CO2 iz vazduha menja našu krv
Porast ugljen-dioksida (CO2) u Zemljinoj atmosferi može se detektovati i izmeriti u krvi njenih ljudskih stanovnika, sugeriše nova studija.
U zdravstvenim podacima tokom 20 godina iz baze podataka stanovništva SAD, naučnici su pronašli promene u hemiji krvi koje su, kako kažu, u skladu sa većom izloženošću CO2.
To još nije opasno, ali ako se trend nastavi, neke vrednosti hemije krvi mogle bi da se približe granici današnjeg prihvaćenog zdravog raspona oko 2076. godine, prema modelovanju istraživača.
"Ono što vidimo jeste postepena promena u hemiji krvi koja odražava porast atmosferskog ugljen-dioksida, koji pokreće klimatske promene. Ako se trenutni trendovi nastave, modelovanje pokazuje da bi prosečni nivoi bikarbonata u narednih 50 godina mogli da se približe gornjoj granici današnjeg prihvaćenog zdravog raspona. Nivoi kalcijuma i fosfora takođe bi mogli da dosegnu donju granicu svojih zdravih raspona kasnije tokom ovog veka", kaže respiratorni fiziolog Aleksandar Larkomb sa Univerziteta Kertin u Australiji, prenosi ScienceAlert.
Prema fosilnom zapisu, nivoi atmosferskog CO2 na Zemlji ostali su relativno stabilni tokom najmanje 150.000 godina istorije Homo sapiensa, krećući se oko 280 do 300 delova na milion (ppm). U poslednjim decenijama dramatično su porasli, sa oko 369 ppm 2000. godine na oko 420 ppm danas.
U ljudskoj krvi CO2 se pretvara u bikarbonat. U normalnim koncentracijama, ovo jedinjenje je korisno jer pomaže telu da održava zdrave pH vrednosti.
Međutim, Larkomb i njegov kolega, penzionisani geonaučnik Fil Bervirt, povezan sa Australijskim nacionalnim univerzitetom, pretpostavili su da bi bikarbonat mogao biti i krvni pokazatelj nivoa atmosferskog CO2.
Oni su ispitali podatke o hemiji krvi iz Američkog nacionalnog istraživanja zdravlja i ishrane (NHANES), koje je prikupljalo uzorke od približno 7.000 Amerikanaca svake dve godine između 1999. i 2020. godine, kako bi kvantifikovali bilo kakvu promenu na nivou populacije u nivou bikarbonata u krvi.
I upravo su to pronašli. U vremenskom periodu studije, prosečna koncentracija bikarbonata u krvi porasla je sa 23,8 na 25,3 miliekvivalenata po litru - povećanje od oko sedam procenata, ili 0,34 procenta godišnje. To je pratilo porast CO2 u istom vremenskom periodu, napominju istraživači.
U međuvremenu, nivoi kalcijuma i fosfora u posmatranoj grupi pokazali su suprotan trend, pri čemu je kalcijum opao za dva procenta, a fosfor za sedam procenata.
Ovo može biti povezano sa činjenicom da kada se ugljen-dioksid rastvori u krvotoku, on menja kiselinsko-baznu ravnotežu tela. Da bi se pH krvi održao u uskom zdravom rasponu, bubrezi zadržavaju bikarbonat, molekul pufera koji pomaže u neutralisanju viška kiselosti. Kosti takođe mogu da deluju kao pufer za kiselinu razmenjujući minerale poput kalcijuma i fosfora.
U ovom trenutku, ove promene su male i unutar opsega koji telo može da podnese. Međutim, paralelni porast je upečatljiv. Ako su istraživači u pravu, mogli bismo tokom vremena videti fiziološke promene na nivou populacije.
"Zapravo mislim da ono što vidimo jeste da se naša tela ne prilagođavaju. Izgleda da smo prilagođeni rasponu CO2 u vazduhu koji je sada možda prevaziđen. Normalan raspon održava delikatnu ravnotežu između toga koliko CO2 ima u vazduhu, našeg pH krvi, brzine disanja i nivoa bikarbonata u krvi. Pošto je CO2 u vazduhu sada viši nego što su ljudi ikada iskusili, izgleda da se akumulira u našim telima. Možda nikada nećemo moći da se prilagodimo, zbog čega je od vitalne važnosti ograničiti atmosferske nivoe CO2", kaže Bervirt.
Istraživanje je objavljeno u časopisu "Air Quality, Atmosphere & Health".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Jedete za tastaturom? Mikrobiolozi upozoravaju na rizik koji često zanemarujemo
25.09.2026.•
0
Jedenje za radnim stolom uz tastaturu može biti nehigijenska navika, upozoravaju mikrobiolozi.
U Srbiji 1.200 ljudi čeka transplantaciju, prošle godine samo 20 donora
25.09.2026.•
6
Udruženje "Donorstvo je herojstvo" saopštilo je da na transplantaciju organa u Srbiji čeka 1.200 osoba i da je prošle godine bilo svega 20 donora.
Zašto je važno spavati u mraku: Noćna svetlost povezana sa promenama na srcu
24.09.2026.•
1
Izloženost čak i slabom svetlu tokom sna mogla bi da bude povezana sa promenama u strukturi i funkciji srca, pokazalo je novo istraživanje sprovedeno na više od 11.000 odraslih osoba.
Novo istraživanje: Povišen pritisak ima trećina, a holesterol svaki peti građanin
23.09.2026.•
2
Istraživanje je pokazalo da više od 40 odsto ispitanika smatra da ima težinu iznad poželjne, trećina ima povišen krvni pritisak, a svaki peti ima povišen holesterol.
Jod i štitna žlezda: Mali mineral važan za rad celog organizma
22.09.2026.•
0
Jod je jedan od minerala koji su organizmu potrebni u veoma malim količinama, ali njegova uloga nije mala.
Otkrivena velika promena mozga koja se događa nakon 50. godine
19.09.2026.•
0
Starenje mozga ne svodi se samo na postepeno slabljenje pamćenja ili sporije prisećanje imena i informacija.
Pet znakova da vaše telo ne podnosi dobro kafu i kofein
17.09.2026.•
2
Dok nekima prva jutarnja kafa daje energiju za početak dana, drugima može izazvati lupanje srca, nervozu ili probleme sa spavanjem.
Naučnici u genetski modifikovanim miševima uzgojili ljudsko moždano tkivo
17.09.2026.•
0
Istraživači su stvorili miševe sa mozgom koji sadrži ljudske ćelije u nastojanju da bolje razumeju i razviju nove tretmane za poremećaje kao što su šizofrenija, epilepsija, cerebralna paraliza i demencija.
VIDEO: Hajmlihov zahvat može da spasi život, a nauči se za samo nekoliko minuta
16.09.2026.•
2
Gušenje može da se dogodi iznenada, tokom običnog obroka, a tada je važno brzo reagovati.
Muškarac otišao u bolnicu zbog krvi u mokraći, lekari pronašli iglu u njegovom srcu
15.09.2026.•
0
Lekari u Kini opisali su izuzetno redak slučaj 35-godišnjeg muškarca kojem su pronašli iglu za šivenje dugu 36 milimetara zabodenu u levu komoru srca.
Kako zaštititi decu od stomačnog virusa?
14.09.2026.•
0
Nova školska godina tek je počela, a roditelji već prijavljuju izostanke dece zbog stomačnog virusa.
Telo tokom maratona neprestano proizvodi hemikalije slične onima iz kanabisa
13.09.2026.•
3
Tokom maratona telo proizvodi sve više prirodnih hemijskih glasnika koji se nazivaju endokanabinoidi.
Ženi su se creva bukvalno vezala u čvor nakon porođaja
13.09.2026.•
0
Tridesetogodišnja žena iz Etiopije završila je na hitnoj operaciji nakon što su joj se nekoliko dana posle porođaja delovi tankog i debelog creva doslovno vezali u čvor.
Ako vaši roditelji dožive 100 godina, znači li to da ćete i vi?
13.09.2026.•
1
Stogodišnjaci, ljudi koji dožive 100 godina, čine svega oko 0,01 odsto svetske populacije.
"Sindrom Zlatokose": Pojela toliko svoje kose da joj je klupko blokiralo probavni trakt
13.09.2026.•
0
Trihotilomanija je poremećaj kod kog ljudi kompulsivno čupaju sopstvenu kosu, a ako je i jedu, može da dođe do ozbiljnih komplikacija.
Naučnici ljudima tri meseca davali paradajz-pire: Evo šta su pokazali snimci njihovih mozgova
13.09.2026.•
1
Paradajz sadrži likopen, snažan antioksidans koji može da pređe krvno-moždanu barijeru i možda pomogne u smanjenju neuroinflamacije.
Znak upozorenja na srčani i moždani udar mogao bi da se pojavi na licu
13.09.2026.•
0
Ateroskleroza, nakupljanje masnih naslaga u arterijama koje ograničavaju protok krvi, odgovorna je za većinu srčanih i moždanih udara, ali se često razvija polako i bez simptoma.
Postoji li optimalno vreme za jedenje banana za maksimalnu apsorpciju kalijuma?
13.09.2026.•
0
Banane su omiljena užina s dobrim razlogom: praktične su, ukusne i pune hranljivih materija.
Šta se dešava sa krvnim pritiskom ako svakog dana jedete crnu čokoladu?
13.09.2026.•
0
Svakodnevno konzumiranje crne čokolade može da pomogne u snižavanju krvnog pritiska zahvaljujući visokom sadržaju flavanola.
VIDEO Psi u Indiji otkrivaju rak iz daha: Tačnost veća od 90 odsto
12.09.2026.•
1
Kujica Kloi iz azila jedna je od 15 pasa koje indijski startap Dognosis trenira da njušenjem ljudskog daha otkrivaju rak.
Britanija nije usvojila zakon o eutanaziji
12.09.2026.•
1
Britanski poslanici nisu usvojili zakon kojim bi neizlečivo bolesnim odraslim osobama u Engleskoj i Velsu bilo omogućeno da, pod određenim uslovima, izaberu potpomognutu smrt, odnosno eutanaziju.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar