Šta se dešava sa mozgom kada ne unosite dovoljno masti?
Masti u ishrani dugo su imale lošu reputaciju.
Foto: Pixabay
Od popularnih dijeta sa malo masti devedesetih godina do višedecenijskih preporuka da se njihov unos što više smanji, mnogi su usvojili uverenje da je manje masti uvek bolje.
Međutim, mozak, koji je sa oko 60 odsto masti najmasniji organ u telu, zavisi od njih u gotovo svemu - od izgradnje ćelija do prenosa nervnih signala. I dok preteran unos masti može biti štetan, njihov premali unos može biti podjednako loš za mozak.
Ipak, nisu sve masti iste, naročito kada je reč o zdravlju mozga.
Mozgu su potrebne određene vrste masti (nezasićene masti), dok druge (zasićene i trans masti) treba unositi u ograničenim količinama. Najnovije američke smernice za ishranu preporučuju da od 20 do 35 odsto dnevnih kalorija potiče iz masti, što odgovara unosu od 44 do 78 grama dnevno kod ishrane od 2.000 kalorija, piše Eating Well.
Većina tih masti trebalo bi da potiče iz nezasićenih i esencijalnih masnih kiselina, poput omega-3.
Može smanjiti koncentraciju
Masti nisu samo gorivo za mozak - one su i njegov građevinski materijal. Kada ih nema dovoljno, koncentracija i mentalna oštrina mogu da oslabe, jer masne kiseline u membranama moždanih ćelija direktno utiču na to koliko dobro nervne ćelije međusobno komuniciraju.
Ovakav prekid komunikacije može dovesti do slabijeg donošenja odluka i rešavanja problema. To se posebno odnosi na nedovoljan unos omega-3 masnih kiselina poput DHA, EPA i ALA, koje organizam ne može sam da proizvede.
Može uticati na pamćenje
Nizak unos masti povezan je i sa promenama u pamćenju, naročito kada je reč o prisećanju nedavnih događaja i svakodnevnih detalja. Dovoljan unos odgovarajućih masti pomaže mozgu da lakše skladišti i priziva informacije. Kada nema dovoljno esencijalnih masti, moždane ćelije u hipokampusu, centru za pamćenje, počinju slabije da funkcionišu.
Dugoročno gledano, ishrana bogata nezasićenim mastima može pomoći očuvanju kognitivnih funkcija tokom starenja.
Može uticati na raspoloženje
Masti imaju mnogo veću ulogu u regulaciji raspoloženja nego što većina ljudi misli, prvenstveno zbog svog uticaja na upalne procese i hemiju mozga.
Nedovoljan unos zdravih masti može otežati regulaciju emocija. Veoma nizak unos masti povećava rizik od nedostatka vitamina D i esencijalnih masnih kiselina, jer je mast neophodna za njihovu apsorpciju. Ove hranljive materije važne su zato što učestvuju u putevima serotonina, koji delimično reguliše raspoloženje.
Drugim rečima, zdrave masti mogu pomoći mozgu da lakše održava emocionalnu ravnotežu.
Može povećati rizik od demencije
Vrsta masti koju unosimo može značajno uticati na rizik od kognitivnog propadanja i razvoja bolesti poput demencije.
Korisne masti smanjuju upale i doprinose pravilnom radu srca, što može smanjiti rizik od demencije.
Istraživanja pokazuju da omega-3 masne kiseline mogu pomoći u snižavanju triglicerida, poboljšanju nivoa holesterola, održavanju zdravog krvnog pritiska i nivoa šećera u krvi, smanjenju upala i očuvanju zdravlja srca.
Sve to zajedno doprinosi boljem dotoku krvi u mozak i može pomoći u smanjenju rizika od kognitivnog propadanja i demencije tokom starenja.
Najbolji izvori zdravih masti za mozak
Generalno, najboljom ishranom za zdravlje mozga smatra se MIND dijeta, koja kombinuje principe mediteranske i DASH ishrane.
Masna riba
Losos, sardine i skuša spadaju među najbogatije izvore omega-3 masnih kiselina EPA i DHA, koje učestvuju u izgradnji membrana moždanih ćelija i pomažu u smanjenju upala. Zbog toga se u MIND dijeti preporučuje konzumiranje masne ribe najmanje jednom nedeljno. Dodavanje lososa u kajganu odličan je način da povećate unos ovih esencijalnih masti.
Morske alge
Biljna alternativa ribi jesu morske alge. One su održiv veganski izvor manjih količina omega-3 masnih kiselina, kao i joda, važnog za zdravlje mozga. Mogu se jesti kao grickalica, dodavati pirinču i žitaricama ili ubaciti u supe.
Ekstra devičansko maslinovo ulje
Osnovni sastojak mediteranske ishrane bogat je mononezasićenim mastima i antioksidansima koji se povezuju sa boljim kognitivnim funkcijama. Preporuka je da se koristi kao osnovno ulje za kuvanje, za pripremu humusa ili preliva ili da se njime prelije pečeno povrće.
Orasi
Orasi su jedan od retkih orašastih plodova koji sadrže biljnu omega-3 masnu kiselinu ALA. Oni doprinose boljoj komunikaciji između moždanih ćelija i povezani su sa boljim kratkoročnim pamćenjem kada se jedu za doručak. Odličan su dodatak ovsenim pahuljicama, jogurtu ili salatama.
Čia i laneno seme
Ove sitne semenke predstavljaju odličan biljni izvor omega-3 masnih kiselina, posebno za osobe koje ne jedu ribu. Čia semenke bogate su omega-3 masnim kiselinama koje mogu smanjiti upale. Preporučuje da se dodaju u smutije, pahuljice ili koriste za pripremu čia pudinga.
Avokado
Avokado je bogat mononezasićenim mastima koje doprinose zdravom protoku krvi kroz mozak, što je važno za pamćenje i koncentraciju. Može se dodavati integralnom tostu, salatama, sendvičima, smutijima ili takosima.
Ostale namirnice koje doprinose zdravlju mozga
Lisnato zeleno povrće - spanać, kelj, raštan i blitva bogati su folatima, luteinom, vitaminom K i antioksidansima koji se povezuju sa sporijim kognitivnim propadanjem.
Bobičasto voće - borovnice i jagode sadrže flavonoide koji mogu doprineti boljem pamćenju i zdravijem starenju mozga.
Pasulj i sočivo - bogati su vlaknima, biljnim proteinima, gvožđem i ugljenim hidratima koji se sporo vare, obezbeđujući mozgu stabilan izvor energije.
Integralne žitarice - ovas, kinoa, ječam i integralni pirinač doprinose zdravom protoku krvi i predstavljaju stalan izvor glukoze, omiljenog goriva mozga.
Jaja - predstavljaju bogat izvor holina, hranljive materije slične vitaminima koja ima važnu ulogu u pamćenju i stvaranju neurotransmitera.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Da li je zbog lekova potrebno prekinuti dojenje i koji su dozvoljeni?
08.08.2026.•
0
Dojenje ima brojne koristi za dete i majku. Majčino mleko se svojim sastavom i količinom prilagođava potrebama deteta, podržava njegov rast i razvoj i doprinosi zaštiti od infekcija.
Sve manje pušača u EU, Bugarska i dalje ima najviše korisnika duvana
05.08.2026.•
6
U Evropskoj uniji u 2025. godini 16,5 odsto ljudi starijih od 16 godina koristilo je duvanske i slične proizvode poput elektronskih cigareta, nikotinskih kesica (snus) i drugo.
Od 17. avgusta još 18 lekova na recept će ići o trošku države
05.08.2026.•
5
Predsednik Vlade Srbije Đuro Macut najavio je da će od 17. avgusta svi osiguranici dobiti pravo na 18 novih lekova na recept o trošku države.
Toplotni udar ili sunčanica? Doktor otkriva koje su razlike
04.08.2026.•
2
Vrhunac toplotnog talasa koji se ovih dana očekuje u Srbiji donosi temperaturu višu i od 40 stepeni, a dugotrajan period visoke temperature dovodi do značajnog povećanja rizika po zdravlje stanovništva.
SZO: Korporacije za ultraprerađenu hranu ometaju rešavanje svetske krize gojaznosti
02.08.2026.•
4
Najveće svetske korporacije za ultraprerađenu hranu ometaju globalne napore u rešavanju krize gojaznosti jer podnose tužbe protiv vlada koje pokušavaju da promovišu zdraviju ishranu, rekao je Tedros Adanom Gebrejesus.
Hiljade ljudi u SAD dobilo dijareju od parazita u seckanoj zelenoj salati u restoranima
02.08.2026.•
0
Restorane u SAD je pogodio pad prometa - posledica epidemije ciklospore iz pakovanja iseckane zelene salate koju koriste, a od koje su se razbolele hiljade Amerikanaca.
Šta se dešava sa krvnim pritiskom kada počnete da pijete više vode
02.08.2026.•
1
Hidratacija i krvni pritisak usko su povezani jer se krv najvećim delom sastoji od vode.
Mladi u Evropi u najgoroj fizičkoj kondiciji u poslednjih 60 godina
02.08.2026.•
4
Fizička kondicija adolescenata i dece u Evropi je na najnižem nivou u poslednjih 60 godina, što može da ima ozbiljne posledice po njihovo zdravlje.
Koliko instant kafe iz kesice sme da se popije dnevno?
02.08.2026.•
4
Instant kafa, odnosno kafa iz kesice, mnogima je prvi izbor kada žele da brzo pripreme omiljeni napitak.
Skoro jedna osoba nedeljno u Engleskoj dijagnozu tuberkuloze dobila tek posle smrti
01.08.2026.•
0
Gotovo jedna osoba nedeljno u Engleskoj je između 2010. i 2022. godine dobila dijagnozu tuberkuloze tek nakon smrti.
U Nišu prvi put ugrađeni srčani zalisci bez klasične operacije
31.07.2026.•
0
U Univerzitetskom kliničkom centru (UKC) u Nišu ove nedelje su obavljene prve tri implantacije srčanih zalistaka minimalno invazivnom procedurom - bez klasične operacije na otvorenom srcu.
Razvijen AI alat za predviđanje recidiva raka debelog creva
30.07.2026.•
0
Istraživači australijskog Univerziteta La Trob razvili su alat zasnovan na veštačkoj inteligenciji koji može da predvidi rizik od recidiva raka debelog creva kod pacijenata sa karcinomom drugog stadijuma.
Odlaganje menstruacije hormonskom terapijom može da izazove ozbiljne zdravstvene probleme
29.07.2026.•
0
Odlaganje menstruacije hormonskom terapijom i lekovima na svoju ruku, zbog letovanja ili nekog bitnog događaja, može da dovede do ozbiljnih posledica i komplikacija, upozoravaju stručnjaci.
Nije važna samo količina masti, već i gde se nalazi: Istraživanje povezalo salo oko organa sa starenjem mozga
29.07.2026.•
0
Možete imati istu telesnu težinu i isti indeks telesne mase (BMI) kao neka druga osoba, a da pritom imate potpuno drugačiji rizik po zdravlje mozga.
Zašto jedan pušač dobije rak pluća, a drugi ne?
29.07.2026.•
9
Naučnici su prvi put pronašli dokaze da nasledni genetski sastav ima značajan uticaj na razvoj raka, što dodatno naglašava važnost personalizovanog pristupa prevenciji i lečenju.
Svaki treći čovek na svetu ne može da priušti zdravu ishranu
28.07.2026.•
2
Svaki treći stanovnik planete, odnosno 2,69 milijardi ljudi, ne može da priušti raznovrsnu ishranu koja zadovoljava energetske i hranljive potrebe, navodi se u novom izveštaju pet agencija UN.
Ruska vakcina protiv raka kože: Ko sve može da je primi?
28.07.2026.•
2
Nacionalni medicinski istraživački centar za radiologiju i mikrobiologiju ruskog Ministarstva zdravlja dobio je odobrenje za prvu mRNK antitumorsku vakcinu protiv raka kože.
Raste rizik od širenja epidemije HIV-a u svetu
28.07.2026.•
3
Svet je u riziku od ponovnog širenja epidemije HIV-a nakon što je međunarodno finansiranje programa borbe protiv ove bolesti prošle godine smanjeno za gotovo petinu.
"Džonson i Džonson" nudi 5,5 milijardi kako bi se rešio optužbi da njegov bebi puder izaziva rak jajnika
28.07.2026.•
1
Kompanija "Džonson i Džonson" (J&J) ponudila je nagodbu vrednu do 5,5 milijardi dolara kako bi okončala desetine hiljada tužbi u Sjedinjenim Američkim Državama u kojima se tvrdi da njen puder za bebe izaziva rak jajnika.
Pilipović: Srbija u evropskom vrhu po smrtnosti od melanoma - za to kriv i loš zdravstveni sistem
28.07.2026.•
3
Predsednik Udruženja pacijenata Srbije Savo Pilipović kazao je da u našoj zemlji od melanoma godišnje oboli 700, a premine oko 300 ljudi i da je u samom vrhu Evrope kada je reč o smrtnosti od zloćudnog tumora kože.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar