Zašto smo od alkohola i srećni i nesrećni?
Alkohol je, takoreći, svestran. Za njim se poseže i kad smo srećni i kada tugujemo. Neko se uz njega bori sa anksioznošću, neko traži kreativnost.
Dok većina supstanci koje menjaju stanje svesti ima jednu ili dve specifične namene, alkohol pokriva sve. To je verovatno razlog zašto je toliko rasprostranjen kroz ljudsku istoriju – i zašto ga je tako teško potpuno se odreći, piše Gardijan.
"Alkohol često nazivamo farmakološki promiskuitetnim. On vas ne samo smiruje: može da stimuliše puteve nagrade, ublaži signale pretnje, oslobađa endogene opioide koji mogu da umanje bol ili stres, menja donošenje odluka i utiče na raspoloženje - sve to istovremeno", kaže dr Rejan Zafar, neuropsihofarmakolog sa Imperijal koledža u Londonu.
Poređenja radi, znamo da kokain prvenstveno deluje na dopaminski i noradrenalinski sistem (koji pokreću motivaciju, budnost i energiju), MDMA uglavnom podstiče oslobađanje serotonina i oksitocina (koji podižu raspoloženje, empatiju i socijalnu povezanost), a opijati poput heroina deluju na endorfinski sistem (koji izaziva duboko opuštanje i euforiju).
Alkohol deluje na sve ove sisteme, ali i na dva najčešća neurotransmitera u vašem nervnom sistemu: glutamat, koji "pokreće" moždane ćelije da prenose informacije, i gama-aminobuternu kiselinu (najčešće skraćeno GABA), koja usporava ili blokira određene signale kako bi pomogla mozgu da se opusti.
Alkohol stiže do mozga za nekoliko minuta, i prva stvar koju radi jeste da počne da menja ravnotežu između ova dva inhibitorna i ekscitatorna hemijska glasnika.
Frontalni korteks, deo mozga zadužen za rasuđivanje, samokontrolu i samopraćenje – počinje da se "isključuje". To je upareno sa oslobađanjem dopamina i endorfina u sistemima nagrade, koji vam daju osećaj motivacije, opuštenosti i energije. Zbog toga se ljudi osećaju opuštenije, pričljivije i manje socijalno inhibirano", objašnjava Zafar.
Kako koncentracija alkohola u krvi raste, počinje da utiče na dublje i primitivnije delove mozga - uključujući mali mozak, koji koordinira pokrete, i moždano stablo, koje reguliše osnovne funkcije poput rada srca i disanja.
"Najpre postepeno gasi sisteme višeg reda kontrole, a zatim i one koji nas fizički koordiniraju", kaže Zafar.
To znači da govor postaje nerazgovetan, ravnoteža slabi, a vreme reakcije se usporava. Ako ignorišete sve upozoravajuće znake dok nivo alkohola u krvi ne postane kritičan, može toliko usporiti moždano stablo da ono "zaboravi" da signalizira plućima da dišu ili srcu da kuca.
Međutim, mnogi imaju anksiozan ili depresivan osećaj nakon nakon što popiju previše, jer telo preterano kompenzuje hemikalije koje unosite.
"Kada alkohol napusti organizam, kompenzacioni sistemi se ne isključuju odmah - umesto toga ostajete u privremenom stanju pojačane pobuđenosti. Hormoni stresa poput kortizola mogu ostati povišeni, struktura sna je poremećena, a neurotransmiterski sistemi su privremeno van ravnoteže. Rezultat je mozak koji deluje 'prenapregnuto', ali iscrpljeno, uznemireno i nemirno", dodaje dr Zafar.
Još jedan sve bolje razjašnjen faktor u uticaju alkohola na raspoloženje jeste osa creva–mozak, odnosno komunikaciona mreža koja povezuje centralni nervni sistem sa gastrointestinalnim traktom.
"Alkohol može povećati propustljivost creva, što dovodi do onoga što se često naziva 'propusna creva' - omogućavajući bakterijskim fragmentima da uđu u krvotok", kaže Zafar.
Ovi molekuli pokreću imuni odgovor i blagu upalu, što putem ose creva-mozak može uticati na raspoloženje, kogniciju i umor.
Kod teških ili hroničnih konzumenata alkohola to može izazvati dugoročne zdravstvene probleme, od kojih su mnogi verovatno povezani sa raspoloženjem.
Tu su i svi dobro poznati nedostaci redovne konzumacije alkohola, uključujući bolesti jetre, povišen krvni pritisak, poremećen san i povećan rizik od više vrsta karcinoma.
Možemo sebi postaviti jednostavna "pravila" kada - i koliko - ćemo piti, kako bismo ostali ispod preporučenog maksimuma od 14 jedinica nedeljno.
Takođe, naravno, možemo shvatiti da nešto drugo može bolje obaviti isti posao - bilo da je to bezalkoholni koktel, duboko disanje, kratko izlaganje hladnoj vodi ili topli tuš.
Možemo pronaći alternative za ono što pijemo uz večeru, kada smo napolju sa prijateljima ili posle napornog dana. Alkohol možda jeste najraznovrsnije sredstvo za promenu raspoloženja, ali upravo je to prednost savremenog života: na raspolaganju imamo mnogo novih alternativa.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Pet znakova da vaše telo ne podnosi dobro kafu i kofein
17.09.2026.•
1
Dok nekima prva jutarnja kafa daje energiju za početak dana, drugima može izazvati lupanje srca, nervozu ili probleme sa spavanjem.
Naučnici u genetski modifikovanim miševima uzgojili ljudsko moždano tkivo
17.09.2026.•
0
Istraživači su stvorili miševe sa mozgom koji sadrži ljudske ćelije u nastojanju da bolje razumeju i razviju nove tretmane za poremećaje kao što su šizofrenija, epilepsija, cerebralna paraliza i demencija.
VIDEO: Hajmlihov zahvat može da spasi život, a nauči se za samo nekoliko minuta
16.09.2026.•
2
Gušenje može da se dogodi iznenada, tokom običnog obroka, a tada je važno brzo reagovati.
Muškarac otišao u bolnicu zbog krvi u mokraći, lekari pronašli iglu u njegovom srcu
15.09.2026.•
0
Lekari u Kini opisali su izuzetno redak slučaj 35-godišnjeg muškarca kojem su pronašli iglu za šivenje dugu 36 milimetara zabodenu u levu komoru srca.
Kako zaštititi decu od stomačnog virusa?
14.09.2026.•
0
Nova školska godina tek je počela, a roditelji već prijavljuju izostanke dece zbog stomačnog virusa.
Telo tokom maratona neprestano proizvodi hemikalije slične onima iz kanabisa
13.09.2026.•
3
Tokom maratona telo proizvodi sve više prirodnih hemijskih glasnika koji se nazivaju endokanabinoidi.
Ženi su se creva bukvalno vezala u čvor nakon porođaja
13.09.2026.•
0
Tridesetogodišnja žena iz Etiopije završila je na hitnoj operaciji nakon što su joj se nekoliko dana posle porođaja delovi tankog i debelog creva doslovno vezali u čvor.
Ako vaši roditelji dožive 100 godina, znači li to da ćete i vi?
13.09.2026.•
1
Stogodišnjaci, ljudi koji dožive 100 godina, čine svega oko 0,01 odsto svetske populacije.
"Sindrom Zlatokose": Pojela toliko svoje kose da joj je klupko blokiralo probavni trakt
13.09.2026.•
0
Trihotilomanija je poremećaj kod kog ljudi kompulsivno čupaju sopstvenu kosu, a ako je i jedu, može da dođe do ozbiljnih komplikacija.
Naučnici ljudima tri meseca davali paradajz-pire: Evo šta su pokazali snimci njihovih mozgova
13.09.2026.•
1
Paradajz sadrži likopen, snažan antioksidans koji može da pređe krvno-moždanu barijeru i možda pomogne u smanjenju neuroinflamacije.
Znak upozorenja na srčani i moždani udar mogao bi da se pojavi na licu
13.09.2026.•
0
Ateroskleroza, nakupljanje masnih naslaga u arterijama koje ograničavaju protok krvi, odgovorna je za većinu srčanih i moždanih udara, ali se često razvija polako i bez simptoma.
Postoji li optimalno vreme za jedenje banana za maksimalnu apsorpciju kalijuma?
13.09.2026.•
0
Banane su omiljena užina s dobrim razlogom: praktične su, ukusne i pune hranljivih materija.
Šta se dešava sa krvnim pritiskom ako svakog dana jedete crnu čokoladu?
13.09.2026.•
0
Svakodnevno konzumiranje crne čokolade može da pomogne u snižavanju krvnog pritiska zahvaljujući visokom sadržaju flavanola.
VIDEO Psi u Indiji otkrivaju rak iz daha: Tačnost veća od 90 odsto
12.09.2026.•
1
Kujica Kloi iz azila jedna je od 15 pasa koje indijski startap Dognosis trenira da njušenjem ljudskog daha otkrivaju rak.
Britanija nije usvojila zakon o eutanaziji
12.09.2026.•
1
Britanski poslanici nisu usvojili zakon kojim bi neizlečivo bolesnim odraslim osobama u Engleskoj i Velsu bilo omogućeno da, pod određenim uslovima, izaberu potpomognutu smrt, odnosno eutanaziju.
Nova terapija za rak pluća dostupna građanima od 1. oktobra
11.09.2026.•
0
Oko 1.000 pacijenata sa karcinomom pluća u Srbiji od 1. oktobra dobiće novu mogućnost lečenja koja može da im produži život i pomogne da bolest duže bude pod kontrolom.
Počeo da radi prvi Centar za multiplu sklerozu i srodne bolesti u Beogradu
10.09.2026.•
1
U okviru novog dela Univerzitetskog kliničkog centra Srbije u Beogradu danas je počeo da radi prvi Centar za multiplu sklerozu i srodne bolesti, koji obolelima pruža multidisciplinarni pristup lečenju na jednom mestu.
Možda najgori period godine za alergične: Visoke vrednosti polena ambrozije na 27 lokacija u Srbiji
10.09.2026.•
4
Najviše koncentracije polena ambrozije, kako na dnevnom, tako i na nedeljnom nivou beleže se u ovom periodu godine.
Epidemija malih boginja u Bangladešu:Desetine hiljada zaraženih i gotovo 1.000 mrtvih
09.09.2026.•
0
Bangladeš je pogođen epidemijom malih boginja koja je odnela skoro 1.000 života, a situaciju otežava nedostatak vakcina i prenatrpanost bolnica, objavio je Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).
"Paradoks fizičke aktivnosti": Način na koji vežbate utiče na rizik od demencije
07.09.2026.•
5
Fizička aktivnost je dobra za mozak, ali veliko novo istraživanje pokazuje da bi za rizik od demencije moglo biti važno ne samo koliko se krećemo, već i gde i zašto smo fizički aktivni.
Stručnjaci otkrivaju da li skandinavski način spavanja zaista funkcioniše
06.09.2026.•
2
Zamena jednog velikog prekrivača sa dva odvojena može nekim parovima doneti kvalitetniji san.
Komentari 1
Lucifer
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar