošću i malaksalošću, ali i dehidratacijom koja može zahtevati čak i hospitalizaciju pacijenta.
U prošlosti se prevencija putničkih dijareja svodila na adekvatno održavanje higijene, naročito ruku, izbegavanje sirove hrane i konzumiranje isključivo oljuštenog voća i povrća, kao i korišćenje flaširane vode.
Međutim, u poslednjih nekoliko decenija dobili smo moćnog saveznika u borbi protiv putničke dijareje, a to su probiotici. Postoji veliki broj studija koje pokazuju da, osim što predstavljaju moćno oružje u lečenju putničke dijareje, preventivna primena probiotika značajno smanjuje rizik od toga da do ovog neprijatnog događaja dođe.
Probiotici ostvaruju svoje blagotvorno dejstvo na nivou creva, tako što naseljavaju crevnu sluznicu "dobrim" i na taj način uskraćuju hranu i "prostor" patogenim mikroorganizmima sa kojima se susrećemo u toku putovanja. Međutim, oni rade i više od toga - doprinose otpornosti i ishranjenosti sluznice creva, kao i adekvatnom funkcionisanju imunog sistema na nivou digestivnog trakta kako bismo bili otporniji na infekcije.
Zbog svega toga, potrebno je sa preventivnom primenom probiotika početi pre putovanja, kako bi oni imali vremena da ostvare svoj blagotvorni uticaj. Ne postoji apsolutna saglasnost među stručnjacima koji period primene probiotika pre putovanja je dovoljan kako bi oni imali maksimalno preventivno dejstvo, ali savetuje se primena od najmanje pet dana pre puta, uz svakodnevnu primenu dok smo na putu.
U moru dostupnih probiotika nije lako odabrati pravi. Međutim, ono što pre donošenja takve odluke moramo znati je da nije svaki probiotik podjednako efikasan u svim situacijama.
Ako govorimo o putničkim dijarejama, preporuka je da to bude probiotik koji u sebi sadrži dovoljan broj probiotskih kultura gljivice Saccharomyces boulardii za koju postoji veliki broj validnih naučnih dokaza da efikasno sprečava pojavu putničke dijareje. Takav probiotik je sigurno i Bulardi, kompanije Abela Pharm, koji zadovoljava visoke kriterijume u pogledu stabilnosti i efikasnosti probiotskog preparata.
Kompanija Abela Pharm je od prošle godine osnivač jedinstvenog naučno-istraživačkog centra za probiotike, Probiotic Excellence Centra, koji je usmeren na razvoj probiotika i novih probiotskih sojeva za primenu u različitim terapeutskim oblastima. Dugogodišnje iskustvo kao i najsavremenije procedure u procesu proizvodnje čine Probiotic Excellence Centar jedinstvenim u ovom delu Evrope.
Savetuje: ass. dr sci. med. Nikola Panić, gastroenterohepatolog
Stanovnici razvijenih zemalja rođeni između 1960. i 1975. sve češće pokazuju znakove zavisnosti od visokoprerađene hrani, kao prva generacija izložena takvoj ishrani u detinjstvu.
Udruženje "Pacijenti protiv psorijaze 3P" ogranizovaće širom Srbije edukacije obolelih od te hronične kožne bolesti, kako bi saznali o dostupnosti biološke terapije, najavio je predsednik udruženja Vladimir Kecić.
Koristeći mikroskope izuzetno visoke rezolucije i mašinsko učenje, američki naučnici su otkrili potpuno novi tip veze između neurona u mišjem i ljudskom mozgu.
U nesvakidašnjoj hirurškoj proceduri, 65-godišnja pacijentkinja obolela od Parkinsonove bolesti svirala je klarinet dok su joj lekari stimulisali mozak električnim impulsima, kako bi pratili trenutne efekte operacije.
Ljudi koji redovno preskaču doručak imaju značajno veći rizik od razvoja metaboličkog sindroma - grupe stanja koja povećavaju verovatnoću srčanih oboljenja, dijabetesa i moždanog udara.
Naučnici iz Australije potvrdili su svojim najnovijim istraživanjima dugogodišnju teoriju da osobe koje boluju od šizofrenije "čuju glasove" u glavi jer pogrešno tumače svoj unutrašnji govor kao spoljašnji.
Lek izveden iz vitamina K koji usporava napredovanje Alchajmerove bolesti ili ublažava njene simptome ne bi samo poboljšao kvalitet života, već bi i smanjio troškove zdravstvene nege i brige o obolelima.
Predsednica Udruženja za borbu protiv raka grlića materice i jajnika "Progovori" Gorica Đokić izjavila je da je država pre tri godine uvela besplatnu vakcinu protiv HPV virusa, ali da je odziv samo osam odsto.
Tim naučnika iz Kanade i Kine uspeo je da stvori "univerzalni bubreg" koji bi mogao da se koristi za transplantaciju kod pacijenata bilo koje krvne grupe.
Naučnici su otkrili da je jedan gen uzročnik retkog oblika dijabetesa koji se javlja isključivo kod beba, a čije mutacije mogu da onesposobe i na kraju unište ćelije koje proizvode insulin.
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" saopštio je da je u Srbiji od 6. do 12 oktobra zabeleženo 7.205 slučaja oboljenja sličnih gripu.
Danas je u Naučno-tehnološkom parku u Novom Sadu održan radni sastanak u okviru projekta Development of Anticancer Agents for Drug-Resistant Cancers (DAADRAC), koji se realizuje od 1. jula 2024. do 31. decembra 2025.