Švajcarska razmatra da zavisnike od kreka leči kokainom
Švajcarska razmatra eksperimente sa kontrolisanim prepisivanjem kokaina kako bi pomogla u lečenju zavisnika od kreka.
Foto: Pixabay
Sve veći broj eksperata poziva na preispitivanje politike zavisnosti od droga pošto je u Ženevi u poslednje tri godine primećen značajan porast potrošnje kreka, prenosi švajcarski javni servis SRF.
Savezna komisija za bolesti zavisnosti i prevenciju nezaraznih bolesti (EKSN) je podstaknuta na akciju.
"Ljudi koji konzumiraju krek nekoliko puta dnevno bivaju uhvaćeni u začarani krug nabavke i potrošnje", rekao je potpredsednik EKSN-a Kristijan Šnajder za SRF.
Šnajder pretpostavlja da će Švajcarska još dugo biti pogođena ovakvom situacijom i pozvao je na kontrolisana istraživanja o tome na koji način se često teško zavisni ljudi mogu najbolje zbrinuti kako se ne bi razvili još veći problemi.
"Mi sugerišemo da se kokain može davati korisnicima kreka koji su veoma zavisni kako bi mogli da prekinu začarani krug i da se oporave", istakao je on.
Kako je naveo, razmišlja se o formiranju timova koji bi mogli da posete zavisnike i pruže im medicinsku ili psihoterapeutsku negu.
Nadovezujući se na uspešnu distribuciju heroina ili metadona poslednjih decenija, Šnajder smatra da bi kokain trebalo da se prepisuje na kontrolisan način.
Međutim, stručnjaci su podeljeni po ovom pitanju, a specijalista za bolesti zavisnosti Mark Vogel sa Univerzitetske psihijatrijske klinike u Bazelu i član radne grupe koja je sastavila pristupe lečenju zavisnosti od kreka i kokaina za saveznu vladu tvrdi da je "u najmanju ruku upitno da li će prepisivanje kokaina funkcionisati na isti način".
On je istakao da je kokain znatno štetniji od opioida, jer snažno utiče na srce i krvne sudove i može izazvati psihozu.
"Postavljaju se mnoga pitanja. Veliki uspesi postignuti zamenama za zavisnost od opijata ne mogu se preneti na kokain", ocenio je on.
Ženeva je prva bila pogođena talasom kreka, a sada je to slučaj i sa drugim gradovima poput Lozane, Bazela, Ciriha i Kura.
Krek je kokain modifikovan hemijskim procesom. Pravi se zagrevanjem kokain hidrohlorida u prahu sa sodom bikarbonom i vodom. Obično se konzumira pušenjem takozvanim krek lulama. Efekti su intenzivniji, ali i kraćeg trajanja nego kod konvencionalnog kokaina.
Uz heroin i metamfetamin, krek se smatra drogom koja ima najveći potencijal za psihološku zavisnost. Prema mišljenju stručnjaka, mnogi zavisnici postaju agresivni.
Konzumacija kreka može izazvati anksioznost i depresiju i, u velikim dozama, može dovesti do smrti.
Poslednjih godina mnoge zemlje prijavljuju sve veće probleme sa zloupotrebom ove droge, čemu verovatno doprinosi i to što je krek lako dostupan i relativno jeftin, navodi švajcarski javni servis.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Studija otkrila optimalan broj koraka dnevno za ublažavanje posledica dugotrajnog sedenja
21.06.2026.•
0
Verovatno ste već čuli da bi odrasli trebalo da naprave 10.000 koraka dnevno.
Ako ne možete da spavate bez pokrivača, čak ni kad je vruće - evo šta stoji iza toga
21.06.2026.•
1
Ako ste i leti jedna od onih osoba koje ne mogu da zaspu bez pokrivača, čak ni kada je u sobi veoma toplo, niste jedini.
Srčane bolesti u starijem dobu: Kako prepoznati simptome i smanjiti rizik od oboljevanja
20.06.2026.•
2
Starije osobe češće obolevaju od bolesti srca i krvnih sudova, ali se rizik može smanjiti zdravijim navikama i redovnim kontrolama. Važno je i na vreme prepoznati simptome koji ukazuju na srčane probleme.
Zaspite čim legnete? Evo šta vam telo poručuje
19.06.2026.•
1
Većini ljudi treba 10 do 20 minuta da utonu u san, dok neki zaspe gotovo odmah čim legnu.
Zašto treba izbegavati tuširanje hladnom vodom tokom vrućina?
19.06.2026.•
2
Kada krenu vrućine, mnogi spas traže pod hladnim tušem. Međutim, iako takvo osveženje pruža trenutno olakšanje, ono zapravo ne pomaže telu da se rashladi, a za neke može biti i rizično.
Zašto je opasno piti antibiotike na svoju ruku: Šta ako postanemo otporni na njih?
18.06.2026.•
0
Antibiotici su jedno od najvećih otkrića u istoriji medicine. Zahvaljujući njima, danas uspešno lečimo brojne bakterijske infekcije koje su nekada odnosile milione života.
Studija: Svaki treći zaposleni pati od naprezanja očiju zbog ekrana
17.06.2026.•
2
Zamućen vid, svrab u očima, glavobolje - mnogi zaposleni pate od naprezanja očiju zbog dugog provedenog vremena ispred ekrana, ali preventivne mere mogu pomoći u njegovom ograničavanju, ističu oftalmolozi i ortoptisti.
Naučnice iz Novog Sada kreirale prirodnu kremu za zaštitu od komaraca: Spoj nauke i prirodnih sastojaka
17.06.2026.•
0
Iza nove prirodne kreme Bye Bye Mosquitoes za zaštitu od komaraca stoje dve univerzitetske profesorke iz Novog Sada koje su svoja istraživanja lekovitog bilja pretočile u proizvod za svakodnevnu upotrebu.
Laboratorijske analize u starijem dobu: Koji nalazi su važni i kako pravilno tumačiti rezultate
16.06.2026.•
0
Laboratorijske analize su nezaobilazan korak kada se obratimo lekaru zbog određenog problema. Iako mnogima vađenje krvi i uzimanje uzoraka stvara nelagodu, analize su pokazatelji gotovo svih tegoba i bolesti.
U SAD sprovedeno prvo ispitivanje genske terapije radi podmlađivanja ćelija
15.06.2026.•
0
U Sjedinjenim Američkim Državama je sprovedeno prvo ispitivanje genske terapije usmerene na podmlađivanje ćelija, koje je rađeno na pacijentu sa glaukomom, prenose mediji.
Sok od višanja za bolji san: Koliko se preporučuje i na šta treba obratiti pažnju
14.06.2026.•
0
Sok od višanja hvaljen je kao prirodan način za poboljšanje kvaliteta sna, ali šta se zapravo događa kada ga popijete pre spavanja?
Mali deo vašeg mozga možda i dalje sluša dok ste pod anestezijom
14.06.2026.•
0
Naš mozak bi mogao biti mnogo budniji tokom nesvesti nego što smo mislili.
Velika studija povezala 99 odsto srčanih i moždanih udara sa četiri faktora rizika
14.06.2026.•
0
Srčani i moždani udari retko se događaju bez upozorenja.
Srpski lekari ugradili veštačko srce trinaestogodišnjem dečaku iz Sarajeva
14.06.2026.•
1
Zajednički tim Instituta za kardiovaskularne bolesti "Dedinje" i Instituta za zdravstvenu zaštitu majke i deteta "Dr Vukan Čupić" uspešno je ugradio mehaničku potporu cirkulaciji trinaestogodišnjem pacijentu iz Sarajeva.
Kako da roditelji razgovaraju s decom o vejpingu?
13.06.2026.•
2
U SAD je 6 odsto učenika osnovnih i srednjih škola reklo da je koristilo elektronske cigarete 2024. godine.
Tri rana jutarnja simptoma dijabetesa koja mnogi ne prepoznaju
13.06.2026.•
0
Simptomi dijabetesa tipa 2 mogu se javiti već odmah nakon buđenja, ali ih ljudi često ne povezuju sa bolešću, upozorava farmaceut Abas Kanani.
Koliko često idete u toalet? Nova studija otkriva šta to govori o vašem zdravlju
12.06.2026.•
1
Redovnost pražnjenja creva često je potcenjen pokazatelj zdravlja, ali kako prenosi ScienceAlert, nova studija pokazuje da naš "raspored" odlazaka u toalet može da otkrije više nego što mislimo.
Otkrivene 74 genetske varijante povezane sa anksioznim poremećajima
11.06.2026.•
3
Kings Koledž u Londonu i australijski Medicinski istraživački institut KIMR Breghofer identifikovali su 74 genetskih varijanti koje su povezane sa anksioznim poremećajima, od kojih su 39 nove varijante.
Jedna jednostavna navika posle doručka može pomoći u snižavanju šećera u krvi
09.06.2026.•
0
Za osobe sa dijabetesom, održavanje nivoa šećera u krvi pod kontrolom predstavlja svakodnevni izazov.
Traume iz detinjstva ostaju u mozgu i utiču na razvoj i ponašanje
08.06.2026.•
1
Tragovi traume doživljene u ključnim trenucima života, posebno u periodu od detinjstva do rane adolescencije, mogu da imaju trajan uticaj na razvoj mozga i ponašanje u odraslom dobu.
Patite li od "Imejl apneje"?
08.06.2026.•
0
Ako ste ikada primetili da vam disanje postane nepravilno nakon što primite neočekivan imejl ili dok pokušavate da sastavite savršen odgovor, možda se suočavate sa "imejl apnejom".
Komentari 4
Istina
GorD
Zamenik zamenika
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar