Tinejdžeri spavaju manje nego ikada - i za to nisu krivi samo telefoni

Tinejdžeri spavaju manje nego ikada - i to postaje kriza.
Tinejdžeri spavaju manje nego ikada - i za to nisu krivi samo telefoni
Foto: 021.rs (ilustracija/AI)
Negativne posledice lošeg sna dobro su dokumentovane, posebno kod tinejdžera, koji zbog toga imaju veći rizik od depresije, anksioznosti, oslabljenih moždanih funkcija i multiple skleroze kasnije u životu.
 
I dok se telefoni često navode kao glavni razlog problema sa spavanjem kod tinejdžera, novo istraživanje pokazuje da oni nisu jedini krivac.
Između ranog početka nastave i kasnog korišćenja ekrana, tinejdžeri već dugo spavaju manje od preporučenih osam do deset sati.
 
Nova studija, objavljena u časopisu JAMA, ne samo da je otkrila dramatičan porast broja tinejdžera koji spavaju manje od pet sati svake noći, već je identifikovala i niz društvenih faktora kao verovatne uzroke.
"Glavna poruka je da zaista postoji kriza sna kod tinejdžera i da se ona pogoršava. To je postao ozbiljan javnozdravstveni problem", rekla je za Njujork post dr Kortni Bankroft, klinička direktorka za digitalno bihejvioralno zdravlje u "Northwell Health". 
 
Istraživači su pratili podatke tokom 16 godina i otkrili da je procenat učenika koji ne spavaju dovoljno porastao sa 69 odsto u 2007. godini na skoro 77 odsto u 2023.
 
"Ovo nije problem koji se pojavio preko noći. Podaci predstavljaju krizu koja se sporo razvijala i koja se gradila gotovo dve decenije", rekla je Bankroft.
 
Loš san je gotovo podjednako pogađao sve tinejdžere, uključujući i one koji nisu imali rizična ponašanja poput korišćenja droga ili alkohola.
 
Međutim, porast nedovoljnog sna bio je znatno veći među crnim učenicima koji nisu hispanskog porekla u poređenju sa belim učenicima koji nisu hispanskog porekla.
 
Prema Bankroft, nedostatak sna doprinosi krizi mentalnog zdravlja kod tinejdžera, izazivajući anksioznost, depresiju, poremećaje raspoloženja i suicidalne misli.
 
Iako se često okrivljuje vreme provedeno na telefonu, istraživanje je pokazalo da su tinejdžeri koji koriste telefon ili tablet manje od četiri sata dnevno takođe imali loš kvalitet sna.
 
Bankroft kaže da svakodnevni faktori mogu doprineti nedostatku sna osim vremena provedenog pred ekranom, uključujući duge školske dane, vannastavne aktivnosti i užurban društveni život.
Tu postoji i biološki faktor.
 
"Kod adolescenata dolazi do promene cirkadijalnog ritma sna, gde njihov mozak počinje da ima drugačiji biološki ritam nego kada su bili mlađi. Zbog toga počinju da proizvode melatonin tek oko 23 časa, što znači da zapravo ne postaju pospani pre tog vremena", kaže ona.
 
Iako ograničavanje korišćenja telefona i vremena pred ekranom pre spavanja svakako može pomoći, Bankroft kaže da je važno uskladiti se sa biologijom tinejdžera kada je reč o ranom početku nastave.
 
"Ovde se radi o biološkoj potrebi tinejdžera i neskladu sa društvenim normama. Američka akademija za pedijatriju već godinama preporučuje da srednje i više škole počinju najranije u 8.30 časova ujutru", objasnila je on.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje

CO2 iz vazduha menja našu krv

Porast ugljen-dioksida (CO2) u Zemljinoj atmosferi može se detektovati i izmeriti u krvi njenih ljudskih stanovnika, sugeriše nova studija.

Alarmantan porast gojaznosti u Srbiji

Udruženje za edukaciju i lečenje gojaznosti i Udruženje "Zdrava nacija" danas su, uoči Svetskog dana borbe protiv gojaznosti 4. marta, podsetili da se Srbija suočava sa alarmantnim porastom tog oboljenja.