MRI snimci pokazali: Vežbanje zaista podmlađuje mozak
Pored boljeg sna, regulacije telesne težine i produženog životnog veka, možda možemo dodati i mlađi moždani profil kao još jedan razlog za vežbanje.
Foto: Pixabay
U novom kliničkom ispitivanju koje je trajalo 12 meseci i obuhvatilo 130 zdravih odraslih osoba uzrasta između 26 i 58 godina, istraživači iz SAD-a otkrili su da su učesnici koji su pratili sveobuhvatan nedeljni režim vežbanja na kraju imali mozgove koji su pokazivali znake biološki mlađeg stanja u poređenju sa kontrolnom grupom.
Kada naučnici govore o biološkom starenju, u prostim crtama to znači trošenje i habanje povezano sa starenjem. Iako svi slavimo jedan rođendan godišnje, različiti delovi našeg tela mogu da stare brže od drugih.
Mlađi mozak potencijalno znači mogućnost da duže zadržimo sve svoje kognitivne sposobnosti, kao i veću otpornost na stanja poput demencije, iako dugoročni efekti nisu procenjivani u ovoj studiji.
"Otkrili smo da jednostavan program vežbanja zasnovan na smernicama može učiniti da mozak izgleda merljivo mlađe za samo 12 meseci. Ove apsolutne promene su bile umerene, ali čak i pomak od jedne godine u starosti mozga može biti važan tokom decenija", kaže data naučnik Lu Van iz Istraživačkog instituta AdventHealth.
Volonteri iz grupe za vežbanje zamoljeni su da se pridržavaju preporučenih nedeljnih smernica za vežbanje koje je postavila Svetska zdravstvena organizacija: oko 150 minuta umerenog do intenzivnog fizičkog vežbanja nedeljno, što uključuje sve što značajno povećava broj otkucaja srca i brzinu disanja.
Na osnovu različitih biomarkera, MRI snimci mozga pokazali su da su mozgovi onih koji su pratili režim vežbanja u proseku izgledali 0,6 godina mlađe od njihove hronološke starosti.
Učesnici koji su pratili svoju uobičajenu rutinu, međutim, imali su mozgove koji su izgledali otprilike 0,35 godina starije od njihovog stvarnog uzrasta. Ova cifra sama po sebi ne dostiže prag statističke značajnosti, navodi tim, ali to znači da je razlika između grupa blizu jedne godine, piše ScienceAlert.
Sledeće pitanje je zašto vežbanje može da održi mozak mlađim. Prethodne studije su povezivale vežbanje sa poboljšanjem moždane funkcije, ali i pored ispitivanja nekoliko potencijalnih puteva, uključujući kardiovaskularnu kondiciju, krvni pritisak i korisne proteine, istraživači u novoj studiji nisu mogli da precizno identifikuju vezu između vežbanja i starenja mozga.
"To nas je iznenadilo. Očekivali smo da će poboljšanja u kondiciji ili krvnom pritisku objasniti efekat, ali nisu. Vežbanje možda deluje kroz dodatne mehanizme koje još nismo otkrili, kao što su suptilne promene u moždanoj strukturi, upalama, vaskularnom zdravlju ili drugim molekularnim faktorima", kaže Van.
Ti putevi mogu biti dodatno istraženi u budućim studijama, a tim želi da proširi istraživanje na veće i raznovrsnije grupe ljudi, možda i na one koji se već smatraju u riziku od kognitivnog pada.
Istraživanja su pokazala da se problemi sa zdravljem mozga u kasnijem životu mogu povezati sa faktorima koji su delovali mnogo godina ranije, a izgleda da vežbanje u srednjem dobu može imati vidljive pozitivne efekte.
Mlađi mozak ima veću šansu da se odupre propadanju i bolestima, i takođe je povezan sa dužim životom. Ovo se pridružuje rastućem broju istraživanja ključnih faktora u procesu starenja mozga.
"Ljudi često pitaju, 'mogu li sada nešto da uradim kako bih zaštitio mozak kasnije?' Naši nalazi podržavaju ideju da praćenje trenutnih smernica za vežbanje, 150 minuta nedeljno umerenog do intenzivnog aerobnog vežbanja, može pomoći da mozak ostane biološki mlađi, čak i u srednjim godinama", zaključuje neuronaučnik Kirk Erikson iz AdventHealth Research Institute.
Istraživanje je objavljeno u časopisu "Journal of Sport and Health Science".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Zašto je opasno piti antibiotike na svoju ruku: Šta ako postanemo otporni na njih?
18.06.2026.•
0
Antibiotici su jedno od najvećih otkrića u istoriji medicine. Zahvaljujući njima, danas uspešno lečimo brojne bakterijske infekcije koje su nekada odnosile milione života.
Studija: Svaki treći zaposleni pati od naprezanja očiju zbog ekrana
17.06.2026.•
2
Zamućen vid, svrab u očima, glavobolje - mnogi zaposleni pate od naprezanja očiju zbog dugog provedenog vremena ispred ekrana, ali preventivne mere mogu pomoći u njegovom ograničavanju, ističu oftalmolozi i ortoptisti.
Naučnice iz Novog Sada kreirale prirodnu kremu za zaštitu od komaraca: Spoj nauke i prirodnih sastojaka
17.06.2026.•
0
Iza nove prirodne kreme Bye Bye Mosquitoes za zaštitu od komaraca stoje dve univerzitetske profesorke iz Novog Sada koje su svoja istraživanja lekovitog bilja pretočile u proizvod za svakodnevnu upotrebu.
Laboratorijske analize u starijem dobu: Koji nalazi su važni i kako pravilno tumačiti rezultate
16.06.2026.•
0
Laboratorijske analize su nezaobilazan korak kada se obratimo lekaru zbog određenog problema. Iako mnogima vađenje krvi i uzimanje uzoraka stvara nelagodu, analize su pokazatelji gotovo svih tegoba i bolesti.
U SAD sprovedeno prvo ispitivanje genske terapije radi podmlađivanja ćelija
15.06.2026.•
0
U Sjedinjenim Američkim Državama je sprovedeno prvo ispitivanje genske terapije usmerene na podmlađivanje ćelija, koje je rađeno na pacijentu sa glaukomom, prenose mediji.
Sok od višanja za bolji san: Koliko se preporučuje i na šta treba obratiti pažnju
14.06.2026.•
0
Sok od višanja hvaljen je kao prirodan način za poboljšanje kvaliteta sna, ali šta se zapravo događa kada ga popijete pre spavanja?
Mali deo vašeg mozga možda i dalje sluša dok ste pod anestezijom
14.06.2026.•
0
Naš mozak bi mogao biti mnogo budniji tokom nesvesti nego što smo mislili.
Velika studija povezala 99 odsto srčanih i moždanih udara sa četiri faktora rizika
14.06.2026.•
0
Srčani i moždani udari retko se događaju bez upozorenja.
Srpski lekari ugradili veštačko srce trinaestogodišnjem dečaku iz Sarajeva
14.06.2026.•
1
Zajednički tim Instituta za kardiovaskularne bolesti "Dedinje" i Instituta za zdravstvenu zaštitu majke i deteta "Dr Vukan Čupić" uspešno je ugradio mehaničku potporu cirkulaciji trinaestogodišnjem pacijentu iz Sarajeva.
Kako da roditelji razgovaraju s decom o vejpingu?
13.06.2026.•
2
U SAD je 6 odsto učenika osnovnih i srednjih škola reklo da je koristilo elektronske cigarete 2024. godine.
Tri rana jutarnja simptoma dijabetesa koja mnogi ne prepoznaju
13.06.2026.•
0
Simptomi dijabetesa tipa 2 mogu se javiti već odmah nakon buđenja, ali ih ljudi često ne povezuju sa bolešću, upozorava farmaceut Abas Kanani.
Koliko često idete u toalet? Nova studija otkriva šta to govori o vašem zdravlju
12.06.2026.•
1
Redovnost pražnjenja creva često je potcenjen pokazatelj zdravlja, ali kako prenosi ScienceAlert, nova studija pokazuje da naš "raspored" odlazaka u toalet može da otkrije više nego što mislimo.
Otkrivene 74 genetske varijante povezane sa anksioznim poremećajima
11.06.2026.•
3
Kings Koledž u Londonu i australijski Medicinski istraživački institut KIMR Breghofer identifikovali su 74 genetskih varijanti koje su povezane sa anksioznim poremećajima, od kojih su 39 nove varijante.
Jedna jednostavna navika posle doručka može pomoći u snižavanju šećera u krvi
09.06.2026.•
0
Za osobe sa dijabetesom, održavanje nivoa šećera u krvi pod kontrolom predstavlja svakodnevni izazov.
Traume iz detinjstva ostaju u mozgu i utiču na razvoj i ponašanje
08.06.2026.•
1
Tragovi traume doživljene u ključnim trenucima života, posebno u periodu od detinjstva do rane adolescencije, mogu da imaju trajan uticaj na razvoj mozga i ponašanje u odraslom dobu.
Patite li od "Imejl apneje"?
08.06.2026.•
0
Ako ste ikada primetili da vam disanje postane nepravilno nakon što primite neočekivan imejl ili dok pokušavate da sastavite savršen odgovor, možda se suočavate sa "imejl apnejom".
Prekomerna upotreba elektronskih uređaja izaziva "digitalnu glavobolju"
08.06.2026.•
0
Prekomerna izloženost ekranima mobilnih telefona među decom i adolescentima često je uzrok "digitalne glavobolje".
Trešnje su zdrave, ali određene grupe ljudi treba da pripaze
08.06.2026.•
0
Trešnje su među omiljenim sezonskim voćem. Sočne su, slatke i bogate vitaminima, antioksidansima i vlaknima. Mnogi ih mogu jesti bez većih ograničenja, ali se nekim grupama ljudi preporučuje poseban oprez.
Koliko je fentanil opasan: Talas iz SAD još nije stigao u Evropu, ali upozorenje ostaje
07.06.2026.•
0
Talas upotrebe fentanila je u Americi izrazito veliki, ali nije u toj meri zahvatio Evropu, pa ni Srbiju.
Snaga stiska kao pokazatelj zdravlja: Šta nauka zaista kaže?
07.06.2026.•
2
Ako pratite kanale o zdravlju i blagostanju na društvenim mrežama, možda ste naišli na tvrdnju da vaša snaga stiska - odnosno koliko snažno možete da stisnete nešto rukama - može da predvidi koliko dugo ćete živeti.
Srbija uvodi novu donorsku karticu nakon izmena zakona o transplantaciji
06.06.2026.•
8
Nakon što je Vlada Srbije usvojila izmene i dopune Zakona o presađivanju ljudskih organa, uvedena je mogućnost uvođenja nove donorske kartice i preciznije regulisanje izjašnjavanja građana o doniranju organa.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar