"Batut" objavio savete: Evo šta da radite kad je jako hladno
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" objavio je savete kako da se sačuva zdravlje u uslovima niskih temperatura.
Foto: 021.rs
Hladni vremenski uslovi mogu ozbiljno ugroziti zdravlje, posebno kod osoba koje duže vreme borave na otvorenom. Niske temperature, praćene vetrom i povećanom vlažnošću vazduha, dodatno pogoršavaju situaciju jer ubrzavaju gubitak telesne toplote.
Dugotrajno izlaganje niskim temperaturama, naročito onima ispod tačke smrzavanja, može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih posledica koje mogu biti lokalne i opšte.
U lokalne posledice spadaju smrzotine (promrzline) koje se najčešće javljaju na isturenim delovima tela (stopalima, prstima ruku, ušima i nosu) zbog otežane ili onemogućene cirkulacije krvi.
U početku postoji osećaj hladnoće u delu tela zahvaćenom promrzlinom koji prelazi u bol. Nagli prestanak osećaja hladnoće i bola predstavljaju znake početka smrzavanja. Koža je modra, bleda ili crvena. Kasnije nastaje otok, a ponekada i plikovi.
Opšta hipotermija (smrzavanje) je stanje snižene opšte telesne temperature. Nastaje kada organizam gubi više toplote nego što je može stvoriti. U početku osoba ima osećaj hladnoće i drhti. Kasnije osećaj hladnoće prestaje, javljaju se umor, tromost i velika želja za snom.
Sve telesne i psihičke funkcije se usporavaju. Ukoliko se kod osobe koja je boravila na hladnoći uoče nekontrolisano drhtanje, nejasan govor, nestabilni pokreti, izražen umor, usporene reakcije i pospanost, neophodno je bez odlaganja potražiti stručnu medicinsku pomoć.
Osobu treba uvesti u toplu prostoriju, vlažnu odeću i obuću joj zameniti suvom i dati joj da pije tople zaslađene napitke ili toplu supu. Promrzle delove tela ne treba trljati kako bi se zagrejali, niti ih zagrevati stavljanjem termofora ili potapanjem u toplu vodu.
Posebno osetljive grupe su novorođenčad, odojčad, mala deca, stariji od 65 godina, osobe sa hroničnim nezaraznim bolestima, osobe koje rade otvorenom na niskim temperaturama, profesionalni sportisti, osobe pod uticajem alkohole, socijalni ugroženi pojedinci i porodice.
Saveti za očuvanje zdravlja
- Ograničite vreme boravka na otvorenom ili u nezagrevanom zatvorenom prostoru.
- Ukoliko radite na otvorenom, trudite se da budete u stalnom pokretu, po mogućstvu zaklonjeni od direktnog uticaja vetra i snežnih padavina.
- Ako duže vreme boravite napolju, izloženi hladnoći, pravite češće pauze u toplim i suvim prostorijama.
- U uslovima ekstremnih hladnoća izbegavajte fizičku aktivnost na otvorenom.
Održavajte telesnu temperaturu
- Koristite garderobu namenjenu za hladne i vlažne vremenske uslove. Slojevito oblačite toplu odeću (aktivni veš, pantalone, dukserice). Glavu zaštitite kapom, lice šalom, za zaštitu šaka koristite rukavice, a za zaštitu stopala vunene čarape i nepromoćivu obuću.
- Nosite obuću sa gumenim hrapavim đonom pogodnu za sneg i led, koja ne sme da bude tesna, niti previše čvrsta, posebno u delu gde se nalaze prsti. Obuća treba da bude dovoljno duboka, odnosno da prekriva gležnjeve kako u njih ne bi upadao sneg, jer se vlažni delovi tela brže smrzavaju.
- Ako se odeća pokvasi, zameniti je suvom, što je pre moguće.
- Unosite što više toplih napitaka (čaj, supa).
- Izbegavajte napitke sa visokim sadržajem kofeina.
- Ne savetuje se unos alkohola u uslovima niskih temperatura jer povećava rizik od hipotermije (smrzavanja).
- Jedite redovno – unosite topla, kuvana jela i namirnice veće energetske (kalorijske) vrednosti radi održavanja telesne temperature.
- Na vreme obezbedite zalihe namirnica dugog roka trajanja, posebno ako živite u udaljenim seoskim područjima.
- Proveravajte stanje grejanja u domaćinstvu. Bar jedna prostorija mora imati minimalnu preporučenu temperaturu od 18 do 21 °C.
Budite oprezni u saobraćaju u uslovima niskih temperatura vazduha
- Ako ste pešak – budite obazrivi pri kretanju po snegu i ledu, kao i kada prelazite preko obeleženog pešačkog prelaza koji može biti klizav.
- Ako ste vozač – pre nego što upalite motorno vozilo očistite sneg i led.
- Redovno pratite informacije o vremenskim uslovima i postupajte u skladu sa upozorenjima izdatim od strane nadležnih službi.
- Obavezno koristite opremu potrebnu za zimske uslove vožnje (zimske gume, lanci).
- Izbegavajte da bez preke potrebe krećete na dalja putovanja, posebno u planinske predele, u uslovima kada ima snega i vetra na putnim pravcima koji prave snežne nanose.
- U slučaju da zbog obilnih snežnih padavina i neočišćenih puteva ostanete izolovani na putu, pozovite hitne službe (193 i 192).
Pobrinite se za osobe u svom okruženju
- Proveravajte starije članove porodice, prijatelje i susede koji žive sami i nabavite im sve što im je potrebno ako to ne mogu da učine sami.
- Ne dozvolite da starije osobe izlaze van kuće same, bez pratnje, jer to može povećati rizik od neželjenih padova i posledičnih povreda.
- Novorođenčad i malu decu ne treba izvoditi napolje u uslovima izuzetno niskih temperatura jer su pod većim rizikom od nastanka promrzlina i hipotermije.
- Osobe koje imaju bolesti srca i krvnih sudova kao i hronične bolesti disajnih organa treba da izbegavaju duži boravak na otvorenom u uslovima niskih temperatura, posebno u ranim jutarnjim i kasnim večernjim satima.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Telo tokom maratona neprestano proizvodi hemikalije slične onima iz kanabisa
13.09.2026.•
0
Tokom maratona telo proizvodi sve više prirodnih hemijskih glasnika koji se nazivaju endokanabinoidi.
Ženi su se creva bukvalno vezala u čvor nakon porođaja
13.09.2026.•
0
Tridesetogodišnja žena iz Etiopije završila je na hitnoj operaciji nakon što su joj se nekoliko dana posle porođaja delovi tankog i debelog creva doslovno vezali u čvor.
Ako vaši roditelji dožive 100 godina, znači li to da ćete i vi?
13.09.2026.•
1
Stogodišnjaci, ljudi koji dožive 100 godina, čine svega oko 0,01 odsto svetske populacije.
"Sindrom Zlatokose": Pojela toliko svoje kose da joj je klupko blokiralo probavni trakt
13.09.2026.•
0
Trihotilomanija je poremećaj kod kog ljudi kompulsivno čupaju sopstvenu kosu, a ako je i jedu, može da dođe do ozbiljnih komplikacija.
Naučnici ljudima tri meseca davali paradajz-pire: Evo šta su pokazali snimci njihovih mozgova
13.09.2026.•
0
Paradajz sadrži likopen, snažan antioksidans koji može da pređe krvno-moždanu barijeru i možda pomogne u smanjenju neuroinflamacije.
Znak upozorenja na srčani i moždani udar mogao bi da se pojavi na licu
13.09.2026.•
0
Ateroskleroza, nakupljanje masnih naslaga u arterijama koje ograničavaju protok krvi, odgovorna je za većinu srčanih i moždanih udara, ali se često razvija polako i bez simptoma.
Postoji li optimalno vreme za jedenje banana za maksimalnu apsorpciju kalijuma?
13.09.2026.•
0
Banane su omiljena užina s dobrim razlogom: praktične su, ukusne i pune hranljivih materija.
Šta se dešava sa krvnim pritiskom ako svakog dana jedete crnu čokoladu?
13.09.2026.•
0
Svakodnevno konzumiranje crne čokolade može da pomogne u snižavanju krvnog pritiska zahvaljujući visokom sadržaju flavanola.
VIDEO Psi u Indiji otkrivaju rak iz daha: Tačnost veća od 90 odsto
12.09.2026.•
1
Kujica Kloi iz azila jedna je od 15 pasa koje indijski startap Dognosis trenira da njušenjem ljudskog daha otkrivaju rak.
Britanija nije usvojila zakon o eutanaziji
12.09.2026.•
1
Britanski poslanici nisu usvojili zakon kojim bi neizlečivo bolesnim odraslim osobama u Engleskoj i Velsu bilo omogućeno da, pod određenim uslovima, izaberu potpomognutu smrt, odnosno eutanaziju.
Nova terapija za rak pluća dostupna građanima od 1. oktobra
11.09.2026.•
0
Oko 1.000 pacijenata sa karcinomom pluća u Srbiji od 1. oktobra dobiće novu mogućnost lečenja koja može da im produži život i pomogne da bolest duže bude pod kontrolom.
Počeo da radi prvi Centar za multiplu sklerozu i srodne bolesti u Beogradu
10.09.2026.•
1
U okviru novog dela Univerzitetskog kliničkog centra Srbije u Beogradu danas je počeo da radi prvi Centar za multiplu sklerozu i srodne bolesti, koji obolelima pruža multidisciplinarni pristup lečenju na jednom mestu.
Možda najgori period godine za alergične: Visoke vrednosti polena ambrozije na 27 lokacija u Srbiji
10.09.2026.•
4
Najviše koncentracije polena ambrozije, kako na dnevnom, tako i na nedeljnom nivou beleže se u ovom periodu godine.
Epidemija malih boginja u Bangladešu:Desetine hiljada zaraženih i gotovo 1.000 mrtvih
09.09.2026.•
0
Bangladeš je pogođen epidemijom malih boginja koja je odnela skoro 1.000 života, a situaciju otežava nedostatak vakcina i prenatrpanost bolnica, objavio je Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).
"Paradoks fizičke aktivnosti": Način na koji vežbate utiče na rizik od demencije
07.09.2026.•
5
Fizička aktivnost je dobra za mozak, ali veliko novo istraživanje pokazuje da bi za rizik od demencije moglo biti važno ne samo koliko se krećemo, već i gde i zašto smo fizički aktivni.
Stručnjaci otkrivaju da li skandinavski način spavanja zaista funkcioniše
06.09.2026.•
2
Zamena jednog velikog prekrivača sa dva odvojena može nekim parovima doneti kvalitetniji san.
Jednom dozom novog leka prepolovljen loš holesterol
06.09.2026.•
0
Novi rezultati kliničkog ispitivanja, koje je predvodio tim iz Koordinacionog centra za klinička istraživanja Klinike Klivlend, pokazali su da jedna doza novog leka smanjuje loš holesterol za čak 52 odsto.
Pet razloga da uvrstite semenke bundeve u ishranu
06.09.2026.•
0
Od pasulja do kikirikija, postoji mnogo dobrih izvora biljnih proteina. Ako želite da povećate unos proteina iz biljnih namirnica, semenke bundeve mogu biti dobar izbor.
Svaki treći muškarac u tridesetim već ima ovu tihu bolest, a do 70. godine gotovo svi
06.09.2026.•
2
Ateroskleroza, postepeno nakupljanje naslaga u arterijama i jedan od glavnih uzroka kardiovaskularnih bolesti, može neprimetno da se razvija decenijama pre nego što izazove simptome.
Muškarci dijete doživljavaju kao "žensku stvar"
06.09.2026.•
0
Muškarcima je teško da izgube kilograme zbog nedostatka podrške i doživljavanja programa za mršavljenje kao "ženskog prostora", pokazalo je novo istraživanje.
Urolog otkriva koliko puta dnevno bi ljudi različitog uzrasta trebalo da mokre
06.09.2026.•
1
Učestalost mokrenja razlikuje se od osobe do osobe, ali promene navika mogu biti i pokazatelj opšteg zdravstvenog stanja.
Komentari 2
Niko i Ništa
Д
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar