Sistematski pregled za buduće đake prvake: Šta roditelji treba da znaju
Pred polazak u prvi razred, buduće đake ne očekuje samo kupovina rančeva i pribora, već i obavezan sistematski pregled koji je, kako upozoravaju lekari, mnogo više od administrativne formalnosti.
Foto: Pixabay
O značaju ovog pregleda, najčešćim problemima koji se otkrivaju i važnosti vakcinacije govorila je za Euronews Srbija pedijatar i imunološkinja dr Nevenka Raketić, ističući da je reč o ključnom koraku za bezbrižan početak školovanja.
Kako navodi, uskoro počinje upis u prvi razred, a roditelji treba da pripreme lekarsko uverenje, potvrdu iz vrtića o završenoj predškolskoj nastavi, izvod iz matične knjige rođenih i potvrdu o prebivalištu roditelja kako bi se utvrdilo koju školu dete pohađa.
Ove godine upisuju se deca rođena od 1. marta 2019. do 28. februara 2020. godine. Ona rođena početkom tog perioda već imaju punih sedam godina, dok su najmlađi budući prvaci napunili šest i po.
Dr Raketić podseća i na zanimljivu raspravu iz sveta - pojedini australijski psihijatri predlagali su da dečaci krenu godinu dana kasnije u školu u odnosu na devojčice iste generacije, ne zbog inteligencije, već zbog nezrelosti i kraće pažnje. Iako se te razlike kasnije izjednačavaju, pitanje zrelosti deteta ostaje jedno od ključnih u proceni spremnosti za školu.
Upravo zato je sistematski pregled osmišljen kao sveobuhvatna procena detetovog zdravlja i razvoja. Prema zakonu obuhvata šest pregleda: pedijatrijski, pregled fizijatra, stomatologa, logopeda, ORL specijaliste i oftalmologa. Pedijatar na kraju objedinjuje sve nalaze i izdaje lekarsko uverenje potrebno za upis.
Jedan od najznačajnijih pregleda je, prema njenim rečima, pregled fizijatra. Čak i kada nemaju izražene deformitete kičme ili stopala, većina dece ima nepravilno držanje. Razlog je promenjen način života - više vremena pred ekranima i manje fizičke aktivnosti. Sve su češći problemi sa ravnim stopalima, kifozom ili skoliozom, ali i kombinacijom ta dva poremećaja.
Pregled oftalmologa takođe je od velike važnosti. Deca koja se žale na glavobolje ili teškoće u izoštravanju slike često tek tada dobiju dijagnozu kratkovidosti i eventualnu dioptriju, kako bi mogla nesmetano da prate nastavu.
Iako bi sistematski pregledi trebalo da prate dete od najranijeg uzrasta, praksa pokazuje da je prvi zaista sveobuhvatan pregled često upravo onaj pred školu. Logoped je uključen u sistematske preglede od treće godine, jer se do tada varijacije u govoru - tepanje, kasno progovaranje ili govor u kratkim rečenicama - smatraju razvojnim fazama. Nakon treće godine, međutim, potrebno je obratiti pažnju. Najčešći problemi odnose se na izgovor pojedinih glasova, a uz vežbe napredak se vidi već posle nekoliko meseci.
Dr Raketić ukazuje da deca danas slabije komuniciraju i međusobno i sa odraslima. Podseća na značaj čitanja priča i pevanja uspavanki još u najranijem uzrastu, pa čak i komunikacije sa bebom tokom trudnoće. Iako nove tehnologije mogu aktivirati različite centre u mozgu, važno je pronaći meru i prilagoditi se vremenu u kojem živimo.
"Promenio se potpuno način života, i to poslednjih decenija, ne poslednjih godina. Porodice su mnogo manje, sa manje članova. Ranije su bile velike porodice. Deca su provodila vreme napolju i samo utrčavala u kuću za užinu i opet se vraćala. Bilo je naravno i bezbednije vreme. I roditelji su imali mnogo više vremena za decu", objašnjava Raketić.
Sa koliko godina treba krenuti u vrtić
Kada je reč o polasku u vrtić, ona iznosi lični stav da, ukoliko je moguće, dete ne bi trebalo da kreće pre treće godine. Kao imunolog naglašava da se imunski sistem razvija do tog uzrasta, te su deca koja prerano krenu u kolektiv često bolesna.
Takođe, prema njenom iskustvu, tek nakon treće godine deca zaista počinju da ostvaruju međusobne socijalne kontakte. Ipak, predškolski program u godini pred polazak u školu ocenjuje kao izuzetno važan - ne samo zbog grafomotorike i učenja slova i brojeva, već pre svega zbog razvijanja pažnje.
Poseban problem poslednjih godina predstavlja gojaznost. Nekada se čekalo da dete dostigne 20 kilograma kao minimum za školu, dok danas taj problem gotovo da ne postoji – naprotiv, sve je više dece sa viškom kilograma.
Prema ranijim podacima Instituta "Batut", između 15 i 20 odsto dece pred upis u školu bilo je gojazno. Iako je taj procenat niži nego u nekim delovima Severne Amerike i Evrope, trend je zabrinjavajući. Uzrok je kombinacija brze hrane, dostupnosti slatkiša i manjka fizičke aktivnosti.
Artikulaciona nezrelost, koja podrazumeva loš izgovor pojedinih reči ili nerazumevanje njihovog značenja, takođe je česta. U slučajevima usporenog psihomotornog razvoja, sistematski pregled može biti signal za dodatnu procenu. Ukoliko školski psiholog nakon testiranja proceni da dete nije dovoljno zrelo, upis se može odložiti za godinu dana.
"To su obično deca koja imaju usporeni psihomotorni razvoj. Zato između ostalog i radimo te sistematske preglede, da vidimo da li su zreli baš te godine za upis u školu, ali kada to može da se odloži, kada se prilože dokumenti u školi, onda je neophodno da uradi testiranje školski psiholog. I ako on odredi da dete nije dovoljno zrelo, onda može da se odloži samo za godinu dana, nije to sad neki veliki pomak."
Nezaobilazna tema je i vakcinacija, koja je uslov za upis u prvi razred. Dr Raketić podseća da je vakcinacija jedno od najvećih medicinskih dostignuća. Obavezne su četvorovalentna vakcina protiv difterije, tetanusa, velikog kašlja i dečije paralize, kao i druga doza MMR vakcine protiv malih boginja, rubeole i zaušaka. Ona apeluje na roditelje da imaju poverenja u pedijatre, ističući da vakcine ne štite samo od bolesti, već i od njihovih ozbiljnih komplikacija poput meningitisa, sepse ili upale pluća.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Laboratorijske analize u starijem dobu: Koji nalazi su važni i kako pravilno tumačiti rezultate
16.06.2026.•
0
Laboratorijske analize su nezaobilazan korak kada se obratimo lekaru zbog određenog problema. Iako mnogima vađenje krvi i uzimanje uzoraka stvara nelagodu, analize su pokazatelji gotovo svih tegoba i bolesti.
U SAD sprovedeno prvo ispitivanje genske terapije radi podmlađivanja ćelija
15.06.2026.•
0
U Sjedinjenim Američkim Državama je sprovedeno prvo ispitivanje genske terapije usmerene na podmlađivanje ćelija, koje je rađeno na pacijentu sa glaukomom, prenose mediji.
Sok od višanja za bolji san: Koliko se preporučuje i na šta treba obratiti pažnju
14.06.2026.•
0
Sok od višanja hvaljen je kao prirodan način za poboljšanje kvaliteta sna, ali šta se zapravo događa kada ga popijete pre spavanja?
Mali deo vašeg mozga možda i dalje sluša dok ste pod anestezijom
14.06.2026.•
0
Naš mozak bi mogao biti mnogo budniji tokom nesvesti nego što smo mislili.
Velika studija povezala 99 odsto srčanih i moždanih udara sa četiri faktora rizika
14.06.2026.•
0
Srčani i moždani udari retko se događaju bez upozorenja.
Srpski lekari ugradili veštačko srce trinaestogodišnjem dečaku iz Sarajeva
14.06.2026.•
1
Zajednički tim Instituta za kardiovaskularne bolesti "Dedinje" i Instituta za zdravstvenu zaštitu majke i deteta "Dr Vukan Čupić" uspešno je ugradio mehaničku potporu cirkulaciji trinaestogodišnjem pacijentu iz Sarajeva.
Kako da roditelji razgovaraju s decom o vejpingu?
13.06.2026.•
2
U SAD je 6 odsto učenika osnovnih i srednjih škola reklo da je koristilo elektronske cigarete 2024. godine.
Tri rana jutarnja simptoma dijabetesa koja mnogi ne prepoznaju
13.06.2026.•
0
Simptomi dijabetesa tipa 2 mogu se javiti već odmah nakon buđenja, ali ih ljudi često ne povezuju sa bolešću, upozorava farmaceut Abas Kanani.
Koliko često idete u toalet? Nova studija otkriva šta to govori o vašem zdravlju
12.06.2026.•
1
Redovnost pražnjenja creva često je potcenjen pokazatelj zdravlja, ali kako prenosi ScienceAlert, nova studija pokazuje da naš "raspored" odlazaka u toalet može da otkrije više nego što mislimo.
Otkrivene 74 genetske varijante povezane sa anksioznim poremećajima
11.06.2026.•
3
Kings Koledž u Londonu i australijski Medicinski istraživački institut KIMR Breghofer identifikovali su 74 genetskih varijanti koje su povezane sa anksioznim poremećajima, od kojih su 39 nove varijante.
Jedna jednostavna navika posle doručka može pomoći u snižavanju šećera u krvi
09.06.2026.•
0
Za osobe sa dijabetesom, održavanje nivoa šećera u krvi pod kontrolom predstavlja svakodnevni izazov.
Traume iz detinjstva ostaju u mozgu i utiču na razvoj i ponašanje
08.06.2026.•
1
Tragovi traume doživljene u ključnim trenucima života, posebno u periodu od detinjstva do rane adolescencije, mogu da imaju trajan uticaj na razvoj mozga i ponašanje u odraslom dobu.
Patite li od "Imejl apneje"?
08.06.2026.•
0
Ako ste ikada primetili da vam disanje postane nepravilno nakon što primite neočekivan imejl ili dok pokušavate da sastavite savršen odgovor, možda se suočavate sa "imejl apnejom".
Prekomerna upotreba elektronskih uređaja izaziva "digitalnu glavobolju"
08.06.2026.•
0
Prekomerna izloženost ekranima mobilnih telefona među decom i adolescentima često je uzrok "digitalne glavobolje".
Trešnje su zdrave, ali određene grupe ljudi treba da pripaze
08.06.2026.•
0
Trešnje su među omiljenim sezonskim voćem. Sočne su, slatke i bogate vitaminima, antioksidansima i vlaknima. Mnogi ih mogu jesti bez većih ograničenja, ali se nekim grupama ljudi preporučuje poseban oprez.
Koliko je fentanil opasan: Talas iz SAD još nije stigao u Evropu, ali upozorenje ostaje
07.06.2026.•
0
Talas upotrebe fentanila je u Americi izrazito veliki, ali nije u toj meri zahvatio Evropu, pa ni Srbiju.
Snaga stiska kao pokazatelj zdravlja: Šta nauka zaista kaže?
07.06.2026.•
2
Ako pratite kanale o zdravlju i blagostanju na društvenim mrežama, možda ste naišli na tvrdnju da vaša snaga stiska - odnosno koliko snažno možete da stisnete nešto rukama - može da predvidi koliko dugo ćete živeti.
Srbija uvodi novu donorsku karticu nakon izmena zakona o transplantaciji
06.06.2026.•
8
Nakon što je Vlada Srbije usvojila izmene i dopune Zakona o presađivanju ljudskih organa, uvedena je mogućnost uvođenja nove donorske kartice i preciznije regulisanje izjašnjavanja građana o doniranju organa.
Četiri namirnice bogate mastima za snižavanje krvnog pritiska
06.06.2026.•
0
Hrana koju jedete, uključujući masti, ima veliki uticaj na nivo krvnog pritiska.
Zašto se budimo umorni kad mnogo sanjamo?
05.06.2026.•
0
Mnogi ljudi veruju da ih iscrpljuju intenzivni i živopisni snovi, naročito kada se probude umorni i neispavani.
Menstruacija nakon porođaja: Od čega zavisi njen povratak
04.06.2026.•
0
Telu je nakon porođaja potrebno vreme da se oporavi, pa se menstruacija ne vraća kod svih žena u istom periodu.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar