Redizajniran logo DDOR osiguranja

Kompanija "DDOR Novi Sad", kao deo grupacije "Gruppo Assicurativo Unipol", predstavila je redizajniran logo i novi vizuelni identitet kompanije.

Redizajnom je sačuvana grafička istorija DDOR-a, njegova tradicija, poverenje građana i sve ono po čemu je DDOR postao brend, kaže se u saopštenju kompanije.  

DDOR svoje iskustvo u profesiji dugo sedam decenija, kao vodeća osiguravajuća kuća na domaćem tržištu, koristi za kreiranje odgovornog stava prema lokalnoj i široj zajednici. U povećanje stepena bezbednosti u saobraćaju investirano je preko 500 miliona dinara u proteklih šest godina, pre svega saradnjom sa NAVAK Nacionalnom vozačkom akademijom kroz edukaciju vozača, ali i u projekat "Život za mlade vozače" koji se realizuje sa MUP-om.

Trenutno DDOR podržava realizaciju serije "Senke nad Balkanom" Dragana Bjelogrlića koja će se od oktobra emitovati na RTS-u.

- Sa razlogom smo odabrali da podržimo realizaciju serijala, koji je posvećen izuzetno važnom, ne tako poznatom periodu istorije ovog dela Balkana. DDOR osiguranje je stajući uz ovaj projekat, stao uz najuspešnije, stavljajući na raspolaganje svoj potencijal i veliko iskustvo svojih akcionara, italijanske osiguravajuće i bankarske Grupe Unipol. Ovo je jedan od doprinosa DDOR osiguranja za kulturu Srbije - kažu u ovoj kompaniji.

DDOR u Srbiji preko svoje jake i velike mreže sa više od 100 internih i 700 eksternih prodajnih mesta, uslužuje preko pola miliona klijenata, sa premijom od preko 10 milijardi dinara. UNIPOL grupa je jedan od lidera osiguranja u Evropi, sa ukupnom premijom od preko 16 milijardi evra i brine o preko 15 miliona klijenata.

OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Suša preti da ukine proizvodnju mleka u Srbiji

Do pre desetak godina Srbija je bila izvoznik mleka i mlečnih proizvoda, tek 40 odsto proizvodnje završavalo je na domaćem tržištu, dok je uočljivo veći deo, obično preko mlečnih proizvoda, plasiran u inostranstvo.