Naučnici napravili kontaktna sočiva koja sama popravljaju ogrebotine

Meka kontaktna sočiva, koja su danas najrasprostranjenija, imaju sklonost da tokom svakodnevnog rukovanja i čišćenja zadobiju veoma sitne ogrebotine.
Naučnici napravili kontaktna sočiva koja sama popravljaju ogrebotine
Foto: Pixabay
Vremenom te mikroskopske pukotine mogu da izazovu oštećenje očiju i vida.
 
Ako su ogrebotine dovoljno velike da mogu da se vide, kontaktno sočivo mora da se baci, što znači dodatni trošak i više otpada. Ako nisu vidljive, postoji skriveni rizik po zdravlje osobe koja ih nosi.
 
Ali možda ogrebotina ne mora da znači kraj za kontaktno sočivo niti bezbednosni problem.
Hemičari Džung-Hjun Čoi i Bjong-Ki Čo sa Univerziteta Dankuk u Južnoj Koreji razvili su specijalna kontaktna sočiva koja se sama obnavljaju nakon samo jednog sata izlaganja običnoj ultraljubičastoj (UV) svetlosti, piše ScienceAlert.
 
U središtu ovog inovativnog hidrogelnog materijala nalazi se takozvani disulfidni umreživač - u suštini mali molekul koji sadrži vezu između dva atoma sumpora. Ono što ga čini posebnim jeste to što može da uspostavi nove veze nakon što se prethodne prekinu.
 
"Ovaj rad detaljno opisuje sintezu, mehaničku karakterizaciju i procenu funkcionalnosti ovog hidrogelnog sistema umreženog disulfidnim vezama i pokazuje njegovu primenu, od uzoraka hidrogela do praktičnog kalupom oblikovanog kontaktnog sočiva", pišu istraživači u časopisu "ACS Applied Polymer Materials".
Disulfidni umreživač kombinovan je sa metakrilatnim polimerom, čime su formirani dugi molekulski lanci. Kada nastane ogrebotina, fizičke veze između tih polimera pucaju, ali pod dejstvom UV svetlosti mogu ponovo da se uspostave.
 
Dodat je i drugi polimer kako bi hidrogel postao otporniji na ogrebotine i bakterije, nakon čega je nova mešavina za kontaktna sočiva upoređena sa kontrolnim materijalom napravljenim pomoću standardnog umreživača.
 
"Kod komercijalnih hidrogelnih kontaktnih sočiva površinske ogrebotine izazvane svakodnevnom upotrebom ili čišćenjem mnogo su češće od potpunih posekotina. DS-hidrogel pokazao je efikasan oporavak površinskih ogrebotina, dok kontrolni hidrogel, kojem je nedostajao disulfidni DS-umreživač, nije pokazao nikakve vidljive znake obnavljanja pod istim uslovima", pišu istraživači.
 
Hemijski posmatrano, UV svetlost aktivira veze između atoma sumpora oko ogrebotine, koje premošćuju oštećenje i ponovo povezuju pokidane polimere. Tim istraživača utvrdio je da je na taj način moguće obnoviti oko 90 odsto strukturne stabilnosti materijala.
 
Pored sposobnosti samopopravljanja, novi materijal pokazao je zadržavanje vode uporedivo sa današnjim mekim sočivima, kao i odličnu otpornost na ogrebotine. To znači da će se sočiva verovatno i ređe grebati, uz to što mogu sama da poprave nastala oštećenja.
 
Studija pokazuje da hemijski pristup zasnovan na sumporu može uspešno da se koristi za izradu plastike koja se sama obnavlja i štiti od oštećenja, a to otvara mogućnost da standardni UV uređaji za čišćenje, koji su već dostupni na tržištu, mogu da služe i za popravku, a ne samo za dezinfekciju.
 
"Kombinacija sposobnosti samopopravljanja, dugotrajne otpornosti na zaprljanje i povećane otpornosti na ogrebotine pokazuje potencijal ove hidrogelne platforme umrežene disulfidnim vezama za razvoj naredne generacije funkcionalnih kontaktnih sočiva. Sveukupno, strategija dizajna materijala predstavljena u ovom radu pruža obećavajući put ka dugotrajnim, izdržljivim i visokoučinkovitim oftalmološkim uređajima zasnovanim na hidrogelu", pišu istraživači.
Iako je ovakva sposobnost samopopravljanja već ranije demonstrirana, do sada je zahtevala temperature znatno više od sobne. Mogućnost da se popravka pokrene pomoću obične opreme koja može da se koristi kod kuće predstavlja značajan napredak ove tehnologije.
 
Zamislite da izgreban par kontaktnih sočiva stavite u kutijicu koja ih istovremeno čisti i popravlja, a da za samo sat vremena budu gotovo kao nova.
 
Ipak, pre nego što ova sočiva postanu komercijalno dostupna, potrebno je obaviti još mnogo istraživanja, uključujući dodatna ispitivanja bezbednosti – što je i očekivano za sve što se stavlja u oko - ali uskoro bismo mogli da dobijemo kontaktna sočiva koja su znatno izdržljivija i dugotrajnija.
 
"Tokom nošenja kontaktnih sočiva, mikroskopske ogrebotine nastale treptanjem ili rutinskim čišćenjem mogu da rasipaju svetlost i izazovu odsjaj, a istovremeno stvaraju mesta na kojima se mogu zadržavati proteini ili mikroorganizmi, što na kraju narušava zdravlje oka. Pored toga, površine koje su postale hrapave usled ogrebotina i mikropukotina olakšavaju prijanjanje i nakupljanje proteina, povećavajući nelagodnost prilikom nošenja i rizik od infekcije", pišu istraživači.
 
Istraživanje je objavljeno u časopisu "ACS Applied Polymer Materials".
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje

Koliko kalorija bi trebalo da sagorite dnevno?

Da biste odredili koliko kalorija treba da sagorite svakog dana, potrebno je da uzmete u obzir svoj način života i zdravstvene ciljeve. Upravljanje unosom i potrošnjom kalorija ključno je za održavanje ili promenu telesn