Kako praznična trpeza utiče na organizam i kako da se zaštitimo?
Tradicionalno, širom sveta, Nova godina se dočekuje uz bogatu trpezu.
Foto: Pixabay (ilustracija)
Najduža i najveselija noć u godini često počinje čašicom ili dve aperitiva, uz razne grickalice. Kako noć odmiče, a atmosfera postaje sve življa, sto za večeru obično oživi tek posle devet sati.
Osim u periodima posta, na prazničnoj trpezi najčešće se nalaze hladna predjela poput proje ili gibanice, sira, kajmaka, kobasica, pršute, ruske ili sličnih salata sa majonezom ili pavlakom. Nakon kraće pauze, sledi glavno jelo - najčešće svinjsko pečenje uz prženi ili pečeni krompir i poneku salatu, sve uz nekoliko čaša piva ili vina. Deca često popiju i veću količinu gaziranih ili negaziranih sokova. Oko ponoći obavezno dolazi desert, najčešće čokoladna torta, a zatim i kafa. I sve to često nazivamo "umerenom" varijantom praznične večere.
Kako organizam reaguje na praznično prejedanje?
Preterivanje u hrani i piću ima svoju cenu, navode iz Instituta za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut".
Unos velike količine namirnica koje se inače sporo vare - poput mesa i mesnih prerađevina, pržene ili pohovane hrane, masnih salata, slatkiša i raznih napitaka - dovodi do toga da varenje traje duže i bude manje efikasno.
Dobra vest je da je za povećanje telesne mase od oko 450 grama potrebno uneti približno 3.500 kalorija više, pa povremeno praznično preterivanje često ne ostavlja vidljive posledice. Loša vest je da najmanje 40 odsto viška kalorija dolazi iz masti, koje se talože u masnom tkivu i mogu oštetiti krvne sudove. Organizam deo viška šećera i belančevina takođe pretvara u masnoću.
Kada unosimo previše hrane, pankreas luči dodatni insulin, što može dovesti do naglog pada nivoa šećera u krvi. Tada se javljaju umor, malaksalost, vrtoglavica, znojenje i mučnina, što često dovodi do ponovnog posezanja za slatkom hranom. Obilan obrok može izazvati i gorušicu, peckanje i bol u stomaku, nadimanje i gasove. Slana i masna hrana, kao i alkoholna i bezalkoholna pića, mogu doprineti porastu krvnog pritiska, osećaju lupanja ili preskakanja srca, pa čak i bolu u grudima.
Poseban oprez potreban je kod hroničnih bolesnika - osoba sa povišenim krvnim pritiskom, povećanim masnoćama u krvi, šećernom bolešću, bubrežnim oboljenjima i sličnim zdravstvenim problemima.
Kako praznični obrok učiniti zdravijim?
Ako želimo da promenimo uobičajeni praznični kliše, evo nekoliko saveta kako da pripremite svečani obrok u kome ćete uživati, a da pritom ne ugrozite zdravlje.
Preskočite aperitiv ili, ako ipak želite da nazdravite, ograničite se na jednu čašicu rakije. Izbegavajte slatke likere i mešavine alkohola sa sokovima i gaziranim pićima, jer se tako lakše popije veća količina alkohola i unese više kalorija.
Opredelite se ili za predjelo ili za glavno jelo. Ako želite da probate po malo od svega, birajte manju porciju proje i tanku krišku belog sira kao predjelo, a parče pečenja bez kožice uz obilje salate kao glavno jelo.
Jedna čaša crnog vina sasvim je dovoljna za novogodišnju zdravicu.
Umesto teških kolača, desert možete zameniti voćnom salatom bez dodatog šećera i šlaga.
Alternativa klasičnoj večeri može biti bife posluženje sa raznovrsnim salatama, poput zdravije varijante Valdorf salate sa rendanim kiselim jabukama, celerom, seckanim orasima i kiselom pavlakom sa niskim procentom masti ili nemasnim jogurtom umesto pavlake i majoneza. Dobar izbor je i salata od crvenog pasulja, kukuruza šećerca, kiselih krastavčića, paprike iz turšije i praziluka, začinjena maslinovim uljem i limunovim sokom. Uz to možete poslužiti crni hleb, po mogućstvu domaći, sa dodatkom semenki.
Ako ipak pokleknete pred prazničnim đakonijama, narednih dana primenite osnovni princip pravilne ishrane - umerenost. Smanjite porcije, pijte dovoljno tečnosti (najbolje vodu i nezaslađene čajeve) i budite fizički aktivni.
Ne postoji univerzalan način ishrane koji odgovara svima. Promene u ishrani treba da budu individualno prilagođene, naročito kod osoba sa postojećim zdravstvenim problemima, pa je savet lekara uvek najbolji izbor.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Jedna jednostavna navika posle doručka može pomoći u snižavanju šećera u krvi
09.06.2026.•
0
Za osobe sa dijabetesom, održavanje nivoa šećera u krvi pod kontrolom predstavlja svakodnevni izazov.
Traume iz detinjstva ostaju u mozgu i utiču na razvoj i ponašanje
08.06.2026.•
1
Tragovi traume doživljene u ključnim trenucima života, posebno u periodu od detinjstva do rane adolescencije, mogu da imaju trajan uticaj na razvoj mozga i ponašanje u odraslom dobu.
Patite li od "Imejl apneje"?
08.06.2026.•
0
Ako ste ikada primetili da vam disanje postane nepravilno nakon što primite neočekivan imejl ili dok pokušavate da sastavite savršen odgovor, možda se suočavate sa "imejl apnejom".
Prekomerna upotreba elektronskih uređaja izaziva "digitalnu glavobolju"
08.06.2026.•
0
Prekomerna izloženost ekranima mobilnih telefona među decom i adolescentima često je uzrok "digitalne glavobolje".
Trešnje su zdrave, ali određene grupe ljudi treba da pripaze
08.06.2026.•
0
Trešnje su među omiljenim sezonskim voćem. Sočne su, slatke i bogate vitaminima, antioksidansima i vlaknima. Mnogi ih mogu jesti bez većih ograničenja, ali se nekim grupama ljudi preporučuje poseban oprez.
Koliko je fentanil opasan: Talas iz SAD još nije stigao u Evropu, ali upozorenje ostaje
07.06.2026.•
0
Talas upotrebe fentanila je u Americi izrazito veliki, ali nije u toj meri zahvatio Evropu, pa ni Srbiju.
Snaga stiska kao pokazatelj zdravlja: Šta nauka zaista kaže?
07.06.2026.•
2
Ako pratite kanale o zdravlju i blagostanju na društvenim mrežama, možda ste naišli na tvrdnju da vaša snaga stiska - odnosno koliko snažno možete da stisnete nešto rukama - može da predvidi koliko dugo ćete živeti.
Srbija uvodi novu donorsku karticu nakon izmena zakona o transplantaciji
06.06.2026.•
8
Nakon što je Vlada Srbije usvojila izmene i dopune Zakona o presađivanju ljudskih organa, uvedena je mogućnost uvođenja nove donorske kartice i preciznije regulisanje izjašnjavanja građana o doniranju organa.
Četiri namirnice bogate mastima za snižavanje krvnog pritiska
06.06.2026.•
0
Hrana koju jedete, uključujući masti, ima veliki uticaj na nivo krvnog pritiska.
Zašto se budimo umorni kad mnogo sanjamo?
05.06.2026.•
0
Mnogi ljudi veruju da ih iscrpljuju intenzivni i živopisni snovi, naročito kada se probude umorni i neispavani.
Menstruacija nakon porođaja: Od čega zavisi njen povratak
04.06.2026.•
0
Telu je nakon porođaja potrebno vreme da se oporavi, pa se menstruacija ne vraća kod svih žena u istom periodu.
Kako sačuvati želudac i jednjak od tableta?
01.06.2026.•
0
Lekovi koji se uzimaju oralno mogu uticati na sistem za varenje na više različitih načina. Iako se neki od njih izdaju bez recepta, i obično su bezbedni i efikasni, mogu stvoriti štetne efekte kod nekih ljudi.
Pisanje olovkom ili na tastaturi: Velika razlika za mozak
31.05.2026.•
1
Naučnici upozoravaju da pisanje rukom možda nije samo stvar navike, već važan proces koji oblikuje način na koji mozak uči, pamti i povezuje informacije, iako sve veći broj dece gotovo da ne zna da drži olovku.
SZO: Usamljenost je problem za javno zdravlje
31.05.2026.•
2
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) u Izveštaju o društvenoj povezanosti upozorava da usamljenost i socijalna izolacija nisu samo neprijatan lični osećaj, već javnozdravstveni problem.
Godišnje oko 6.500 ljudi oboli od karcinoma pluća, devet od 10 obolelih su pušači
30.05.2026.•
3
Godišnje oko 6.500 ljudi oboli od karcinoma pluća, devet od 10 obolelih su pušači, a gotovo trećina stanovništva u Srbiji puši, rečeno je povodom Svetskog dana borbe protiv duvanskog dima.
Test krvi mogao bi da otkrije Alchajmerovu bolest decenijama pre simptoma
29.05.2026.•
0
Jednostavan krvni test koji meri karakteristične proteine povezane s razvojem Alchajmerove bolesti mogao bi da otkrije bolest decenijama pre pojave simptoma, pokazalo je novo istraživanje.
Novi lek protiv hepatitisa B smanjio virus do nivoa koji imuni sistem može da kontroliše
28.05.2026.•
0
Novi, eksperimentalni lek za hepatitis B omogućava nekim pacijentima da prekinu lečenje bez pokazivanja znakova tog opasnog virusa jetre, što se naziva "funkcionalnim lekom", objavili su danas istraživači.
Šire se staništa komaraca u Evropi: Pretnja od novih žarišta
28.05.2026.•
1
Rast globalnih temperatura mogao bi da proširi područja pogodna za život komaraca i poveća rizik od širenja virusa širom sveta, pokazuje novo istraživanje.
Kako jod pomaže organizmu u smanjenju celulita?
28.05.2026.•
0
Celulit nije samo estetski problem - njegov nastanak povezan je sa usporenom cirkulacijom, zadržavanjem tečnosti, hormonalnim disbalansom i načinom života.
Od septembra u Kliničkom centru Srbije počinje da radi prvi Centar za multiplu sklerozu
27.05.2026.•
4
Srbija dobija Centar za multiplu sklerozu i srodne bolesti u Univerzitetskom Kliničkom centru Srbije, koji bi trebalo da počne da radi do septembra ove godine, a reč je o prvom centru takvog tipa u regionu.
Više od 50 odsto karcinoma se mogu sprečiti: Pušenje jedan od glavnih uzroka
25.05.2026.•
5
Nova istraživanja su identifikovala nekoliko načina na koje se može smanjiti rizik od nastanka raka.
Komentari 3
C16
Ogi
Umerenost
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar