Elektronska izložba o Mihailu Laliću u BMS
Autorke postavke su Ivana Grgurić i Silvija Čamber, urednik Selimir Radulović. Izložba se može pogledati od 12. novembra do 4. decembra u javnom katalogu Biblioteke.
Mihailo Lalić, romansijer, pripovedač, pesnik i putopisac, rođen je u selu Trepča kod Andrijevice. Gimnaziju je završio u Beranama, a pravo je studirao u Beogradu. Drugi svetski rat proveo je u partizanima i po logorima. Bio je direktor Tanjuga za Crnu Goru, član redakcije Borbe i urednik u izdavačkom preduzeću "Nolit". Dobitnik je gotovo svih značajnih književnih priznanja. Bio je član SANU i potpredsednih CANU od njenog osnivanja. Umro je u Beogradu 1992. godine.
Prvi književni rad, prozu, Lalić je objavio u listu Pravda 1935, a njegov prvi roman, Svadba, izašao je 1950. godine. Potvrdio se delima visoke umetničke vrednosti koja uglavnom tematizuju oslobodilačku borbu i revoluciju. U njegovim romanima rat je u isto vreme i "tematsko izvorište i okvir kojim se može obuhvatiti celovitost života". Dela su mu izuzetno poetska, slikovita, s dubokim zahvatom u psihologiju i mentalitet ljudi koje prikazuje. U neformalnoj trilogiji koju čine romani Zlo proleće, Lelejska gora i Hajka, Lalić akcenat stavlja na iskaz unutrašnjih proživljavanja i promišljanja glavnog lika, a prema mišljenju kritike, konačna verzija Lelejske gore (1962) predstavlja "modernu poemu o samoći". Osim romana (Ratna sreća, Zatočnici, Dokle gora zazeleni, Gledajući dole na drumove, Odlučan čovek, Tamara i dr.), Lalićev književni opus čine knjige pripovedaka, putopisi, reportaže, zapisi i eseji, kao i dela meditativne, memoarske i autobiografske proze (Sam sobom, Prelazni period i Prutom po vodi).
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar