Sistematski pregled za buduće đake prvake: Šta roditelji treba da znaju
Pred polazak u prvi razred, buduće đake ne očekuje samo kupovina rančeva i pribora, već i obavezan sistematski pregled koji je, kako upozoravaju lekari, mnogo više od administrativne formalnosti.
O značaju ovog pregleda, najčešćim problemima koji se otkrivaju i važnosti vakcinacije govorila je za Euronews Srbija pedijatar i imunološkinja dr Nevenka Raketić, ističući da je reč o ključnom koraku za bezbrižan početak školovanja.
Kako navodi, uskoro počinje upis u prvi razred, a roditelji treba da pripreme lekarsko uverenje, potvrdu iz vrtića o završenoj predškolskoj nastavi, izvod iz matične knjige rođenih i potvrdu o prebivalištu roditelja kako bi se utvrdilo koju školu dete pohađa.
Ove godine upisuju se deca rođena od 1. marta 2019. do 28. februara 2020. godine. Ona rođena početkom tog perioda već imaju punih sedam godina, dok su najmlađi budući prvaci napunili šest i po.
Dr Raketić podseća i na zanimljivu raspravu iz sveta - pojedini australijski psihijatri predlagali su da dečaci krenu godinu dana kasnije u školu u odnosu na devojčice iste generacije, ne zbog inteligencije, već zbog nezrelosti i kraće pažnje. Iako se te razlike kasnije izjednačavaju, pitanje zrelosti deteta ostaje jedno od ključnih u proceni spremnosti za školu.
Upravo zato je sistematski pregled osmišljen kao sveobuhvatna procena detetovog zdravlja i razvoja. Prema zakonu obuhvata šest pregleda: pedijatrijski, pregled fizijatra, stomatologa, logopeda, ORL specijaliste i oftalmologa. Pedijatar na kraju objedinjuje sve nalaze i izdaje lekarsko uverenje potrebno za upis.
Jedan od najznačajnijih pregleda je, prema njenim rečima, pregled fizijatra. Čak i kada nemaju izražene deformitete kičme ili stopala, većina dece ima nepravilno držanje. Razlog je promenjen način života - više vremena pred ekranima i manje fizičke aktivnosti. Sve su češći problemi sa ravnim stopalima, kifozom ili skoliozom, ali i kombinacijom ta dva poremećaja.
Pregled oftalmologa takođe je od velike važnosti. Deca koja se žale na glavobolje ili teškoće u izoštravanju slike često tek tada dobiju dijagnozu kratkovidosti i eventualnu dioptriju, kako bi mogla nesmetano da prate nastavu.
Iako bi sistematski pregledi trebalo da prate dete od najranijeg uzrasta, praksa pokazuje da je prvi zaista sveobuhvatan pregled često upravo onaj pred školu. Logoped je uključen u sistematske preglede od treće godine, jer se do tada varijacije u govoru - tepanje, kasno progovaranje ili govor u kratkim rečenicama - smatraju razvojnim fazama. Nakon treće godine, međutim, potrebno je obratiti pažnju. Najčešći problemi odnose se na izgovor pojedinih glasova, a uz vežbe napredak se vidi već posle nekoliko meseci.
Dr Raketić ukazuje da deca danas slabije komuniciraju i međusobno i sa odraslima. Podseća na značaj čitanja priča i pevanja uspavanki još u najranijem uzrastu, pa čak i komunikacije sa bebom tokom trudnoće. Iako nove tehnologije mogu aktivirati različite centre u mozgu, važno je pronaći meru i prilagoditi se vremenu u kojem živimo.
"Promenio se potpuno način života, i to poslednjih decenija, ne poslednjih godina. Porodice su mnogo manje, sa manje članova. Ranije su bile velike porodice. Deca su provodila vreme napolju i samo utrčavala u kuću za užinu i opet se vraćala. Bilo je naravno i bezbednije vreme. I roditelji su imali mnogo više vremena za decu", objašnjava Raketić.
Sa koliko godina treba krenuti u vrtić
Kada je reč o polasku u vrtić, ona iznosi lični stav da, ukoliko je moguće, dete ne bi trebalo da kreće pre treće godine. Kao imunolog naglašava da se imunski sistem razvija do tog uzrasta, te su deca koja prerano krenu u kolektiv često bolesna.
Takođe, prema njenom iskustvu, tek nakon treće godine deca zaista počinju da ostvaruju međusobne socijalne kontakte. Ipak, predškolski program u godini pred polazak u školu ocenjuje kao izuzetno važan - ne samo zbog grafomotorike i učenja slova i brojeva, već pre svega zbog razvijanja pažnje.
Poseban problem poslednjih godina predstavlja gojaznost. Nekada se čekalo da dete dostigne 20 kilograma kao minimum za školu, dok danas taj problem gotovo da ne postoji – naprotiv, sve je više dece sa viškom kilograma.
Prema ranijim podacima Instituta "Batut", između 15 i 20 odsto dece pred upis u školu bilo je gojazno. Iako je taj procenat niži nego u nekim delovima Severne Amerike i Evrope, trend je zabrinjavajući. Uzrok je kombinacija brze hrane, dostupnosti slatkiša i manjka fizičke aktivnosti.
Artikulaciona nezrelost, koja podrazumeva loš izgovor pojedinih reči ili nerazumevanje njihovog značenja, takođe je česta. U slučajevima usporenog psihomotornog razvoja, sistematski pregled može biti signal za dodatnu procenu. Ukoliko školski psiholog nakon testiranja proceni da dete nije dovoljno zrelo, upis se može odložiti za godinu dana.
"To su obično deca koja imaju usporeni psihomotorni razvoj. Zato između ostalog i radimo te sistematske preglede, da vidimo da li su zreli baš te godine za upis u školu, ali kada to može da se odloži, kada se prilože dokumenti u školi, onda je neophodno da uradi testiranje školski psiholog. I ako on odredi da dete nije dovoljno zrelo, onda može da se odloži samo za godinu dana, nije to sad neki veliki pomak."
Nezaobilazna tema je i vakcinacija, koja je uslov za upis u prvi razred. Dr Raketić podseća da je vakcinacija jedno od najvećih medicinskih dostignuća. Obavezne su četvorovalentna vakcina protiv difterije, tetanusa, velikog kašlja i dečije paralize, kao i druga doza MMR vakcine protiv malih boginja, rubeole i zaušaka. Ona apeluje na roditelje da imaju poverenja u pedijatre, ističući da vakcine ne štite samo od bolesti, već i od njihovih ozbiljnih komplikacija poput meningitisa, sepse ili upale pluća.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Pet znakova da vaše telo ne podnosi dobro kafu i kofein
17.09.2026.•
1
Dok nekima prva jutarnja kafa daje energiju za početak dana, drugima može izazvati lupanje srca, nervozu ili probleme sa spavanjem.
Naučnici u genetski modifikovanim miševima uzgojili ljudsko moždano tkivo
17.09.2026.•
0
Istraživači su stvorili miševe sa mozgom koji sadrži ljudske ćelije u nastojanju da bolje razumeju i razviju nove tretmane za poremećaje kao što su šizofrenija, epilepsija, cerebralna paraliza i demencija.
VIDEO: Hajmlihov zahvat može da spasi život, a nauči se za samo nekoliko minuta
16.09.2026.•
2
Gušenje može da se dogodi iznenada, tokom običnog obroka, a tada je važno brzo reagovati.
Muškarac otišao u bolnicu zbog krvi u mokraći, lekari pronašli iglu u njegovom srcu
15.09.2026.•
0
Lekari u Kini opisali su izuzetno redak slučaj 35-godišnjeg muškarca kojem su pronašli iglu za šivenje dugu 36 milimetara zabodenu u levu komoru srca.
Kako zaštititi decu od stomačnog virusa?
14.09.2026.•
0
Nova školska godina tek je počela, a roditelji već prijavljuju izostanke dece zbog stomačnog virusa.
Telo tokom maratona neprestano proizvodi hemikalije slične onima iz kanabisa
13.09.2026.•
3
Tokom maratona telo proizvodi sve više prirodnih hemijskih glasnika koji se nazivaju endokanabinoidi.
Ženi su se creva bukvalno vezala u čvor nakon porođaja
13.09.2026.•
0
Tridesetogodišnja žena iz Etiopije završila je na hitnoj operaciji nakon što su joj se nekoliko dana posle porođaja delovi tankog i debelog creva doslovno vezali u čvor.
Ako vaši roditelji dožive 100 godina, znači li to da ćete i vi?
13.09.2026.•
1
Stogodišnjaci, ljudi koji dožive 100 godina, čine svega oko 0,01 odsto svetske populacije.
"Sindrom Zlatokose": Pojela toliko svoje kose da joj je klupko blokiralo probavni trakt
13.09.2026.•
0
Trihotilomanija je poremećaj kod kog ljudi kompulsivno čupaju sopstvenu kosu, a ako je i jedu, može da dođe do ozbiljnih komplikacija.
Naučnici ljudima tri meseca davali paradajz-pire: Evo šta su pokazali snimci njihovih mozgova
13.09.2026.•
1
Paradajz sadrži likopen, snažan antioksidans koji može da pređe krvno-moždanu barijeru i možda pomogne u smanjenju neuroinflamacije.
Znak upozorenja na srčani i moždani udar mogao bi da se pojavi na licu
13.09.2026.•
0
Ateroskleroza, nakupljanje masnih naslaga u arterijama koje ograničavaju protok krvi, odgovorna je za većinu srčanih i moždanih udara, ali se često razvija polako i bez simptoma.
Postoji li optimalno vreme za jedenje banana za maksimalnu apsorpciju kalijuma?
13.09.2026.•
0
Banane su omiljena užina s dobrim razlogom: praktične su, ukusne i pune hranljivih materija.
Šta se dešava sa krvnim pritiskom ako svakog dana jedete crnu čokoladu?
13.09.2026.•
0
Svakodnevno konzumiranje crne čokolade može da pomogne u snižavanju krvnog pritiska zahvaljujući visokom sadržaju flavanola.
VIDEO Psi u Indiji otkrivaju rak iz daha: Tačnost veća od 90 odsto
12.09.2026.•
1
Kujica Kloi iz azila jedna je od 15 pasa koje indijski startap Dognosis trenira da njušenjem ljudskog daha otkrivaju rak.
Britanija nije usvojila zakon o eutanaziji
12.09.2026.•
1
Britanski poslanici nisu usvojili zakon kojim bi neizlečivo bolesnim odraslim osobama u Engleskoj i Velsu bilo omogućeno da, pod određenim uslovima, izaberu potpomognutu smrt, odnosno eutanaziju.
Nova terapija za rak pluća dostupna građanima od 1. oktobra
11.09.2026.•
0
Oko 1.000 pacijenata sa karcinomom pluća u Srbiji od 1. oktobra dobiće novu mogućnost lečenja koja može da im produži život i pomogne da bolest duže bude pod kontrolom.
Počeo da radi prvi Centar za multiplu sklerozu i srodne bolesti u Beogradu
10.09.2026.•
1
U okviru novog dela Univerzitetskog kliničkog centra Srbije u Beogradu danas je počeo da radi prvi Centar za multiplu sklerozu i srodne bolesti, koji obolelima pruža multidisciplinarni pristup lečenju na jednom mestu.
Možda najgori period godine za alergične: Visoke vrednosti polena ambrozije na 27 lokacija u Srbiji
10.09.2026.•
4
Najviše koncentracije polena ambrozije, kako na dnevnom, tako i na nedeljnom nivou beleže se u ovom periodu godine.
Epidemija malih boginja u Bangladešu:Desetine hiljada zaraženih i gotovo 1.000 mrtvih
09.09.2026.•
0
Bangladeš je pogođen epidemijom malih boginja koja je odnela skoro 1.000 života, a situaciju otežava nedostatak vakcina i prenatrpanost bolnica, objavio je Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).
"Paradoks fizičke aktivnosti": Način na koji vežbate utiče na rizik od demencije
07.09.2026.•
5
Fizička aktivnost je dobra za mozak, ali veliko novo istraživanje pokazuje da bi za rizik od demencije moglo biti važno ne samo koliko se krećemo, već i gde i zašto smo fizički aktivni.
Stručnjaci otkrivaju da li skandinavski način spavanja zaista funkcioniše
06.09.2026.•
2
Zamena jednog velikog prekrivača sa dva odvojena može nekim parovima doneti kvalitetniji san.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar