Srčane bolesti u starijem dobu: Kako prepoznati simptome i smanjiti rizik od oboljevanja
Starije osobe češće obolevaju od bolesti srca i krvnih sudova, ali se rizik može smanjiti zdravijim navikama i redovnim kontrolama. Važno je i na vreme prepoznati simptome koji ukazuju na srčane probleme.
Kardiovaskularne bolesti i dalje su među vodećim uzrocima obolevanja i smrtnosti širom sveta, a njihov rizik raste sa godinama.
Ipak, starenje nije jedini uzrok srčanih problema, a veliki broj faktora rizika se može držati pod kontrolom.
Kardiolog Instituta za kardiovaskularne bolesti Vojvodine dr Stevan Keča objašnjava za 021.rs da se srčana oboljenja češće javljaju kod starijih osoba, ali da starost sama po sebi nije jedini uzrok njihovog nastanka.
"Starost jeste jedan od vodećih faktora rizika, ali nije jedini. U tom životnom dobu dolaze do izražaja posledice navika koje smo sticali tokom života, pa osobe koje su vodile računa o zdravlju često imaju manje problema sa srcem i krvnim sudovima", navodi dr Keča.
Prema njegovim rečima, rizik od kardiovaskularnih bolesti raste nakon 65. godine, ali se ozbiljni srčani problemi često javljaju i kod osoba između 45 i 65 godina. Nakon menopauze, razlike između muškaraca i žena se smanjuju, pa je učestalost oboljenja u starijem dobu približno jednaka kod oba pola.
Koje su najčešće bolesti srca?
Kardiovaskularna oboljenja obuhvataju široku grupu bolesti, a među najčešćima su ishemijska bolest srca, infarkt miokarda, angina pektoris, poremećaji srčanog ritma i srčana slabost.
"Više od polovine kardiovaskularnih bolesti čini ishemijska bolest srca, odnosno stanja koja nastaju zbog poremećenog dotoka krvi do srčanog mišića. Međutim, veliki broj pacijenata ima i poremećaje srčanog ritma ili srčanu slabost, koja može značajno da utiče na kvalitet života", objašnjava dr Keča za 021.
Na pojavu srčanih oboljenja utiče više faktora, a među najznačajnijima su pušenje, povišen šećer u krvi, gojaznost, hipertenzija i nedovoljna fizička aktivnost. Poseban problem predstavlja savremeni način života, koji podrazumeva dugotrajno sedenje, visok nivo stresa i nepravilnu ishranu.
"Pušenje je i dalje jedan od najvažnijih faktora rizika. Pored toga, sve češće viđamo posledice fizičke neaktivnosti, gojaznosti i loše kontrole šećerne bolesti. Važan uticaj imaju i uslovi životne sredine, poput zagađenog vazduha, buke i svakodnevnog stresa", kaže naš sagovornik.
Zašto je prevencija važna?
Iako promena životnih navika nije jednostavna, dr Keča smatra da se rizik može značajno smanjiti ukoliko se na vreme reaguje. Umerenost u ishrani, redovna fizička aktivnost, boravak u prirodi i smanjenje izloženosti stresu mogu imati značajan efekat na zdravlje srca.
"Ne treba čekati da se pojavi bolest. Važno je da pokušamo da sprečimo usvajanje loših navika i da na vreme menjamo ono što možemo. Umerenost je možda i najvažniji savet kada govorimo o očuvanju zdravlja", ističe dr Keča za 021.
Važnu ulogu imaju i preventivni pregledi. Stariji građani najčećše redovno posećuju svoje izabrane lekare, a tokom kontrola proveravaju se krvna slika, nivo šećera u krvi, masnoće i drugi parametri koji mogu ukazati na povećan rizik od kardiovaskularnih bolesti.
"Kod zdravih osoba sistematski pregledi bi trebalo da se obavljaju najmanje jednom godišnje, dok se kod pacijenata sa postojećim oboljenjima dinamika kontrola određuje individualno", navodi sagovornik.
Simptomi koje ne treba zanemariti
Bol u grudima jedan je od najpoznatijih simptoma srčanih problema, ali nije jedini znak upozorenja. Pacijenti se često lekaru javljaju zbog nedostatka vazduha, napora koji osećaju tokom obavljanja svakodnevnih aktivnosti ili oticanja nogu.
"Ljudi često primete da više ne mogu da obavljaju aktivnosti koje su ranije radili bez problema. Kada se pojave zamaranje, otežano disanje ili otoci, to je signal da treba potražiti savet lekara“, navodi dr Keča.
Simptomi nekada mogu biti i atipični, zbog čega pojedini pacijenti dugo tragaju za uzrokom svojih tegoba. Zbog toga je važno da se svaka nova ili učestala tegoba shvati ozbiljno, naročito kod starijih osoba.
"Ne treba ignorisati simptome niti odlagati pregled. Najbolja adresa je izabrani lekar koji poznaje zdravstveno stanje pacijenta i može da proceni da li su potrebne dodatne analize ili pregled specijaliste", zaključuje dr Keča za 021.
Iako se rizik od srčanih bolesti povećava sa godinama, stručnjaci ističu da pravovremena prevencija, zdrave životne navike i redovne kontrole mogu značajno doprineti očuvanju zdravlja i kvalitetnijem životu u starijem dobu.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Otkrivena velika promena mozga koja se događa nakon 50. godine
19.09.2026.•
0
Starenje mozga ne svodi se samo na postepeno slabljenje pamćenja ili sporije prisećanje imena i informacija.
Pet znakova da vaše telo ne podnosi dobro kafu i kofein
17.09.2026.•
1
Dok nekima prva jutarnja kafa daje energiju za početak dana, drugima može izazvati lupanje srca, nervozu ili probleme sa spavanjem.
Naučnici u genetski modifikovanim miševima uzgojili ljudsko moždano tkivo
17.09.2026.•
0
Istraživači su stvorili miševe sa mozgom koji sadrži ljudske ćelije u nastojanju da bolje razumeju i razviju nove tretmane za poremećaje kao što su šizofrenija, epilepsija, cerebralna paraliza i demencija.
VIDEO: Hajmlihov zahvat može da spasi život, a nauči se za samo nekoliko minuta
16.09.2026.•
2
Gušenje može da se dogodi iznenada, tokom običnog obroka, a tada je važno brzo reagovati.
Muškarac otišao u bolnicu zbog krvi u mokraći, lekari pronašli iglu u njegovom srcu
15.09.2026.•
0
Lekari u Kini opisali su izuzetno redak slučaj 35-godišnjeg muškarca kojem su pronašli iglu za šivenje dugu 36 milimetara zabodenu u levu komoru srca.
Kako zaštititi decu od stomačnog virusa?
14.09.2026.•
0
Nova školska godina tek je počela, a roditelji već prijavljuju izostanke dece zbog stomačnog virusa.
Telo tokom maratona neprestano proizvodi hemikalije slične onima iz kanabisa
13.09.2026.•
3
Tokom maratona telo proizvodi sve više prirodnih hemijskih glasnika koji se nazivaju endokanabinoidi.
Ženi su se creva bukvalno vezala u čvor nakon porođaja
13.09.2026.•
0
Tridesetogodišnja žena iz Etiopije završila je na hitnoj operaciji nakon što su joj se nekoliko dana posle porođaja delovi tankog i debelog creva doslovno vezali u čvor.
Ako vaši roditelji dožive 100 godina, znači li to da ćete i vi?
13.09.2026.•
1
Stogodišnjaci, ljudi koji dožive 100 godina, čine svega oko 0,01 odsto svetske populacije.
"Sindrom Zlatokose": Pojela toliko svoje kose da joj je klupko blokiralo probavni trakt
13.09.2026.•
0
Trihotilomanija je poremećaj kod kog ljudi kompulsivno čupaju sopstvenu kosu, a ako je i jedu, može da dođe do ozbiljnih komplikacija.
Naučnici ljudima tri meseca davali paradajz-pire: Evo šta su pokazali snimci njihovih mozgova
13.09.2026.•
1
Paradajz sadrži likopen, snažan antioksidans koji može da pređe krvno-moždanu barijeru i možda pomogne u smanjenju neuroinflamacije.
Znak upozorenja na srčani i moždani udar mogao bi da se pojavi na licu
13.09.2026.•
0
Ateroskleroza, nakupljanje masnih naslaga u arterijama koje ograničavaju protok krvi, odgovorna je za većinu srčanih i moždanih udara, ali se često razvija polako i bez simptoma.
Postoji li optimalno vreme za jedenje banana za maksimalnu apsorpciju kalijuma?
13.09.2026.•
0
Banane su omiljena užina s dobrim razlogom: praktične su, ukusne i pune hranljivih materija.
Šta se dešava sa krvnim pritiskom ako svakog dana jedete crnu čokoladu?
13.09.2026.•
0
Svakodnevno konzumiranje crne čokolade može da pomogne u snižavanju krvnog pritiska zahvaljujući visokom sadržaju flavanola.
VIDEO Psi u Indiji otkrivaju rak iz daha: Tačnost veća od 90 odsto
12.09.2026.•
1
Kujica Kloi iz azila jedna je od 15 pasa koje indijski startap Dognosis trenira da njušenjem ljudskog daha otkrivaju rak.
Britanija nije usvojila zakon o eutanaziji
12.09.2026.•
1
Britanski poslanici nisu usvojili zakon kojim bi neizlečivo bolesnim odraslim osobama u Engleskoj i Velsu bilo omogućeno da, pod određenim uslovima, izaberu potpomognutu smrt, odnosno eutanaziju.
Nova terapija za rak pluća dostupna građanima od 1. oktobra
11.09.2026.•
0
Oko 1.000 pacijenata sa karcinomom pluća u Srbiji od 1. oktobra dobiće novu mogućnost lečenja koja može da im produži život i pomogne da bolest duže bude pod kontrolom.
Počeo da radi prvi Centar za multiplu sklerozu i srodne bolesti u Beogradu
10.09.2026.•
1
U okviru novog dela Univerzitetskog kliničkog centra Srbije u Beogradu danas je počeo da radi prvi Centar za multiplu sklerozu i srodne bolesti, koji obolelima pruža multidisciplinarni pristup lečenju na jednom mestu.
Možda najgori period godine za alergične: Visoke vrednosti polena ambrozije na 27 lokacija u Srbiji
10.09.2026.•
4
Najviše koncentracije polena ambrozije, kako na dnevnom, tako i na nedeljnom nivou beleže se u ovom periodu godine.
Epidemija malih boginja u Bangladešu:Desetine hiljada zaraženih i gotovo 1.000 mrtvih
09.09.2026.•
0
Bangladeš je pogođen epidemijom malih boginja koja je odnela skoro 1.000 života, a situaciju otežava nedostatak vakcina i prenatrpanost bolnica, objavio je Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).
"Paradoks fizičke aktivnosti": Način na koji vežbate utiče na rizik od demencije
07.09.2026.•
5
Fizička aktivnost je dobra za mozak, ali veliko novo istraživanje pokazuje da bi za rizik od demencije moglo biti važno ne samo koliko se krećemo, već i gde i zašto smo fizički aktivni.
Komentari 2
...
- Ne pušite i izbegavajte duvanski dim u potpunosti.
- Održavajte krvni pritisak ispod 140/90 mmHg (individualizovano prema pridruženim bolestima i starosti, a prema važećim ESC/ESH preporukama).
- Redovno kontrolišite lipidni status, glikemiju i bubrežnu funkciju prema preporukama izabranog lekara – ne po automatizmu svake godine, već u skladu sa ukupnim rizikom.
- Budite fizički aktivni: najmanje 150 minuta umerene aerobne aktivnosti nedeljno, prilagođene mogućnostima (brzi hod, plivanje, vožnja bicikla).
- Ishrana treba da bude raznovrsna, sa naglaskom na povrće, voće, integralne žitarice, ribu, maslinovo ulje i smanjen unos soli (
...
Izjava da je „umerenost možda i najvažniji savet“ je suviše neodređena i može se pogrešno protumačiti. Umerenost u ishrani jeste poželjna, ali kada je reč o pušenju – ono se mora potpuno prekinuti, a ne „umereno“ konzumirati. Slično važi i za alkohol: ne postoji sigurna donja granica, i savetovanje „umerenosti“ bez preciziranja može umanjiti ozbiljnost potpune apstinencije od duvana i opreznog odnosa prema alkoholu. Boravak u prirodi svakako povoljno utiče na mentalno zdravlje i podstiče fizičku aktivnost, ali njegov direktan, izolovan učinak na kardiovaskularni rizik nije dokazan u randomizovanim studijama. Davanje ovakve preporuke kao podjednako važne sa prestankom pušenja ili kontrolom hipertenzije predstavlja proizvoljnost i može odvući pažnju od suštinskih mera.
Uticaj buke („zagađenog vazduha, buke“) na kardiovaskularno zdravlje postoji, ali se smatra dodatnim faktorom, a ne jednim od vodećih. srčana insuficijencija sa očuvanom HFpEF ostaje češća kod žena.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar