Građani Srbije u proseku pređu do pet hiljada koraka dnevno

Kako bi videli koliko je koji narod zaista aktivan, naučnici s Univerziteta Stenford su iz pametnih telefona prikupili podatke "planetarnih razmera".
Njihovi podaci pokazuju da je prosečan broj koraka koji ljudi dnevno naprave 4.961. Najaktivniji su građani Hong Konga koji dnevno u proseku naprave 6.880 koraka, dok je Indonezija, sa prosečnih 3.513 koraka, na dnu lestvice. Kada je reč o Srbiji i drugim zemljama Balkana, prosek je između 4.500 i 5.000 koraka dnevno, što je poprilično dobar rezultat.
 
Rezultati istraživanja pokazali su zanimljive detalje koji bi mogli pomoći u rešavanju problema gojaznosti, a profesor bioinženjeringa i jedan od istraživača Skot Delp rekao je kako je ova studija 1.000 puta veća od bilo koje prethodne studije o ljudskom kretanju.
 
"Sprovedena su brojna zdravstvena istraživanja i to je prekrasno, ali naša nova studija pruža podatke iz više zemalja, obrađuje više tema i kontinuirano prati aktivnosti ljudi", rekao je Delp.
 
Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu "Nature", a autori studije tvrde da ovi rezultati daju važne uvide koji su neophodni za poboljšanje zdravlja ljudi. 
 
 
Naučnici su bili iznenađeni različitom stopom (ne)aktivnosti kod muškaraca i žena. U zemljama poput Japana muškarci i žene imali su sličan stepen aktivnosti i gojaznosti, dok su u SAD-u i Saudijskoj Arabiji žene bile mnogo manje aktivne u odnosu na muškarce.
 
Tim istraživača sa Stenforda kaže da će ovi rezultati pomoći u objašnjenju globalnih obrazaca gojaznosti i dati nove ideje za rešavanje tog problema.
 
Samo 1.000 koraka dnevno čini čuda 
 
Hodate li svaki dan samo 800 metara više, u vašem telu dogodiće se značajne promene odlične za zdravlje. Da biste uspešno kontrolisali telesnu težinu i održavali zdravlje, dnevno bi trebalo da napravite oko 10.000 koraka. Ta brojka se čini velika, naročito ako imate kancelarijski posao i mnogo vremena provodite u automobilu. 
 
Međutim, stručnjaci ističu da je i samo 1.000 koraka više dnevno dovoljno da se u vašem telu dogode značajne promene. Hiljadu koraka iznosi otprilike 800 metara što je brojka koju bi svako mogao da zadovolji, bitno je samo da tih dodatnih 800 metara pređete baš svaki dan i rezultat neće izostati. 
 
Neki od lakih načina kako da više hodate jesu parkiranje automobila na najdaljem mestu od posla, hodanje dok razgovarate mobilnim telefonom i šetanje do kolege umesto slanja mejla. 
 
U nastavku navodimo pet promena koje se dogode u telu ako svaki dan hodate 800 metara više odnosno napravite 1.000 koraka više: 
 
1. Srce će se manje naprezati 
 
I najmanja promena iz sedelačkog načina života u bavljenje i najjednostavnijom fizičkom aktivnošću kao što je hodanje znatno poboljšava zdravlje i smanjuje rizik od srčanih bolesti. Kretanje omogućava mišićima da jače "pumpaju" krv kroz telo, čime se smanjuju otkucaji srca pa srce radi u normalnijem ritmu. 
 
2. Smanjuje se rizik od moždanog udara 
 
Povećanje fizičke aktivnosti direktno umanjuje rizik od moždanog udara, a pomaže i u kontrolisanju krvnog pritiska, što dodatno smanjuje rizik od moždanog udara. 
 
3. Lakše mršavite i poboljšava se nivo holesterola 
 
Hodanjem možda nećete brzo smršati, ali nakon nekog vremena videćete rezultate. Prve rezultate možete videti nakon otprilike 10 sedmica (čak i ako ste zadržali nezdrave navike, odnosno ako ste u životnim navikama promenili samo količinu hodanja). Imate li visok nivo lošeg holesterola, 1.000 koraka više dnevno dovoljno je da to promeni. Više kretanja podstiče sagorevanje holesterola i drugih lipida u krvotoku koji bi inače mogli oštetiti krvne sudove. 
 
4. Manje ćete biti pod stresom 
 
Kratka, brza šetnja možda je i najbolji način da razbistrite glavu i rešite se stresa. Naime, dok se krećete, telo proizvodi endorfine odgovorne za dobro raspoloženje i istovremeno se smanjuje nivo kortizola, hormona stresa zbog kojeg se možete osećati loše i zbog kojeg se povećava rizik od mnoštva mentalnih i fizičkih zdravstvenih problema. 
 
5. Kosti će vam ojačati 
 
Bilo kakva aktivnost u kojoj su kosti pod pritiskom težine tela doprinosi jačanju kostiju i smanjuje rizik od osteoporoze. To se događa zbog toga što se kosti pri nošenju težine tela više naprežu i na taj način jačaju. Takav pritisak na kosti takođe podstiče stvaranje novih ćelija u kostima.
  • ex chapman

    13.07.2017 11:51
    1984
    jedino što je ovde interesantno je da Stanford može da dođe do podataka o svačijem kretanju. koliko se krećeš, gde se krećeš isl. aplikacije na "pametnom" telefonu koje traže da imaju pristup mojim SMS, mejlovima, slikama. aplikacije koje uključuju kameru i mikrofon telefona kad im se ćefne! i ko zna šta sve još.

    "to se onda diplomatskim kanalima šalje u Pariz, iz Pariza u Vašington, kod onog kauboja!"

    teorija zavere? najlakši način da diskredituješ protivnika jeste da ga proglasiš ludim teoretičarem zavere. "teoretičar" tebe zaspe hrpom činjenica, a ti njemu samo podvikneš "zavera"! i tu se završava svaka argumentovana diskusija.

    ali "nećete vi da dobijete dok god sam ja živ! ja, moj brat i hiljadu nas pride."
  • cvrc

    13.07.2017 10:26
    To nije prosek cele nacije, nego ljudi koji imaju mobilni telefon i instaliranu aplikaciju za praćenje broja koraka. A koga zanima broj pređenih koraka, verovatno hoda više od proseka.
    Na stranu to što je zabrinjavajuće da je neko dobio te podatke i iskoristio ih kako mu je volja. U principu su mogli i da prate kuda se ko kretao.
  • Efendija

    13.07.2017 09:32
    Lahko to prelazim
    Kakav neosnovan i ničim izazvan napad na GSP.
    Kupujte karte po 60 dinara i pomozite uspehe gradske vlasti.
    Kakvo crno šetanje i zdravlje.
    Liderstvo regiona je sad u pitanju.
    5000 koraka je oko 3,5km.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje

Naučnici uspešno uklonili HIV iz ćelija

Tim naučnika Univerziteta u Amsterdamu predstavio je rane nalaze uspešnog uklanjanja HIV virusa iz zaraženih ćelija koristeći tehniku genetičkog inženjeringa CRISPR.

Muškarac u SAD umro od kuge

Jedna osoba iz Novog Meksika je preminula od kuge, što je prvi slučaj smrti od ove bolesti u toj američkoj saveznoj državi od 2020. godine, prenosi danas Radio slobodna Evropa (RSE).