Previše vitamina D može biti štetno

"Sunčani vitamin" može imati i tamnu stranu. Kao što nedostatak vitamina D može dovesti do zdravstvenih problema, tako i njegov višak može.
Previše vitamina D može biti štetno
Foto: Pixabay
Godinama već naučnici upozoravaju da ne moraju svi da uzimaju suplemente vitamina D i da, u retkim slučajevima, visoke doze mogu biti toksične, posebno za malu decu i starije osobe.
 
Kako suplement postaje sve popularniji, važnije je nego ikada da pacijenti i lekari budu svesni negativnih strana. Rizici su možda retki, ali su u porastu, a u najgorim slučajevima mogu biti opasni po život.
Previše vitamina D povećava apsorpciju kalcijuma, što može dovesti do hiperkalcemije, gde kalcijum stvara opasne naslage u arterijama ili mekim tkivima. To može povećati rizik od bubrežnih kamenaca, poremetiti metabolizam kostiju i izazvati čitav niz neprijatnih simptoma, uključujući mučninu, povraćanje, zatvor, umor, slabost mišića ili bol u kostima, piše ScienceAlert.
 
Velika većina ljudi se oporavi od trovanja vitaminom D nakon što prekinu sa uzimanjem suplemenata i dobiju intravenske tečnosti ili lekove za snižavanje nivoa kalcijuma. Ali u retkim slučajevima, ako se ne leči, trovanje vitaminom D može dovesti do otkazivanja bubrega koje zahteva hemodijalizu, ili čak izazvati fatalno krvarenje u crevima.
Neke studije čak sugerišu da starije osobe sa visokim nivoima vitamina D u krvi mogu biti pod većim rizikom od padova.
 
U pregledu iz 2018. godine, istraživači u SAD upozorili su na "značajnu opuštenost" u vezi sa potencijalno toksičnim efektima vitamina D. Naučnici se još ne slažu oko toga koliko je vitamina D previše.
 
"U kombinaciji sa naglim porastom interesovanja za vitamin D, delimično podstaknutim popularnim knjigama koje veličaju prednosti visokih doza vitamina D, možda nije iznenađujuće što je došlo do takvog povećanja broja slučajeva trovanja vitaminom D", zaključili su autori pregleda iz 2018. godine.
 
Vitamin D se naziva "sunčani vitamin" jer ga telo proizvodi kada smo izloženi sunčevoj svetlosti. Obično ovaj način obezbeđuje oko 90 procenata vitamina D koji je pojedincu potreban, a ostatak dolazi iz hrane koja sadrži vitamin, kao što su masna riba ili obogaćeni mlečni proizvodi.
 
Vitamin D pomaže telu da apsorbuje kalcijum i održava funkciju imunog sistema, rast ćelija, metabolizam i neuromišićnu aktivnost. Dugotrajan nedostatak vitamina D može povećati rizik od neuroloških stanja, autoimunih bolesti, poremećaja kostiju i kardiovaskularnih bolesti.
 
Ali i dalje je kontroverzno da li suplementi vitamina D pomažu. Dok neke studije sugerišu da ovi suplementi mogu usporiti starenje, poboljšati kogniciju ili čak ublažiti simptome depresije, drugi naučnici dovode u pitanje njihovu efikasnost.
 
Pored toga, ovi suplementi nisu bez rizika. U mnogim slučajevima, trovanje vitaminom D nastaje zbog grešaka u lečenju manja istog vitamina.  
 
Jedan zapažen slučaj koji je uključivao 80-godišnjeg muškarca, na primer, pokazao je da je pacijent svakoga dana slučajno uzimao nedeljnu dozu vitamina D, koju mu je prepisao doktor. Srećom, njegova hiperkalcemija se povukla kada je greška prepoznata.
Nisu samo starije osobe te koje moraju da budu oprezne sa dozom. Godine 2016, nacionalna zdravstvena vlast u Danskoj povukla je suplement koji je sadržao 75 puta veću količinu vitamina D od preporučene. Oko 20 dece je iskusilo toksične efekte zbog kapsula.
 
Ako uzimate suplement vitamina D, verovatno vam nije potrebno više od 15 mcg do 20 mcg (600 IU do 800 IU) dnevno. Osim ako vam vaš lekar to ne preporuči, izbegavajte uzimanje više od 100 mcg (4.000 IU) dnevno, što se smatra bezbednom gornjom granicom.
 
Lekari sa Harvarda savetuju da, ako neko ima nedostatak vitamina D, prvo počne sa hranom obogaćenom ovim vitaminom, jer je mnogo manja verovatnoća da će izazvati toksičnost.
 
Kao i uvek, prilikom započinjanja ili prekidanja bilo kog leka ili suplementa, najbolje je konsultovati se sa lekarom.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje

Sindrom policističnih jajnika menja naziv

Nakon više godina rasprave, sindrom policističnih jajnika će se preimenovati u poliendokrini metabolički ovarijalni sindrom, čime se bolje odražavaju višestruki efekti ovog stanja na organizam, saopštili su stručnjaci.

Da li treba uzimati kreatin kao suplement?

Kreatin je već dugo popularan suplement među sportistima i bodibilderima, koji tvrde da im daje kratke nalete energije potrebne za intenzivne treninge i pomaže u izgradnji mišića.

Naučnici napravili prvu "mapu mirisa"

Čulo mirisa je moćno čulo. Ono signalizira vašem telu da li će nešto imati dobar ukus (ili užasan), da ste konačno stigli kući, da samo što nije počela kiša, da je stiglo proleće ili da psu treba kupanje.

Koje mleko je nazdravije?

Ako ste proveli neko vreme kupujući mleko u lokalnom supermarketu, verovatno ste primetili da je izbor, uključujući mlečne i biljne alternative, veći nego ikad pre.

Neki znaci depresije mogu se pojaviti u krvi

Smatra se da depresija pogađa gotovo šest odsto odraslih, ali njeno dijagnostikovanje može biti teško: simptomi se razlikuju, a procena se i dalje u velikoj meri oslanja na iskustva koja sami pacijenti prijavljuju.