Zdrava creva ključ za kvalitetan san: Mikrobiom utiče na raspoloženje i odmor

Mnogi smatraju da se proces koji omogućava dobar i kvalitetan san dešava u mozgu, ali regenerativni san zapravo počinje nešto niže u telu: u crevima.
Zdrava creva ključ za kvalitetan san: Mikrobiom utiče na raspoloženje i odmor
Foto: Pixabay (ilustracija)

Zajednica od više miliona mikroba koji žive u digestivnom traktu, poznata kao crevni mikrobiom, igra snažnu ulogu u regulisanju kvaliteta sna, raspoloženja i opšteg blagostanja, piše RTS.

Kada je crevni mikrobiom uravnotežen i zdrav, san obično prati takvo stanje, a kada je poremećen, često se javljaju nesanica, nemirne noći i neuredni ciklusi spavanja.
 
Creva i mozak stalno komuniciraju putem linije creva - mozak. Ova komunikaciona mreža uključuje nerve, hormone i imunološke signale.
Najpoznatiji deo ovog sistema je vagusni nerv koji deluje kao dvosmerna komunikaciona linija jer prenosi informacije između creva i mozga. Istraživači još proučavaju koliko je vagusni nerv važan za san, ali dokazi ukazuju na to da jača vagusna aktivnost podržava mirnija stanja nervnog sistema, stabilniji srčani ritam i mirniji i lakši prelaz u fazu odmora.
 
Zbog te bliske veze, promene u crevima utiču na to kako mozak reguliše stres, raspoloženje i san.
 
Crevni mikrobi imaju veću ulogu od one koja se odnosi na učešće u procesu varenja hrane. Oni proizvode neurotransmitere i metabolite koji utiču na hormone povezane sa spavanjem. Metaboliti su mali hemijski nusproizvodi koji nastaju kada mikrobi razgrađuju hranu ili su u međusobnoj interakciji.
 
"Mnoga od tih jedinjenja mogu uticati na upale, proizvodnju hormona i unutrašnji časovnik organizma, navode stručnjaci. Kada je crevni sistem u ravnoteži, ove supstance šalju konstantne, umirujuće signale koji podržavaju isto tako miran san. Kada mikrobiom postane neuravnotežen, što je stanje poznato kao disbioza, pomenuti sistem razmene poruka postaje nepouzdan", objasnio je Manal Mohamed, predavač mikrobiologije na Univerzitetu u Vestminsteru.
Proizvodnja važnih hormona
 
Creva takođe proizvode nekoliko ključnih hemikalija povezanih sa spavanjem. Serotonin na primer, reguliše raspoloženje i pomaže u podešavanju ciklusa spavanja i buđenja. Većina serotonina u telu se proizvodi u crevima, a zdrave bakterije pomažu u održavanju njegove stabilne proizvodnje.
 
Melatonin, koji nas čini pospanim noću, proizvodi se ne samo u epifizi već i u celom digestivnom traktu. Creva pomažu u pretvaranju serotonina u melatonin, tako da njihovo stanje direktno utiče na efikasnost tog procesa.
 
Creva takođe igraju ulogu u proizvodnji gama-aminobuterne kiseline, smirujućeg neurotransmitera koji proizvode određeni korisni mikrobi. Ona smiruje nervni sistem i signalizira da je telo dovoljno bezbedno da se opusti. Zajedno, sve te hemikalije čine deo cirkadijalnog ritma tela, unutrašnjeg 24-časovnog ciklusa koji reguliše san, apetit, hormone i temperaturu.
 
Kada štetne bakterije dominiraju, taj ritam postaje manje stabilan, što može doprineti nesanici, anksioznosti pred spavanje i fragmentiranom snu.
 
Upalni procesi i imunitet
 
Još jedna važna veza između creva i sna je pojava upala. Zdrava creva održavaju uravnotežen imuni odgovor. To postižu tako što štite sluzokožu creva, i omogućavaju povoljno okruženje za mikrobe koji regulišu imunološku aktivnost i proizvode jedinjenja koja smiruju inflamatorne (upalne) reakcije.
 
Ako se razvije disbioza ili loša ishrana iritira crevnu sluzokožu, mogu se stvoriti praznine između ćelija crevnog zida. To omogućava zapaljenskim molekulima da "pobegnu" u krvotok, stvarajući hroničnu upalu niskog stepena.
 
Poznato je da upala ometa regulaciju sna. Ona remeti sposobnost mozga da koordinira glatke prelaze između faza sna, jer inflamatorne hemikalije utiču na iste regione mozga koji kontrolišu budnost i odmor.
 
Sindrom iritabilnog creva, osetljivost na hranu ili povećana crevna propustljivost (sindrom propustljivog creva), sve to uključuje iritaciju ili otpuštanje crevne sluzokože. To omogućava supstancama koje pokreću imuni sistem da lakše uđu u krvotok, što povećava upalu i ometa san. Upala takođe povećava nivo hormona stresa kortizola, što čini da se telo oseća spremnim za akciju, a ne za odmor.
 
Ceo tekst RTS-a pročitajte OVDE.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Teme

san

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje

Evo kada bi trebalo večerati tokom zime

Kada pomerimo sat unazad i mrak padne pre nego što mnogi od nas i napuste posao, ritam zime može delovati teže - kraći dani, duže večeri i često kasnije večere.