VIDEO: Vaša krvna grupa utiče na rizik od ranog moždanog udara
Istraživanja ukazuju na iznenađujuću vezu između krvne grupe i rizika od moždanog udara - ljudi sa jednom specifičnom krvnom grupom A imaju veću verovatnoću da dožive moždani udar pre 60. godine.
Foto: Pixabay
Ovo otkriće, objavljeno u radu iz 2022. godine, produbljuje naše razumevanje o tome kako naš jedinstveni biološki sastav može uticati na naše zdravlje.
"Ovo važno i iznenađujuće otkriće doprinosi našem trenutnom znanju o nemodifikovanim faktorima rizika za moždani udar - uključujući krvnu grupu osobe", rekao je doktor nauka i lekar sa Univerziteta Merilend Mark Gladvin, kada je studija objavljena.
Verovatno ste čuli za krvne grupe A, B, AB i O, koje se odnose na različite hemijske markere, poznate kao antigeni, koji se nalaze na površini naših crvenih krvnih zrnaca. Čak i unutar ovih glavnih krvnih grupa, postoje suptilne varijacije uzrokovane mutacijama u uključenim genima.
Istraživači su analizirali podatke iz 48 genetskih studija, koje su obuhvatile približno 17.000 pacijenata sa moždanim udarom i skoro 600.000 kontrolnih osoba bez moždanog udara. Svi učesnici su imali između 18 i 59 godina.
Njihovi nalazi otkrili su jasnu vezu između gena odgovornog za podgrupu krvne grupe A1 i ranog moždanog udara.
"Broj ljudi sa ranim moždanim udarima je u porastu. Ti ljudi imaju veću verovatnoću da umru od tog po život opasnog događaja, a preživeli se potencijalno suočavaju sa decenijama invaliditeta. Uprkos tome, malo je istraživanja o uzrocima ranih moždanih udara", rekao je glavni autor i vaskularni neurolog Stiven Kitner sa Univerziteta Merilend, prenosi ScienceAlert.
Genomska pretraga otkrila je dve lokacije koje su snažno povezane sa ranijim rizikom od moždanog udara. Jedna od tih lokacija poklopila se sa mestom gde se nalaze geni za krvnu grupu.
Druga analiza specifičnih tipova gena za krvnu grupu zatim je otkrila da ljudi čiji genotip kodira varijantu grupe A imaju 16 procenata veće šanse da dožive moždani udar pre 60. godine u poređenju sa populacijom drugih krvnih grupa.
Za one sa genom za grupu O1, rizik je bio manji za 12 procenata.
Ipak, istraživači su naglasili da je dodatni rizik od moždanog udara kod ljudi sa krvnom grupom A mali, pa nema potrebe za dodatnom opreznošću ili skriningom kod ove grupe.
"Još ne znamo zašto krvna grupa A nosi veći rizik. Ali verovatno ima veze sa faktorima zgrušavanja krvi kao što su trombociti i ćelije koje oblažu krvne sudove, kao i sa drugim cirkulišućim proteinima, koji svi igraju ulogu u razvoju krvnih ugrušaka", rekao je Kitner.
Iako rezultati studije mogu delovati uznemirujuće - da krvna grupa može uticati na rani rizik od moždanog udara - stavimo te rezultate u kontekst.
Svake godine nešto manje od 800.000 ljudi u SAD doživi moždani udar. Većina tih događaja - otprilike tri od četiri - dešavaju se kod osoba starijih od 65 godina, a rizik se udvostručuje svakom narednom decenijom posle 55. godine.
Takođe, učesnici studije su živeli u Severnoj Americi, Evropi, Japanu, Pakistanu i Australiji, a osobe koje nisu evropskog porekla činile su samo 35 procenata učesnika. Buduće studije sa raznovrsnijim uzorkom mogle bi pomoći da se razjasni značaj ovih rezultata.
"Očigledno su nam potrebne dodatne studije kako bismo razjasnili mehanizme povećanog rizika od moždanog udara", rekao je Kitner.
Još jedno ključno otkriće studije došlo je iz poređenja ljudi koji su doživeli moždani udar pre 60. godine sa onima koji su ga doživeli nakon 60.
Za ovo su istraživači koristili bazu podataka sa oko 9.300 osoba starijih od 60 koje su imale moždani udar i oko 25.000 kontrolnih osoba istog uzrasta koje nisu imale moždani udar.
Otkrili su da povećan rizik od moždanog udara kod ljudi sa krvnom grupom A postaje beznačajan u grupi sa kasnim nastupom udara, što sugeriše da rani moždani udari mogu imati drugačiji mehanizam u poređenju sa onima koji se javljaju kasnije u životu.
Moždani udari kod mlađih ljudi ređe su uzrokovani nakupljanjem masnih naslaga u arterijama (proces koji se zove ateroskleroza), a češće su posledica faktora povezanih sa formiranjem ugrušaka, navode autori.
Studija je takođe otkrila da ljudi sa krvnom grupom B imaju oko 11 procenata veću verovatnoću da dožive moždani udar u poređenju sa kontrolama koje nisu imale udar, bez obzira na uzrast.
Prethodne studije sugerišu da deo genoma koji kodira krvnu grupu, poznat kao "ABO lokus", ima veze sa kalcifikacijom koronarnih arterija, što ograničava protok krvi, kao i sa srčanim udarima.
Genetske sekvence za krvne grupe A i B takođe su povezane sa nešto većim rizikom od krvnih ugrušaka u venama, poznatih kao venska tromboza.
Ovaj rad je objavljen u časopisu "Neurology".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
I muškarac može da proizvodi mleko - pod određenim uslovima
19.03.2026.•
0
Koncept laktacije kod muškaraca obično se pominje samo na forumima koji se bave spekulativnom biologijom.
Neočekivane posledice života bez seksa
19.03.2026.•
2
Period bez polnih odnosa, poznato kao apstinencija ili celibat, neće trajno naštetiti vašem zdravlju, ali može dovesti do nekih neočekivanih telesnih i psihičkih promena.
Zdrava priča uživo sa Dolores Milošev Erdeg: Mentalno zdravlje dece i roditelja
18.03.2026.•
0
Nakon godina rada sa stručnjacima kroz podkast Zdrava priča, kreativna direktorka i producentkinja Dolores Milošev Erdeg pokreće novi format uživo edukacija.
Potvrđeni novi slučajevi meningitisa u Velikoj Britaniji
18.03.2026.•
1
Agencija za zdravstvenu bezbednost Ujedinjenog Kraljevstva (UKHSA) potvrdila je pet novih slučajeva invazivne meningokokne bolesti u Kentu.
Origano - moćan saveznik u borbi protiv kandide
18.03.2026.•
0
Kandida je gljivica koja je prirodno prisutna u organizmu, ali kada se naruši ravnoteža crevne mikrobiote može doći do njenog prekomernog razmnožavanja i razvoja kandidijaze.
U Srbiji svakog dana oko 50 srčanih udara: Rehabilitacija smanjuje smrtnost za 25 odsto
17.03.2026.•
1
U Srbiji godišnje oko 20.000 osoba ima srčani udar. To znači da svakog dana ima oko 50 srčanih udara, od toga skoro 15.000 ljudi ne preživi infarkt.
Velika studija o Parkinsonovoj bolesti otkrila razlike u simptomima kod muškaraca i žena
17.03.2026.•
0
Parkinsonova bolest je najbrže rastući neurološki poremećaj, sa više od 10 miliona slučajeva širom sveta.
Studija: Svaki gnjavator oko vas skraćuje vam život za više meseci
17.03.2026.•
3
Naši odnosi oblikuju naše zdravlje na mnogo načina. Prijatelji i porodica mogu pružiti podršku u teškim vremenima i podsticati zdrave navike. Ali nisu svi odnosi pozitivni - neki mogu biti stalni izvor stresa.
Ugradnja intraokularnih sočiva: Savremena rešenja u korekciji vida i lečenju katarakte
17.03.2026.•
0
Savremena oftalmologija danas nudi pacijentima znatno više mogućnosti nego ikada ranije kada je u pitanju korekcija vida i rešavanje problema zamućenja sočiva - katarakte.
Lekari u Hrvatskoj pacijentkinji uklonili tumor od 36 kilograma
17.03.2026.•
0
Tim lekara Opšte bolnice Gospić prošle nedelje je 81-godišnjoj pacijentkinji uklonio tumor težak čak 36 kilograma.
Slušanje posebno dizajnirane muzike 24 minuta može značajno da smanji anksioznost
16.03.2026.•
0
Novo istraživanje pokazalo je da slušanje posebno dizajnirane muzike može značajno da smanji anksioznost, i to za relativno kratko vreme.
Za nedelju dana zabeleženo skoro 6.800 slučajeva oboljenja sličnih gripu
15.03.2026.•
0
U Srbiji je od 2. do 8. marta zabeleženo 6.759 slučajeva oboljenja sličnih gripu, što je nešto manje u poređenju sa prethodnom nedeljom, objavio je Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut".
Namirnice koje vas goje, a da toga možda niste svesni
15.03.2026.•
2
Gojenje često nije rezultat jedne nezdrave namirnice, već kombinacije svakodnevnih izbora i navika.
Skidate li onaj beli sloj pomorandže? Možda ne bi trebalo
15.03.2026.•
1
Kada jedu pomorandžu, mnogi ljudi uklanjaju beli, vlaknasti sloj, koji se zove i srž ili medula, često zbog njegovog gorkog ukusa, teksture ili jednostavno zbog izgleda.
Koliko sna nam je potrebno? Zavisi od godina i drugih faktora
15.03.2026.•
0
San je jedan od ključnih stubova zdravlja, ali potreba za snom menja se tokom života.
Javorov sirup ili šećer: Šta je zdravije?
15.03.2026.•
3
Javorov sirup se često smatra zdravijom alternativom belom rafinisanom šećeru jer je minimalno prerađen.
Genetika i zdravlje: Koja stanja možete naslediti od roditelja?
14.03.2026.•
1
Iako su brojna zdravstvena stanja posledica načina života ili jednostavno loše sreće, genetika igra ključnu ulogu u sklonosti određenim bolestima.
Kako pravilna ishrana može pomoći u borbi protiv prolećnog umora?
13.03.2026.•
0
Institut za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut" saopštio je da je u proleće uobičajeno da ljudi osećaju manjak energije, jer je organizmu potrebno vreme da se prilagodi na duže dane i više sunčeve svetlosti.
Psiholozi i psihoterapeuti: U čemu je problem?
13.03.2026.•
4
Već godinu dana vodi se rasprava između Saveza društava psihoterapeuta Srbije i Društva psihologa Srbije.
Često dišemo kroz samo jednu nozdrvu - evo zašto
13.03.2026.•
1
Jedna od najneugodnijih stvari kod bolesti ili sezonskih alergija jeste to što nam se nos začepi.
Srpska naučnica dobitnica je regionalne nagrade u oblasti medicine: Tableta namenjena bebama
13.03.2026.•
2
Srpska naučnica Milica Bajčetić dobitnica je regionalne nagrade u oblasti medicine "International Medis Awards for Medical Research" za prvu inovativnu tabletu namenjenu bebama.
Komentari 1
N
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar