Pronađena iznenađujuća veza između crevnih bakterija i gubitka vida
Prema novoj studiji na miševima, bakterije u crevima mogu izazvati gubitak vida u slučaju određenih očnih bolesti, koje bi se potencijalno mogle lečiti antibioticima.
Foto: Pixabay
Istraživači iz Kine i Velike Britanije otkrili su bakterije iz creva u oštećenim delovima očiju miševa sa mutacijama proteina krambs homolog (crumbs homolog) koji je kod ljudi kodiran u (CRB1) genu, i koji je glavni uzrok naslednih bolesti očiju.
"Pronašli smo neočekivanu vezu između creva i oka, što bi moglo da rasvetli uzrok slepila kod nekih pacijenata", kaže oftalmolog Ričard Li sa Univerzitetskog koledža u Londonu, viši autor studije.
"Naši nalazi mogli bi imati ogromne implikacije za transformaciju lečenja očnih bolesti povezanih sa CRB1", dodaje Li.
U pitanju je rano istraživanje i ne zna se da li se isti mehanizam dešava kod ljudi sa mutacijom tog gena, koja uzrokuje četiri procenta pigmentnog retinitisa, što dovodi do gubitka perifernog i noćnog vida, i 10 procenata Leberove kongenitalne amauroze, gde dolazi do potpunog slepila u oko trećini slučajeva.
Kod očnih bolesti povezanih sa CRB1, oštećenje vida počinje rano. Retina - tkivo u zadnjem delu naših očiju koje pretvara talasne dužine svetlosti u signale, i koje naš mozak tumači kao vid, ne uspeva da razvije svoju tanku slojevitu strukturu fotoreceptorskih ćelija osetljivih na svetlost, postajući abnormalno debela.
Većina od biliona crevnih bakterija koje imamo su korisne, a ne štetne, i igraju ključnu ulogu u ukupnom zdravlju. Ali Li i njegove kolege misle da mutacija CRB1 dozvoljava bakterijama creva da dođu do očiju, gde mogu doprineti gubitku vida.
Smatralo se da se navedeni protein nalazi samo u mozgu i pigmentnom epitelu mrežnjače (RPE) - spoljašnjoj barijeri krvi i retine koja štiti oko. Po prvi put istraživači su otkrili da crevni zid takođe ima protein koji se kodira genom, odgovornim, između ostalog, za vid.
CRB1 protein je od vitalnog značaja za održavanje barijere između creva i ostatka tela i RPE. Mutirani gen inhibira (usporava) dejstvo tog proteina, što dovodi do razbijanja dve zaštitne barijere.
Mišji modeli mutacije su imali oštećenja u obe ove barijere, omogućavajući crevnim bakterijama da prođu kroz krvotok u mrežnjaču i izazovu lezije (povrede). Lečenje antibioticima smanjilo je oštećenje mrežnjače i sprečilo gubitak vida.
Kada su istraživači ponovo uveli normalnu ekspresiju proteina kod miševa sa mutiranim genima, to nije poništilo proboj barijere, ali je oštećenje mrežnjače smanjeno. I miševi sa mutiranim CRB1 sa smanjenom populacijom bakterija, takođe nisu pokazali velika oštećenja mrežnjače.
"Nadamo se da ćemo nastaviti ovo istraživanje u kliničkim studijama kako bismo potvrdili da li je ovaj mehanizam zaista uzrok slepila kod ljudi i da li tretmani koji ciljaju bakterije mogu sprečiti slepilo", kaže Li.
Pronađena korelacija samo ukazuje na moguću vezu između očnih bolesti uzrokovanih mutacijom gena CRB1. Skoro 100 gena koji utiču na fotoreceptorske ćelije mrežnjače osetljive na svetlost mogu izazvati pigmentozni retinitis, a varijante u najmanje 28 gena mogu izazvati Leberovu kongenitalnu amaurozu.
Genska terapija je pokazala obećavajuće rezultate u lečenju genetički uslovljenih očnih bolesti i do sada je bila glavni fokus u razvoju vrste lekova i tretmana.
Autori kažu da njihovi nalazi pokazuju da su creva i oči povezani na drugi način. Žive bakterije mogu da se kreću iz creva koja ih propuštaju čak do mrežnjače. Još uvek ne razumemo u potpunosti vezu creva sa zdravljem očiju, ali bi to mogao biti još jedan put lečenja koji treba razmotriti.
"Pošto smo otkrili potpuno novi mehanizam koji povezuje degeneraciju mrežnjače sa crevima, naši nalazi mogu imati implikacije na širi spektar očnih stanja, za koje se nadamo da ćemo nastaviti da istražujemo sa daljim studijama", zaključuje Li.
Istraživanje je objavljeno u časopisu "Cell".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Prvi pacijent u Rusiji dobio personalizovanu vakcinu protiv melanoma
02.04.2026.•
1
Prvi pacijent u Rusiji dobio je personalizovanu vakcinu protiv melanoma, saopštila je pres služba Ministarstva zdravlja Rusije.
Proteini ključni za mozak: Održavaju fokus, raspoloženje i mentalnu energiju
31.03.2026.•
0
Proteini, pored ostalog, imaju ključnu ulogu i u zdravlju mozga jer pokreću brojne procese koji održavaju um oštrim.
VIDEO Veliko istraživanje sugeriše: Vejping bi mogao da izazove rak
31.03.2026.•
1
Vejping nikotina verovatno izaziva rak pluća i usne duplje, zaključio je sveobuhvatan pregled više od 100 studija.
Post i jod: Nutrijent na koji se često zaboravlja
31.03.2026.•
0
Tokom posta, ishrana se svodi na biljne namirnice, ribu i jednostavnije obroke, što za organizam može biti rasterećenje, ali i izazov.
Skriveni hormon mogao bi da bude razlog zašto krvni pritisak ne opada
30.03.2026.•
0
Povišen nivo hormona kortizola mogao bi da objasni zašto kod velikog broja ljudi krvni pritisak ostaje visok uprkos terapiji, pokazuje novo istraživanje sprovedeno u Sjedinjenim Američkim Državama.
Ministarstvo zdravlja nije prihvatilo nijedan predlog za poboljšanje Zakona o presađivanju organa
30.03.2026.•
3
Ministarstvo zdravlja nije prihvatilo nijedan od predloga više od 20 organizacija civilnog društva, među kojima je oko 10 udruženja i saveza pacijenata, za unapređenje transplantacionog sistema u Srbiji.
VIDEO: Besplatan botoks u tržnom centru u Nemačkoj, ljudi satima čekali u redu
30.03.2026.•
1
Otvaranje estetske ordinacije u tržnom centru u Duizburgu izazvalo je polemike nakon što je ta ordinacija ponudila besplatne botoks tretmane u prva dva sata rada, dok lekari upozoravaju na rizike.
Nepridržavanje plana lečenja jedan od najvećih izazova u oblasti javnog zdravlja
29.03.2026.•
1
Loša adherenca, odnosno nepridržavanje propisanog plana lečenja, jedan je od najvećih izazova javnog zdravlja posebno kod hroničnih, često asimptomatskih bolesti kao što su hipertenzija, dislipidemija i dijabetes.
Jedenje istih obroka svakog dana može imati iznenađujući efekat na gubitak težine
29.03.2026.•
0
Doslednost je ključ za izgradnju zdravih navika, a naši svakodnevni izbori obroka možda nisu izuzetak.
VIDEO: Jedna krvna grupa nosi veći rizik od dijabetesa tipa 2
29.03.2026.•
0
Ljudi sa krvnom grupom B možda treba da budu malo oprezniji od drugih kada je reč o faktorima načina života povezanim sa rizikom od dijabetesa.
Studija sugeriše: Kofein može da preokrene gubitak pamćenja izazvan nedostatkom sna
29.03.2026.•
0
Mnogi od nas uživaju u šoljici kafe kao jutarnjem razbuđivanju, ali moći kofeina mogle bi ići daleko dalje od samog povećanja budnosti.
Parovi dele iznenađujući procenat crevnih bakterija
29.03.2026.•
2
Kada živite sa partnerom, možda delite više od istog doma, načina života i interesovanja. Možda delite i različite mikroskopske organizme koji žive na i u vama.
Četiri ređa tipa demencije za koje većina ljudi ne zna da postoje
29.03.2026.•
0
Ono na šta većina ljudi pomisli kada čuje reč "demencija" jesu problemi sa pamćenjem i zaboravnost.
Zabeleženo 159 smrtnih slučajeva od meningitisa u Velikoj Britaniji
29.03.2026.•
0
Naučnici sa Univerziteta u Vašingtonu objavili su izveštaj u kojem su naveli da je u Velikoj Britaniji u periodu od godinu dana od meningitisa preminulo 159 osoba.
Tuga nakon završetka video-igre je stvaran problem: Šta je post-game depresija?
29.03.2026.•
4
Istraživači sa Univerziteta SWPS i Akademije primenjenih nauka Stefana Batorija u Poljskoj proučavali su osećaj gubitka koji se javlja nakon završetka video-igre.
Od meningitisa godišnje umre više od 250.000 ljudi širom sveta
28.03.2026.•
0
Više od 250.000 ljudi širom sveta svake godine umre od meningitisa, a od toga su više od trećine deca mlađa od pet godina, najčešće u Africi, navodi se u najnovijoj britanskoj studiji prenetoj danas u časopisu Lanset.
Višak masnog tkiva i smanjena mišićna masa dokazano vrlo opasni po zdravlje
28.03.2026.•
0
Imati višak masnog tkiva u predelu stomaka i istovremeno smanjenu mišićnu masu može povećati rizik od smrti za čak 83 odsto, pokazuje novo istraživanje.
Da li je magnezijum zdrav za sve?
28.03.2026.•
0
Magnezijum je svuda. Na policama apoteka, u preporukama nutricionista, u grupama na društvenim mrežama gde ljudi dele iskustva o boljem snu, manje grčeva i stabilnijem raspoloženju.
Ova ishrana je dobra za vaše arterije
27.03.2026.•
0
Kada je reč o različitim upalama u organizmu, mnoge osobe ozbiljnije shvataju savete lekara, a jedna od mogućih upala je upala arterija na koju je bitno obratiti pažnju.
Jedna dijeta mogla bi usporiti starenje vašeg mozga za više od dve godine
26.03.2026.•
0
Prilagođena verzija mediteranske dijete nazvana MIND dijeta povezana je sa sporijim starenjem mozga, pokazuje novo istraživanje.
Neki ljudi ne podnose miris slanine, evo šta o tome kaže nauka
26.03.2026.•
0
Slanina je namirnica u kojoj se uživa vekovima, ali početkom 2010-ih njena popularnost dostigla je gotovo kultni status.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar