CO2 iz vazduha menja našu krv
Porast ugljen-dioksida (CO2) u Zemljinoj atmosferi može se detektovati i izmeriti u krvi njenih ljudskih stanovnika, sugeriše nova studija.
Foto: Pixabay
U zdravstvenim podacima tokom 20 godina iz baze podataka stanovništva SAD, naučnici su pronašli promene u hemiji krvi koje su, kako kažu, u skladu sa većom izloženošću CO2.
To još nije opasno, ali ako se trend nastavi, neke vrednosti hemije krvi mogle bi da se približe granici današnjeg prihvaćenog zdravog raspona oko 2076. godine, prema modelovanju istraživača.
"Ono što vidimo jeste postepena promena u hemiji krvi koja odražava porast atmosferskog ugljen-dioksida, koji pokreće klimatske promene. Ako se trenutni trendovi nastave, modelovanje pokazuje da bi prosečni nivoi bikarbonata u narednih 50 godina mogli da se približe gornjoj granici današnjeg prihvaćenog zdravog raspona. Nivoi kalcijuma i fosfora takođe bi mogli da dosegnu donju granicu svojih zdravih raspona kasnije tokom ovog veka", kaže respiratorni fiziolog Aleksandar Larkomb sa Univerziteta Kertin u Australiji, prenosi ScienceAlert.
Prema fosilnom zapisu, nivoi atmosferskog CO2 na Zemlji ostali su relativno stabilni tokom najmanje 150.000 godina istorije Homo sapiensa, krećući se oko 280 do 300 delova na milion (ppm). U poslednjim decenijama dramatično su porasli, sa oko 369 ppm 2000. godine na oko 420 ppm danas.
U ljudskoj krvi CO2 se pretvara u bikarbonat. U normalnim koncentracijama, ovo jedinjenje je korisno jer pomaže telu da održava zdrave pH vrednosti.
Međutim, Larkomb i njegov kolega, penzionisani geonaučnik Fil Bervirt, povezan sa Australijskim nacionalnim univerzitetom, pretpostavili su da bi bikarbonat mogao biti i krvni pokazatelj nivoa atmosferskog CO2.
Oni su ispitali podatke o hemiji krvi iz Američkog nacionalnog istraživanja zdravlja i ishrane (NHANES), koje je prikupljalo uzorke od približno 7.000 Amerikanaca svake dve godine između 1999. i 2020. godine, kako bi kvantifikovali bilo kakvu promenu na nivou populacije u nivou bikarbonata u krvi.
I upravo su to pronašli. U vremenskom periodu studije, prosečna koncentracija bikarbonata u krvi porasla je sa 23,8 na 25,3 miliekvivalenata po litru - povećanje od oko sedam procenata, ili 0,34 procenta godišnje. To je pratilo porast CO2 u istom vremenskom periodu, napominju istraživači.
U međuvremenu, nivoi kalcijuma i fosfora u posmatranoj grupi pokazali su suprotan trend, pri čemu je kalcijum opao za dva procenta, a fosfor za sedam procenata.
Ovo može biti povezano sa činjenicom da kada se ugljen-dioksid rastvori u krvotoku, on menja kiselinsko-baznu ravnotežu tela. Da bi se pH krvi održao u uskom zdravom rasponu, bubrezi zadržavaju bikarbonat, molekul pufera koji pomaže u neutralisanju viška kiselosti. Kosti takođe mogu da deluju kao pufer za kiselinu razmenjujući minerale poput kalcijuma i fosfora.
U ovom trenutku, ove promene su male i unutar opsega koji telo može da podnese. Međutim, paralelni porast je upečatljiv. Ako su istraživači u pravu, mogli bismo tokom vremena videti fiziološke promene na nivou populacije.
"Zapravo mislim da ono što vidimo jeste da se naša tela ne prilagođavaju. Izgleda da smo prilagođeni rasponu CO2 u vazduhu koji je sada možda prevaziđen. Normalan raspon održava delikatnu ravnotežu između toga koliko CO2 ima u vazduhu, našeg pH krvi, brzine disanja i nivoa bikarbonata u krvi. Pošto je CO2 u vazduhu sada viši nego što su ljudi ikada iskusili, izgleda da se akumulira u našim telima. Možda nikada nećemo moći da se prilagodimo, zbog čega je od vitalne važnosti ograničiti atmosferske nivoe CO2", kaže Bervirt.
Istraživanje je objavljeno u časopisu "Air Quality, Atmosphere & Health".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Zašto je opasno piti antibiotike na svoju ruku: Šta ako postanemo otporni na njih?
18.06.2026.•
0
Antibiotici su jedno od najvećih otkrića u istoriji medicine. Zahvaljujući njima, danas uspešno lečimo brojne bakterijske infekcije koje su nekada odnosile milione života.
Studija: Svaki treći zaposleni pati od naprezanja očiju zbog ekrana
17.06.2026.•
2
Zamućen vid, svrab u očima, glavobolje - mnogi zaposleni pate od naprezanja očiju zbog dugog provedenog vremena ispred ekrana, ali preventivne mere mogu pomoći u njegovom ograničavanju, ističu oftalmolozi i ortoptisti.
Naučnice iz Novog Sada kreirale prirodnu kremu za zaštitu od komaraca: Spoj nauke i prirodnih sastojaka
17.06.2026.•
0
Iza nove prirodne kreme Bye Bye Mosquitoes za zaštitu od komaraca stoje dve univerzitetske profesorke iz Novog Sada koje su svoja istraživanja lekovitog bilja pretočile u proizvod za svakodnevnu upotrebu.
Laboratorijske analize u starijem dobu: Koji nalazi su važni i kako pravilno tumačiti rezultate
16.06.2026.•
0
Laboratorijske analize su nezaobilazan korak kada se obratimo lekaru zbog određenog problema. Iako mnogima vađenje krvi i uzimanje uzoraka stvara nelagodu, analize su pokazatelji gotovo svih tegoba i bolesti.
U SAD sprovedeno prvo ispitivanje genske terapije radi podmlađivanja ćelija
15.06.2026.•
0
U Sjedinjenim Američkim Državama je sprovedeno prvo ispitivanje genske terapije usmerene na podmlađivanje ćelija, koje je rađeno na pacijentu sa glaukomom, prenose mediji.
Sok od višanja za bolji san: Koliko se preporučuje i na šta treba obratiti pažnju
14.06.2026.•
0
Sok od višanja hvaljen je kao prirodan način za poboljšanje kvaliteta sna, ali šta se zapravo događa kada ga popijete pre spavanja?
Mali deo vašeg mozga možda i dalje sluša dok ste pod anestezijom
14.06.2026.•
0
Naš mozak bi mogao biti mnogo budniji tokom nesvesti nego što smo mislili.
Velika studija povezala 99 odsto srčanih i moždanih udara sa četiri faktora rizika
14.06.2026.•
0
Srčani i moždani udari retko se događaju bez upozorenja.
Srpski lekari ugradili veštačko srce trinaestogodišnjem dečaku iz Sarajeva
14.06.2026.•
1
Zajednički tim Instituta za kardiovaskularne bolesti "Dedinje" i Instituta za zdravstvenu zaštitu majke i deteta "Dr Vukan Čupić" uspešno je ugradio mehaničku potporu cirkulaciji trinaestogodišnjem pacijentu iz Sarajeva.
Kako da roditelji razgovaraju s decom o vejpingu?
13.06.2026.•
2
U SAD je 6 odsto učenika osnovnih i srednjih škola reklo da je koristilo elektronske cigarete 2024. godine.
Tri rana jutarnja simptoma dijabetesa koja mnogi ne prepoznaju
13.06.2026.•
0
Simptomi dijabetesa tipa 2 mogu se javiti već odmah nakon buđenja, ali ih ljudi često ne povezuju sa bolešću, upozorava farmaceut Abas Kanani.
Koliko često idete u toalet? Nova studija otkriva šta to govori o vašem zdravlju
12.06.2026.•
1
Redovnost pražnjenja creva često je potcenjen pokazatelj zdravlja, ali kako prenosi ScienceAlert, nova studija pokazuje da naš "raspored" odlazaka u toalet može da otkrije više nego što mislimo.
Otkrivene 74 genetske varijante povezane sa anksioznim poremećajima
11.06.2026.•
3
Kings Koledž u Londonu i australijski Medicinski istraživački institut KIMR Breghofer identifikovali su 74 genetskih varijanti koje su povezane sa anksioznim poremećajima, od kojih su 39 nove varijante.
Jedna jednostavna navika posle doručka može pomoći u snižavanju šećera u krvi
09.06.2026.•
0
Za osobe sa dijabetesom, održavanje nivoa šećera u krvi pod kontrolom predstavlja svakodnevni izazov.
Traume iz detinjstva ostaju u mozgu i utiču na razvoj i ponašanje
08.06.2026.•
1
Tragovi traume doživljene u ključnim trenucima života, posebno u periodu od detinjstva do rane adolescencije, mogu da imaju trajan uticaj na razvoj mozga i ponašanje u odraslom dobu.
Patite li od "Imejl apneje"?
08.06.2026.•
0
Ako ste ikada primetili da vam disanje postane nepravilno nakon što primite neočekivan imejl ili dok pokušavate da sastavite savršen odgovor, možda se suočavate sa "imejl apnejom".
Prekomerna upotreba elektronskih uređaja izaziva "digitalnu glavobolju"
08.06.2026.•
0
Prekomerna izloženost ekranima mobilnih telefona među decom i adolescentima često je uzrok "digitalne glavobolje".
Trešnje su zdrave, ali određene grupe ljudi treba da pripaze
08.06.2026.•
0
Trešnje su među omiljenim sezonskim voćem. Sočne su, slatke i bogate vitaminima, antioksidansima i vlaknima. Mnogi ih mogu jesti bez većih ograničenja, ali se nekim grupama ljudi preporučuje poseban oprez.
Koliko je fentanil opasan: Talas iz SAD još nije stigao u Evropu, ali upozorenje ostaje
07.06.2026.•
0
Talas upotrebe fentanila je u Americi izrazito veliki, ali nije u toj meri zahvatio Evropu, pa ni Srbiju.
Snaga stiska kao pokazatelj zdravlja: Šta nauka zaista kaže?
07.06.2026.•
2
Ako pratite kanale o zdravlju i blagostanju na društvenim mrežama, možda ste naišli na tvrdnju da vaša snaga stiska - odnosno koliko snažno možete da stisnete nešto rukama - može da predvidi koliko dugo ćete živeti.
Srbija uvodi novu donorsku karticu nakon izmena zakona o transplantaciji
06.06.2026.•
8
Nakon što je Vlada Srbije usvojila izmene i dopune Zakona o presađivanju ljudskih organa, uvedena je mogućnost uvođenja nove donorske kartice i preciznije regulisanje izjašnjavanja građana o doniranju organa.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar