Kardiovaskularne bolesti i dalje su među vodećim uzrocima obolevanja i smrtnosti širom sveta, a njihov rizik raste sa godinama.
Ipak, starenje nije jedini uzrok srčanih problema, a veliki broj faktora rizika se može držati pod kontrolom.
Kardiolog Instituta za kardiovaskularne bolesti Vojvodine dr Stevan Keča objašnjava za 021 da se srčana oboljenja češće javljaju kod starijih osoba, ali da starost sama po sebi nije jedini uzrok njihovog nastanka.
"Starost jeste jedan od vodećih faktora rizika, ali nije jedini. U tom životnom dobu dolaze do izražaja posledice navika koje smo sticali tokom života, pa osobe koje su vodile računa o zdravlju često imaju manje problema sa srcem i krvnim sudovima", navodi dr Keča.
Prema njegovim rečima, rizik od kardiovaskularnih bolesti raste nakon 65. godine, ali se ozbiljni srčani problemi često javljaju i kod osoba između 45 i 65 godina. Nakon menopauze, razlike između muškaraca i žena se smanjuju, pa je učestalost oboljenja u starijem dobu približno jednaka kod oba pola.
Koje su najčešće bolesti srca?
Kardiovaskularna oboljenja obuhvataju široku grupu bolesti, a među najčešćima su ishemijska bolest srca, infarkt miokarda, angina pektoris, poremećaji srčanog ritma i srčana slabost.
"Više od polovine kardiovaskularnih bolesti čini ishemijska bolest srca, odnosno stanja koja nastaju zbog poremećenog dotoka krvi do srčanog mišića. Međutim, veliki broj pacijenata ima i poremećaje srčanog ritma ili srčanu slabost, koja može značajno da utiče na kvalitet života", objašnjava dr Keča za 021.
Na pojavu srčanih oboljenja utiče više faktora, a među najznačajnijima su pušenje, povišen šećer u krvi, gojaznost, hipertenzija i nedovoljna fizička aktivnost. Poseban problem predstavlja savremeni način života, koji podrazumeva dugotrajno sedenje, visok nivo stresa i nepravilnu ishranu.
"Pušenje je i dalje jedan od najvažnijih faktora rizika. Pored toga, sve češće viđamo posledice fizičke neaktivnosti, gojaznosti i loše kontrole šećerne bolesti. Važan uticaj imaju i uslovi životne sredine, poput zagađenog vazduha, buke i svakodnevnog stresa", objašnjava sagovornik.
Zašto je prevencija važna?
Iako promena životnih navika nije jednostavna, dr Keča smatra da se rizik može značajno smanjiti ukoliko se na vreme reaguje. Umerenost u ishrani, redovna fizička aktivnost, boravak u prirodi i smanjenje izloženosti stresu mogu imati značajan efekat na zdravlje srca.
"Ne treba čekati da se pojavi bolest. Važno je da pokušamo da sprečimo usvajanje loših navika i da na vreme menjamo ono što možemo. Umerenost je možda i najvažniji savet kada govorimo o očuvanju zdravlja", ističe dr Keča za 021.
Foto: Pixabay (ilustracija)
Važnu ulogu imaju i preventivni pregledi. Stariji građani najčećše redovno posećuju svoje izabrane lekare, a tokom kontrola proveravaju se krvna slika, nivo šećera u krvi, masnoće i drugi parametri koji mogu ukazati na povećan rizik od kardiovaskularnih bolesti.
"Kod zdravih osoba sistematski pregledi bi trebalo da se obavljaju najmanje jednom godišnje, dok se kod pacijenata sa postojećim oboljenjima dinamika kontrola određuje individualno", navodi sagovornik.
Simptomi koje ne treba zanemariti
Bol u grudima jedan je od najpoznatijih simptoma srčanih problema, ali nije jedini znak upozorenja. Pacijenti se često lekaru javljaju zbog nedostatka vazduha, napora koji osećaju tokom obavljanja svakodnevnih aktivnosti ili oticanja nogu.
"Ljudi često primete da više ne mogu da obavljaju aktivnosti koje su ranije radili bez problema. Kada se pojave zamaranje, otežano disanje ili otoci, to je signal da treba potražiti savet lekara“, navodi dr Keča.
Simptomi nekada mogu biti i atipični, zbog čega pojedini pacijenti dugo tragaju za uzrokom svojih tegoba. Zbog toga je važno da se svaka nova ili učestala tegoba shvati ozbiljno, naročito kod starijih osoba.
"Ne treba ignorisati simptome niti odlagati pregled. Najbolja adresa je izabrani lekar koji poznaje zdravstveno stanje pacijenta i može da proceni da li su potrebne dodatne analize ili pregled specijaliste", zaključuje dr Keča.
Iako se rizik od srčanih bolesti povećava sa godinama, stručnjaci ističu da pravovremena prevencija, zdrave životne navike i redovne kontrole mogu značajno doprineti očuvanju zdravlja i kvalitetnijem životu u starijem dobu.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar