Besplatna vakcina protiv HPV-a u Srbiji dostupna i za osobe do 45 godina starosti
U Srbiji je proširena besplatna imunizacija protiv humanog papiloma virusa (HPV), koja sada obuhvata i odrasle do 45 godina.
Foto: 021.rs (ilustracija)
Pored dece uzrasta od devet do 19 godina, pravo na vakcinaciju imaju i osobe od 19 do 26 godina, u skladu sa dostupnim količinama vakcina.
Građani starosti od 27 do 45 godina takođe mogu da se vakcinišu, ali uz preporuku specijaliste.
Preporuku za vakcinaciju u ovoj starosnoj grupi daju ginekolozi, urolozi, dermatovenerolozi ili epidemiolozi, koji procenjuju da li postoji indikacija za vakcinaciju. U praksi, to znači da se zainteresovani najpre obraćaju specijalisti, koji izdaje uput, nakon čega se javljaju izabranom lekaru opšte prakse. On ih potom upućuje u nadležni dom zdravlja, gde se vakcina prima u tri doze tokom godinu dana, piše Nova ekonomija.
Lekari pri proceni uzimaju u obzir više faktora - polno ponašanje i rizik od novih infekcija, eventualni prethodni kontakt sa HPV-om, kao i zdravstvene promene povezane sa ovim virusom, poput kondiloma ili abnormalnih Papa testova. Dodatni faktori mogu biti oslabljen imunitet, pušenje i druge okolnosti koje povećavaju rizik od razvoja HPV-zavisnih oboljenja.
"Zašto uzrast do 45. godine? Zato što su studije o efikasnosti ove vakcine rađene do uzrasta od 45 godina. To ne znači da vakcina nije efikasna i da ne stvarate antitela ukoliko ste stariji, a želite da se vakcinišete, nego prosto studije koje se rade na ogromnom broju ljudi, rađene su samo do uzrasta do 45 godina", izjavila je za Radio televiziju Vojvodine prim. dr Mirjana Štrbac sa Instituta za javno zdravlje Vojvodine.
Devetovalentna HPV vakcina posebno se preporučuje ženama koje su imale ginekološke intervencije, promene ili abnormalne PAPA testove, uključujući CIN 2 displazije. Kako ističe dr Štrbac, u više od 70 odsto slučajeva može se sprečiti ponovna pojava patoloških promena izazvanih HPV-om ukoliko se vakcina primeni uz hirurško lečenje.
Ova vakcina ne leči postojeću infekciju, ali pomaže da se ona brže eliminiše. Smanjuje rizik ponovne pojave promena i štiti od novih tipova HPV-a, kondiloma i genitalnih bradavica, u slučaju promene emotivnog partnera.
Infekcija HPV-om ne znači nužno trajno prisustvo virusa u organizmu. Kako objašnjava Štrbac, čak i kada je osoba pozitivna na onkogene tipove HPV-a, to ne znači da će infekcija trajati doživotno.
"HPV se smatra tranzitornom infekcijom, jer se većina žena i muškaraca vremenom spontano oslobodi virusa. Ipak, kod određenog procenta ljudi infekcija može da perzistira, odnosno da traje duže, ali se ne može unapred znati kod koga će se to desiti i koliko će trajati", navodi ona.
Zato, kako dodaje, činjenica da je neko ranije imao HPV ne znači nužno da je virus i dalje prisutan u organizmu.
Jedna od ključnih prednosti vakcinacije jeste dugotrajna zaštita. Antitela koja se razvijaju nakon primanja HPV vakcine ostaju stabilna više od 20 godina, zbog čega se smatra da pružaju zaštitu tokom čitavog života. Devetovalentna HPV vakcina dostupna je u Srbiji i osobama starijim od 45 godina, ali u tom slučaju nije o trošku države. Može se nabaviti u većim apotekama po ceni od oko 13.000 do 18.000 dinara po dozi, pri čemu je za kompletnu imunizaciju potrebno primiti tri doze. Pored državnih zdravstvenih ustanova, vakcinacija je dostupna i u privatnim klinikama i ordinacijama.
Za četiri godine, otkako je HPV vakcina dostupna o trošku države, potpuno je imunizovano oko 51.000 dece i mladih u Srbiji. Povodom Svetskog dana borbe protiv HPV-a organizovana je čak i tribina pod nazivom "Ti možeš sve", sa ciljem da se vakcina uvrsti u kalendar obavezne imunizacije, ali i da se tokom 2026. godine zaštiti najmanje 30.000 devojčica i dečaka koji do sada nisu primili vakcinu.
Prema najnovijim podacima Batuta u Srbiji su i dalje prisutne značajne razlike u obuhvatu vakcinacije između regiona. Najveći procenat imunizovanih beleži se u Beogradu, Južnobačkom, Zaječarskom, Borskom i Moravičkom okrugu, dok su najniže stope zabeležene na teritoriji Novog Pazara i Tutina, kao i u Pčinjskom i Jablaničkom okrugu, što predstavlja razlog za dodatnu zabrinutost lekara i apeluju da roditelji ne odlažu vakcinaciju dece.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Pisanje olovkom ili na tastaturi: Velika razlika za mozak
31.05.2026.•
1
Naučnici upozoravaju da pisanje rukom možda nije samo stvar navike, već važan proces koji oblikuje način na koji mozak uči, pamti i povezuje informacije, iako sve veći broj dece gotovo da ne zna da drži olovku.
SZO: Usamljenost je problem za javno zdravlje
31.05.2026.•
0
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) u Izveštaju o društvenoj povezanosti upozorava da usamljenost i socijalna izolacija nisu samo neprijatan lični osećaj, već javnozdravstveni problem.
Godišnje oko 6.500 ljudi oboli od karcinoma pluća, devet od 10 obolelih su pušači
30.05.2026.•
1
Godišnje oko 6.500 ljudi oboli od karcinoma pluća, devet od 10 obolelih su pušači, a gotovo trećina stanovništva u Srbiji puši, rečeno je povodom Svetskog dana borbe protiv duvanskog dima.
Test krvi mogao bi da otkrije Alchajmerovu bolest decenijama pre simptoma
29.05.2026.•
0
Jednostavan krvni test koji meri karakteristične proteine povezane s razvojem Alchajmerove bolesti mogao bi da otkrije bolest decenijama pre pojave simptoma, pokazalo je novo istraživanje.
Novi lek protiv hepatitisa B smanjio virus do nivoa koji imuni sistem može da kontroliše
28.05.2026.•
0
Novi, eksperimentalni lek za hepatitis B omogućava nekim pacijentima da prekinu lečenje bez pokazivanja znakova tog opasnog virusa jetre, što se naziva "funkcionalnim lekom", objavili su danas istraživači.
Šire se staništa komaraca u Evropi: Pretnja od novih žarišta
28.05.2026.•
1
Rast globalnih temperatura mogao bi da proširi područja pogodna za život komaraca i poveća rizik od širenja virusa širom sveta, pokazuje novo istraživanje.
Kako jod pomaže organizmu u smanjenju celulita?
28.05.2026.•
0
Celulit nije samo estetski problem - njegov nastanak povezan je sa usporenom cirkulacijom, zadržavanjem tečnosti, hormonalnim disbalansom i načinom života.
Od septembra u Kliničkom centru Srbije počinje da radi prvi Centar za multiplu sklerozu
27.05.2026.•
3
Srbija dobija Centar za multiplu sklerozu i srodne bolesti u Univerzitetskom Kliničkom centru Srbije, koji bi trebalo da počne da radi do septembra ove godine, a reč je o prvom centru takvog tipa u regionu.
Više od 50 odsto karcinoma se mogu sprečiti: Pušenje jedan od glavnih uzroka
25.05.2026.•
5
Nova istraživanja su identifikovala nekoliko načina na koje se može smanjiti rizik od nastanka raka.
Srbija na prvom mestu u Evropi po smrtnosti od raka kože
25.05.2026.•
2
Srbija po broju obolelih od melanoma zauzima između 10. i 15. mesta u Evropi, ali da je po smrtnosti od te bolesti na prvom mestu izjavio je Predsednik Udruženja obolelih od melanoma Savo Pilipović.
Raste potrošnja antidepresiva i sedativa u Srbiji
25.05.2026.•
6
Lekovi za smirenje i antidepresivi u Srbiji su postali svakodnevni alat za suočavanje sa stresom, anksioznošću i emocionalnim pritiscima.
Batut: Za nedelju dana oko 4.400 slučajeva oboljenja sličnih gripu
24.05.2026.•
0
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" saopštio je da je na teritoriji Srbije od 11. do 17. maja zabeleženo 4.441 slučaja oboljenja sličnih gripu.
"Magične pečurke" pomažu u lečenju zavisnosti od kokaina
24.05.2026.•
0
Jedna doza psilocibina, psihoaktivne supstance iz halucinogenih pečuraka, mogla bi da bude efikasan tretman za zavisnost od kokaina, pokazali su rezultati kliničkog istraživanja objavljenog u časopisu "Jama Network Open"
Posebna grupa matičnih ćelija štiti zube od karijesa i propadanja
24.05.2026.•
0
Oružje za borbu protiv prirodnog starenja zuba, koje ih s vremenom čini sve krhkijim i podložnijim oštećenjima izazvanim karijesom, nalazi se u posebnoj grupi matičnih ćelija smeštenih unutar zubne pulpe.
Plastična kuvala oslobađaju gotovo tri milijarde plastičnih čestica u šolju vode
24.05.2026.•
3
U decembru 2025. godine, istraživači sa Univerziteta Kvinslend objavili su studiju čiji bi nalazi mogli naterati potrošače da dvaput razmisle o korišćenju plastičnog kuvala sledeći put kada požele lepu šolju čaja.
Mnogi imaju dlake na nožnim prstima: Da li je to normalno?
24.05.2026.•
0
Dlake na nožnim prstima često su normalna pojava i mogu biti znak dobre cirkulacije, ali njihov iznenadni rast ili opadanje ponekad može ukazivati na zdravstveni problem ili nuspojavu lekova.
Koliko dugo bi trebalo da možete da sedite uza zid
24.05.2026.•
0
U svetu vežbi za donji deo tela, sedenje uza zid često pada u drugi plan, zanemareno u korist drugih osnovnih vežbi poput mrtvog dizanja i čučnjeva.
Razvijena nova metoda za dijagnostikovanje bolesti materice pomoću analiza krvi
23.05.2026.•
0
Dijagnostiku bolesti endometrijuma (unutrašnje sluzokože materice) razvili su ruski naučnici analizom krvi uz korišćenje minimalno invazivne metode koja se zove Ramanova spektroskopija (SERS).
Šta vaš rukopis govori o zdravlju mozga i riziku od demencije?
22.05.2026.•
4
Kada je grupa starijih ljudi u Portugalu radila testove pisanja, naučnici su pronašli vezu između načina na koji pišu i zdravlja njihovog mozga.
Polno prenosive bolesti u porastu širom Evrope
21.05.2026.•
2
Polno prenosive bolesti su u porastu širom Evrope, a broj slučajeva gonoreje i sifilisa dostigao je rekordan nivo u 2024. godini, pokazuju najnoviji zvanični podaci.
Konzervansi u hrani povećavaju rizik od hipertenzije i srčanog udara
21.05.2026.•
1
Uobičajeni konzervansi koji se koriste u mnogim industrijski proizvedenim namirnicama povezani su sa 29 odsto većim rizikom od povišenog krvnog pritiska i 16 odsto većim rizikom od srčanog i moždanog udara.
Komentari 3
Miki
Miodrag
Sto bi rekla baba iz tesne kože: izem ti ja to socijalno, kad mora lekove da placam !!
Ja
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar