Međunarodni dan retkih bolesti: U Srbiji registrovano više od 16.000 obolelih
Međunarodni dan retkih bolesti obeležava se svake godine poslednjeg dana februara na inicijativu Evropske organizacije za retke bolesti, u saradnji sa više od 70 nacionalnih saveza udruženja pacijenata širom sveta.
Foto: 021.rs
Od pokretanja inicijative 2008. godine, ovaj globalni pokret okuplja pacijente, porodice, zdravstvene radnike, istraživače i donosioce odluka sa zajedničkim ciljem - unapređenje kvaliteta života osoba koje žive sa retkim bolestima, piše N1.
Retke bolesti su heterogena grupa oboljenja čija je zajednička karakteristika niska učestalost. Kao retki poremećaji zdravlja definišu se bolesti koje se javljaju kod manje od pet osoba na 10.000 stanovnika.
Procenjuje se da u svetu oko 300 miliona ljudi živi sa nekom od 7.000 različitih retkih bolesti. Iako je svaka pojedinačna bolest retka, zajedno one predstavljaju značajan javnozdravstveni izazov. Prema raspoloživim procenama, 3,5-5,9 odsto svetske populacije ima neku retku bolest.
Oko 70 odsto retkih bolesti je genetskog porekla, a veliki broj ovih oboljenja ispoljava se već u detinjstvu. Retke bolesti su najčešće hronične i progresivne i mogu značajno uticati na kvalitet života obolelih i njihovih porodica.
Zbog preklapanja simptoma sa češćim oboljenjima, postavljanje dijagnoze može biti složeno i dugotrajno, dok varijabilnost kliničke slike dodatno otežava blagovremeno prepoznavanje bolesti.
Potreba za visokospecijalizovanom negom i multidisciplinarnim pristupom u dijagnostici i lečenju može doprineti nejednakostima u dostupnosti zdravstvene zaštite. U većini slučajeva lečenje je simptomatsko, što ukazuje na potrebu za većim ulaganjima u razvoj novih terapijskih opcija i u naučna istraživanja.
Dostupne terapije su često veoma skupe, što predstavlja značajno finansijsko opterećenje za zdravstveni sistem i pacijente i može ograničiti njihovu dostupnost.
Jedan od problema sa kojima se oboleli od retkih bolesti suočavaju jeste nedostatak informacija o samoj bolesti, kao i informacija o tome kome i gde da se obrate za medicinsku, pravnu i psihosocijalnu pomoć.
Retke bolesti značajno utiču na proces obrazovanja, zaposlenje i mentalno zdravlje obolelih i njihovih porodica, pri čemu su socijalna izolacija i osećaj nerazumevanja često prateći faktori.
Međunarodnom klasifikacijom bolesti (MKB-10) obuhvaćeno je manje od 10 odsto dijagnoza retkih bolesti, zbog čega mnoge retke bolesti ostaju "nevidljive" u zdravstvenom informacionom sistemu, statističkim izveštajima i drugim izvorima podataka.
Upravo zbog značajnog javnozdravstvenog tereta, retke bolesti zahtevaju sistematski pristup, uključujući uspostavljanje registra lica obolelih od retkih bolesti, kako bi se obezbedila adekvatna procena opterećenja društva i planiranje zdravstvene zaštite.
Prema Zakonu o zdravstvenoj dokumentaciji i evidencijama u oblasti zdravstva, Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" vodi Registar lica obolelih od retkih bolesti.
Institut je, kroz informacioni sistem - Servis javnog zdravlja (SJZ), od septembra 2021. godine omogućio unos podataka o pacijentima sa retkim bolestima.
U Registru je do 25.2.2026. godine evidentirano 16.030 lica obolelih od retkih bolesti. Od tog broja, referentni centri za retke bolesti prijavili su 7.917 lica, dok su druge zdravstvene ustanove registrovale 8.113 obolelih.
Najveći broj slučajeva registrovan je u grupi mišićno-koštanog sistema (4.957), što čini približno trećinu ukupnog broja novodijagnostikovanih. Slede bolesti nervnog sistema (2.082), urođene deformacije i hromozomske anomalije (1.760), bolesti žlezda sa unutrašnjim lučenjem, ishrane i metabolizma (1.722) i zloćudni tumori (1.696).
Manji broj slučajeva evidentiran je u grupama bolesti krvi i krvotvornih organa i poremećaja imuniteta (817), duševnih poremećaja i poremećaja ponašanja (298), dobroćudnih tumora (225), bolesti kože i potkožnog tkiva (211), bolesti sistema krvotoka (210), bolesti sistema za disanje (163), bolesti sistema za varenje (163), faktora koji utiču na zdravstveno stanje i kontakt sa zdravstvenom službom (156) i bolesti mokraćno-polnog sistema (141).
Najmanje evidentiranih lica zabeleženo je u grupama bolesti oka i pripoja oka (58), simptoma i patoloških kliničkih nalaza (24), zaraznih i parazitarnih bolesti (19), drugih grupa bolesti (13), kao i povreda i trovanja (9). U navedenom periodu registrovano je i 1.306 osoba sa dodeljenim ORPHA kodom, bez MKB-10 šifre.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Laboratorijske analize u starijem dobu: Koji nalazi su važni i kako pravilno tumačiti rezultate
16.06.2026.•
0
Laboratorijske analize su nezaobilazan korak kada se obratimo lekaru zbog određenog problema. Iako mnogima vađenje krvi i uzimanje uzoraka stvara nelagodu, analize su pokazatelji gotovo svih tegoba i bolesti.
U SAD sprovedeno prvo ispitivanje genske terapije radi podmlađivanja ćelija
15.06.2026.•
0
U Sjedinjenim Američkim Državama je sprovedeno prvo ispitivanje genske terapije usmerene na podmlađivanje ćelija, koje je rađeno na pacijentu sa glaukomom, prenose mediji.
Sok od višanja za bolji san: Koliko se preporučuje i na šta treba obratiti pažnju
14.06.2026.•
0
Sok od višanja hvaljen je kao prirodan način za poboljšanje kvaliteta sna, ali šta se zapravo događa kada ga popijete pre spavanja?
Mali deo vašeg mozga možda i dalje sluša dok ste pod anestezijom
14.06.2026.•
0
Naš mozak bi mogao biti mnogo budniji tokom nesvesti nego što smo mislili.
Velika studija povezala 99 odsto srčanih i moždanih udara sa četiri faktora rizika
14.06.2026.•
0
Srčani i moždani udari retko se događaju bez upozorenja.
Srpski lekari ugradili veštačko srce trinaestogodišnjem dečaku iz Sarajeva
14.06.2026.•
1
Zajednički tim Instituta za kardiovaskularne bolesti "Dedinje" i Instituta za zdravstvenu zaštitu majke i deteta "Dr Vukan Čupić" uspešno je ugradio mehaničku potporu cirkulaciji trinaestogodišnjem pacijentu iz Sarajeva.
Kako da roditelji razgovaraju s decom o vejpingu?
13.06.2026.•
2
U SAD je 6 odsto učenika osnovnih i srednjih škola reklo da je koristilo elektronske cigarete 2024. godine.
Tri rana jutarnja simptoma dijabetesa koja mnogi ne prepoznaju
13.06.2026.•
0
Simptomi dijabetesa tipa 2 mogu se javiti već odmah nakon buđenja, ali ih ljudi često ne povezuju sa bolešću, upozorava farmaceut Abas Kanani.
Koliko često idete u toalet? Nova studija otkriva šta to govori o vašem zdravlju
12.06.2026.•
1
Redovnost pražnjenja creva često je potcenjen pokazatelj zdravlja, ali kako prenosi ScienceAlert, nova studija pokazuje da naš "raspored" odlazaka u toalet može da otkrije više nego što mislimo.
Otkrivene 74 genetske varijante povezane sa anksioznim poremećajima
11.06.2026.•
3
Kings Koledž u Londonu i australijski Medicinski istraživački institut KIMR Breghofer identifikovali su 74 genetskih varijanti koje su povezane sa anksioznim poremećajima, od kojih su 39 nove varijante.
Jedna jednostavna navika posle doručka može pomoći u snižavanju šećera u krvi
09.06.2026.•
0
Za osobe sa dijabetesom, održavanje nivoa šećera u krvi pod kontrolom predstavlja svakodnevni izazov.
Traume iz detinjstva ostaju u mozgu i utiču na razvoj i ponašanje
08.06.2026.•
1
Tragovi traume doživljene u ključnim trenucima života, posebno u periodu od detinjstva do rane adolescencije, mogu da imaju trajan uticaj na razvoj mozga i ponašanje u odraslom dobu.
Patite li od "Imejl apneje"?
08.06.2026.•
0
Ako ste ikada primetili da vam disanje postane nepravilno nakon što primite neočekivan imejl ili dok pokušavate da sastavite savršen odgovor, možda se suočavate sa "imejl apnejom".
Prekomerna upotreba elektronskih uređaja izaziva "digitalnu glavobolju"
08.06.2026.•
0
Prekomerna izloženost ekranima mobilnih telefona među decom i adolescentima često je uzrok "digitalne glavobolje".
Trešnje su zdrave, ali određene grupe ljudi treba da pripaze
08.06.2026.•
0
Trešnje su među omiljenim sezonskim voćem. Sočne su, slatke i bogate vitaminima, antioksidansima i vlaknima. Mnogi ih mogu jesti bez većih ograničenja, ali se nekim grupama ljudi preporučuje poseban oprez.
Koliko je fentanil opasan: Talas iz SAD još nije stigao u Evropu, ali upozorenje ostaje
07.06.2026.•
0
Talas upotrebe fentanila je u Americi izrazito veliki, ali nije u toj meri zahvatio Evropu, pa ni Srbiju.
Snaga stiska kao pokazatelj zdravlja: Šta nauka zaista kaže?
07.06.2026.•
2
Ako pratite kanale o zdravlju i blagostanju na društvenim mrežama, možda ste naišli na tvrdnju da vaša snaga stiska - odnosno koliko snažno možete da stisnete nešto rukama - može da predvidi koliko dugo ćete živeti.
Srbija uvodi novu donorsku karticu nakon izmena zakona o transplantaciji
06.06.2026.•
8
Nakon što je Vlada Srbije usvojila izmene i dopune Zakona o presađivanju ljudskih organa, uvedena je mogućnost uvođenja nove donorske kartice i preciznije regulisanje izjašnjavanja građana o doniranju organa.
Četiri namirnice bogate mastima za snižavanje krvnog pritiska
06.06.2026.•
0
Hrana koju jedete, uključujući masti, ima veliki uticaj na nivo krvnog pritiska.
Zašto se budimo umorni kad mnogo sanjamo?
05.06.2026.•
0
Mnogi ljudi veruju da ih iscrpljuju intenzivni i živopisni snovi, naročito kada se probude umorni i neispavani.
Menstruacija nakon porođaja: Od čega zavisi njen povratak
04.06.2026.•
0
Telu je nakon porođaja potrebno vreme da se oporavi, pa se menstruacija ne vraća kod svih žena u istom periodu.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar