Naučnici otkrivaju: Visokointenzivna joga najefikasnija protiv nesanice
Vežbe pred spavanje možda bi mogle da budu dobro rešenje za nesanicu.
Foto: Pixabay (ilustracija)
Vežbe pred san mnogi izbegavaju, da se ne bi razbudili.
Otkrijte koja vrsta vežbe najviše poboljšava san. Naučna istraživanja pokazuju da visokointenzivna joga dva puta nedeljno može pomoći kod nesanice i poboljšati kvalitet sna, bolje nego hodanje, vežbe snage ili aerobik.
Rasporedite prostirku za jogu i pratite dah - ova vežba mogla bi biti najbolji saveznik za bolji san na duže staze.
Meta-analiza 30 randomizovanih kontrolisanih studija pokazala je da je redovna, visokointenzivna joga povezana sa značajnijim poboljšanjem sna nego hodanje, vežbe snage, kombinovane vežbe, aerobik ili tradicionalne kineske vežbe poput qi gong-a i tai chij-a.
Studije obuhvaćene analizom rađene su u više od desetak zemalja i uključivale su preko 2.500 učesnika svih starosnih grupa sa problemima spavanja, piše sciencealert.com.
Kako joga utiče na san
Istraživači sa Univerziteta za sport u Harbinu u Kini otkrili su da visokointenzivna joga, kraća od 30 minuta, dva puta nedeljno, daje najbolje rezultate u poboljšanju sna. Hodanje se pokazalo kao druga najbolja fizička aktivnost, a potom slede vežbe snage. Pozitivni efekti mogli su se primetiti već nakon 8 do 10 nedelja.
Ovi rezultati se delimično razlikuju od meta-analize iz 2023. godine, koja je pokazala da aerobne ili vežbe srednjeg intenziteta tri puta nedeljno najbolje poboljšavaju kvalitet sna kod osoba sa poremećajem spavanja. Ipak, jedna od studija iz te analize ukazala je da joga ima značajnije efekte na san u poređenju sa drugim vrstama vežbi.
Pored toga, jogu je teško precizno svrstati u aerobne ili anaerobne vežbe, a intenzitet se menja u zavisnosti od tehnike, što može objasniti razlike u rezultatima između studija.
Zašto vežbe pomaže spavanju
Iako meta-analiza ne može u potpunosti objasniti zašto je joga posebno korisna za san, nekoliko mogućnosti postoji:
Joga može povećati srčanu frekvenciju i aktivirati mišiće, ali i regulisati disanje. Kontrola daha može stimulisati parasimpatički nervni sistem, koji je uključen u "odmor i varenje".
Neka istraživanja sugerišu da joga može regulisati moždane talase, što doprinosi dubljem snu.
Ipak, iako postoji čvrst dokaz da je vežbanje generalno korisno za san, istraživanja koja upoređuju specifične vrste vežbi i njihove dugoročne efekte i dalje nedostaju.
"Potrebno je oprezno tumačiti rezultate studija o poremećajima spavanja, s obzirom na ograničen broj istraživanja i specifičnosti ispitanika", upozoravaju naučnici sa Univerziteta u Harbinu. "Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se ovi nalazi potvrdili."
Na kraju, naši organizmi i mozgovi se razlikuju, i ne postoji univerzalno rešenje za nesanicu ili druge poremećaje sna.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Zašto je opasno piti antibiotike na svoju ruku: Šta ako postanemo otporni na njih?
18.06.2026.•
0
Antibiotici su jedno od najvećih otkrića u istoriji medicine. Zahvaljujući njima, danas uspešno lečimo brojne bakterijske infekcije koje su nekada odnosile milione života.
Studija: Svaki treći zaposleni pati od naprezanja očiju zbog ekrana
17.06.2026.•
2
Zamućen vid, svrab u očima, glavobolje - mnogi zaposleni pate od naprezanja očiju zbog dugog provedenog vremena ispred ekrana, ali preventivne mere mogu pomoći u njegovom ograničavanju, ističu oftalmolozi i ortoptisti.
Naučnice iz Novog Sada kreirale prirodnu kremu za zaštitu od komaraca: Spoj nauke i prirodnih sastojaka
17.06.2026.•
0
Iza nove prirodne kreme Bye Bye Mosquitoes za zaštitu od komaraca stoje dve univerzitetske profesorke iz Novog Sada koje su svoja istraživanja lekovitog bilja pretočile u proizvod za svakodnevnu upotrebu.
Laboratorijske analize u starijem dobu: Koji nalazi su važni i kako pravilno tumačiti rezultate
16.06.2026.•
0
Laboratorijske analize su nezaobilazan korak kada se obratimo lekaru zbog određenog problema. Iako mnogima vađenje krvi i uzimanje uzoraka stvara nelagodu, analize su pokazatelji gotovo svih tegoba i bolesti.
U SAD sprovedeno prvo ispitivanje genske terapije radi podmlađivanja ćelija
15.06.2026.•
0
U Sjedinjenim Američkim Državama je sprovedeno prvo ispitivanje genske terapije usmerene na podmlađivanje ćelija, koje je rađeno na pacijentu sa glaukomom, prenose mediji.
Sok od višanja za bolji san: Koliko se preporučuje i na šta treba obratiti pažnju
14.06.2026.•
0
Sok od višanja hvaljen je kao prirodan način za poboljšanje kvaliteta sna, ali šta se zapravo događa kada ga popijete pre spavanja?
Mali deo vašeg mozga možda i dalje sluša dok ste pod anestezijom
14.06.2026.•
0
Naš mozak bi mogao biti mnogo budniji tokom nesvesti nego što smo mislili.
Velika studija povezala 99 odsto srčanih i moždanih udara sa četiri faktora rizika
14.06.2026.•
0
Srčani i moždani udari retko se događaju bez upozorenja.
Srpski lekari ugradili veštačko srce trinaestogodišnjem dečaku iz Sarajeva
14.06.2026.•
1
Zajednički tim Instituta za kardiovaskularne bolesti "Dedinje" i Instituta za zdravstvenu zaštitu majke i deteta "Dr Vukan Čupić" uspešno je ugradio mehaničku potporu cirkulaciji trinaestogodišnjem pacijentu iz Sarajeva.
Kako da roditelji razgovaraju s decom o vejpingu?
13.06.2026.•
2
U SAD je 6 odsto učenika osnovnih i srednjih škola reklo da je koristilo elektronske cigarete 2024. godine.
Tri rana jutarnja simptoma dijabetesa koja mnogi ne prepoznaju
13.06.2026.•
0
Simptomi dijabetesa tipa 2 mogu se javiti već odmah nakon buđenja, ali ih ljudi često ne povezuju sa bolešću, upozorava farmaceut Abas Kanani.
Koliko često idete u toalet? Nova studija otkriva šta to govori o vašem zdravlju
12.06.2026.•
1
Redovnost pražnjenja creva često je potcenjen pokazatelj zdravlja, ali kako prenosi ScienceAlert, nova studija pokazuje da naš "raspored" odlazaka u toalet može da otkrije više nego što mislimo.
Otkrivene 74 genetske varijante povezane sa anksioznim poremećajima
11.06.2026.•
3
Kings Koledž u Londonu i australijski Medicinski istraživački institut KIMR Breghofer identifikovali su 74 genetskih varijanti koje su povezane sa anksioznim poremećajima, od kojih su 39 nove varijante.
Jedna jednostavna navika posle doručka može pomoći u snižavanju šećera u krvi
09.06.2026.•
0
Za osobe sa dijabetesom, održavanje nivoa šećera u krvi pod kontrolom predstavlja svakodnevni izazov.
Traume iz detinjstva ostaju u mozgu i utiču na razvoj i ponašanje
08.06.2026.•
1
Tragovi traume doživljene u ključnim trenucima života, posebno u periodu od detinjstva do rane adolescencije, mogu da imaju trajan uticaj na razvoj mozga i ponašanje u odraslom dobu.
Patite li od "Imejl apneje"?
08.06.2026.•
0
Ako ste ikada primetili da vam disanje postane nepravilno nakon što primite neočekivan imejl ili dok pokušavate da sastavite savršen odgovor, možda se suočavate sa "imejl apnejom".
Prekomerna upotreba elektronskih uređaja izaziva "digitalnu glavobolju"
08.06.2026.•
0
Prekomerna izloženost ekranima mobilnih telefona među decom i adolescentima često je uzrok "digitalne glavobolje".
Trešnje su zdrave, ali određene grupe ljudi treba da pripaze
08.06.2026.•
0
Trešnje su među omiljenim sezonskim voćem. Sočne su, slatke i bogate vitaminima, antioksidansima i vlaknima. Mnogi ih mogu jesti bez većih ograničenja, ali se nekim grupama ljudi preporučuje poseban oprez.
Koliko je fentanil opasan: Talas iz SAD još nije stigao u Evropu, ali upozorenje ostaje
07.06.2026.•
0
Talas upotrebe fentanila je u Americi izrazito veliki, ali nije u toj meri zahvatio Evropu, pa ni Srbiju.
Snaga stiska kao pokazatelj zdravlja: Šta nauka zaista kaže?
07.06.2026.•
2
Ako pratite kanale o zdravlju i blagostanju na društvenim mrežama, možda ste naišli na tvrdnju da vaša snaga stiska - odnosno koliko snažno možete da stisnete nešto rukama - može da predvidi koliko dugo ćete živeti.
Srbija uvodi novu donorsku karticu nakon izmena zakona o transplantaciji
06.06.2026.•
8
Nakon što je Vlada Srbije usvojila izmene i dopune Zakona o presađivanju ljudskih organa, uvedena je mogućnost uvođenja nove donorske kartice i preciznije regulisanje izjašnjavanja građana o doniranju organa.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar