VIDEO: Naučnici otkrili prelomnu tačku kada se starenje tela ubrzava
Prolazak vremena može biti linearan, ali tok ljudskog starenja to nije.
Foto: 021.rs (ilustracija/AI)
Umesto postepenog prelaza, naš život ide trzavim koracima - od brzog rasta u detinjstvu, preko ravnoteže ranog odraslog doba, do ubrzanog starenja kako godine prolaze.
Studija je identifikovala prelomnu tačku u kojoj to ubrzanje obično nastupa - oko 50. godine života.
Nakon te tačke, brzina kojom stare tkiva i organi postaje znatno veća nego u prethodnim decenijama, prema istraživanju proteina u ljudskom telu kroz različite uzraste odraslih osoba - a ono što najbrže propadaju su vaši krvni sudovi.
"Na osnovu promena proteina povezanih sa starenjem, razvili smo tkivno-specifične proteinske biološke satove i karakterisali obrasce starenja na nivou organa. Vremenska analiza otkrila je prelom u starenju oko 50. godine, pri čemu su krvni sudovi ti koji rano stare i posebno su podložni starenju", piše tim naučnika predvođen istraživačima sa Kineske akademije nauka.
Ljudi imaju izuzetno dug životni vek u poređenju sa većinom sisara, ali to ima svoju cenu. Jedna od njih je pad funkcije organa, što dovodi do povećanog rizika od hroničnih bolesti kako godine odmiču.
Još nemamo dovoljno dobar uvid u to kako pojedinačni organi stare, pa su se istraživači fokusirali na to kako se proteini u različitim tkivima menjaju tokom vremena.
"Naši nalazi postavljaju temelje za razumevanje ljudskog starenja na sistemskom nivou kroz prizmu proteina", navode naučnici u objavljenom radu, piše ScienceAlert.
Prikupljeni su uzorci tkiva od ukupno 76 donora organa, uzrasta između 14 i 68 godina, koji su preminuli od posledica traumatske povrede glave. Takođe su uzeti uzorci krvi.
Ukupno 516 uzoraka - iz 13 različitih tkiva - pokrilo je sedam sistema tela: kardiovaskularni (srce i aorta), digestivni (jetra, pankreas i creva), imuni (slezina i limfni čvor), endokrini (nadbubrežna žlezda i belo masno tkivo), respiratorni (pluća), kožni (koža) i mišićno-skeletni sistem (mišići).
Tim je napravio katalog proteina pronađenih u ovim sistemima, pažljivo beležeći kako se njihovi nivoi menjaju s godinama.
"Identifikovali smo proteine karakteristične za određena tkiva, kao i one koji su prisutni u svim tkivima, a ključni su za osnovne biološke funkcije."
Istraživači su uporedili svoja zapažanja sa bazom podataka bolesti i njihovih povezanih gena, i otkrili da se izražavanje 48 proteina povezanih sa bolestima povećava s godinama. Među tim stanjima su kardiovaskularne bolesti, fibroza tkiva, masna jetra i tumori povezani s jetrom.
Najizraženije promene uočene su u periodu između 45. i 55. godine.
U tom periodu mnoga tkiva prolaze kroz značajnu prepravku u proteinskom sastavu, pri čemu su najveće promene zabeležene u aorti - što pokazuje veliku osetljivost ovog tkiva na starenje.
Značajne i trajne promene primećene su i u slezini, kao i u pankreasu - organu koji igra ključnu ulogu u varenju i regulaciji hormona.
Kako bi testirali svoja otkrića, istraživači su izdvojili protein povezan sa starenjem iz aorte miševa i ubrizgali ga mladim miševima kako bi pratili rezultate. Tretirani miševi su pokazali smanjenu fizičku sposobnost, slabiji stisak, manju izdržljivost i lošiju ravnotežu i koordinaciju u poređenju sa netretiranim miševima. Takođe su imali izražene pokazatelje vaskularnog starenja.
Snaga mišića, naročito stiska šake, igra važnu ulogu u sposobnosti tela da se nosi sa bolestima i povredama koje dolaze sa godinama. Istraživanje iz Finske iz 2024. godine sugeriše da genetski faktori koji utiču na snagu mišića mogu doprineti zdravom starenju.
Prethodna istraživanja tima iz SAD-a pokazala su još dve tačke u kojima dolazi do skoka u procesu starenja - oko 44. i 60. godine.
U toj studiji, prva tačka je bila povezana sa promenama molekula vezanih za metabolizam masti, kofeina i alkohola, kao i sa kardiovaskularnim bolestima i disfunkcijama kože i mišića.
Druga tačka bila je povezana sa metabolizmom ugljenih hidrata i kofeina, kardiovaskularnim bolestima, kožom i mišićima, regulacijom imunog sistema i funkcijom bubrega.
Otkrića nove studije sugerišu da je ljudsko starenje složen, postepeni proces koji uključuje više sistema tela.
Razumevanje kako starenje utiče na određene delove tela u određenim periodima moglo bi da pomogne u razvoju medicinskih intervencija koje bi proces starenja učinile lakšim.
"Naša studija ima za cilj da izgradi sveobuhvatni višetkivni proteinski atlas koji obuhvata 50 godina ljudskog procesa starenja, osvetljavajući mehanizme narušene ravnoteže proteina u organima i otkrivajući i opšte i specifične obrasce starenja. Ova saznanja mogla bi da doprinesu razvoju ciljanih intervencija za starenje i bolesti povezane sa godinama, otvarajući put ka poboljšanju zdravlja starijih osoba", navode autori.
Istraživanje je objavljeno u časopisu "Cell".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Naučnice iz Novog Sada kreirale prirodnu kremu za zaštitu od komaraca: Spoj nauke i prirodnih sastojaka
17.06.2026.•
0
Iza nove prirodne kreme Bye Bye Mosquitoes za zaštitu od komaraca stoje dve univerzitetske profesorke iz Novog Sada koje su svoja istraživanja lekovitog bilja pretočile u proizvod za svakodnevnu upotrebu.
Laboratorijske analize u starijem dobu: Koji nalazi su važni i kako pravilno tumačiti rezultate
16.06.2026.•
0
Laboratorijske analize su nezaobilazan korak kada se obratimo lekaru zbog određenog problema. Iako mnogima vađenje krvi i uzimanje uzoraka stvara nelagodu, analize su pokazatelji gotovo svih tegoba i bolesti.
U SAD sprovedeno prvo ispitivanje genske terapije radi podmlađivanja ćelija
15.06.2026.•
0
U Sjedinjenim Američkim Državama je sprovedeno prvo ispitivanje genske terapije usmerene na podmlađivanje ćelija, koje je rađeno na pacijentu sa glaukomom, prenose mediji.
Sok od višanja za bolji san: Koliko se preporučuje i na šta treba obratiti pažnju
14.06.2026.•
0
Sok od višanja hvaljen je kao prirodan način za poboljšanje kvaliteta sna, ali šta se zapravo događa kada ga popijete pre spavanja?
Mali deo vašeg mozga možda i dalje sluša dok ste pod anestezijom
14.06.2026.•
0
Naš mozak bi mogao biti mnogo budniji tokom nesvesti nego što smo mislili.
Velika studija povezala 99 odsto srčanih i moždanih udara sa četiri faktora rizika
14.06.2026.•
0
Srčani i moždani udari retko se događaju bez upozorenja.
Srpski lekari ugradili veštačko srce trinaestogodišnjem dečaku iz Sarajeva
14.06.2026.•
1
Zajednički tim Instituta za kardiovaskularne bolesti "Dedinje" i Instituta za zdravstvenu zaštitu majke i deteta "Dr Vukan Čupić" uspešno je ugradio mehaničku potporu cirkulaciji trinaestogodišnjem pacijentu iz Sarajeva.
Kako da roditelji razgovaraju s decom o vejpingu?
13.06.2026.•
2
U SAD je 6 odsto učenika osnovnih i srednjih škola reklo da je koristilo elektronske cigarete 2024. godine.
Tri rana jutarnja simptoma dijabetesa koja mnogi ne prepoznaju
13.06.2026.•
0
Simptomi dijabetesa tipa 2 mogu se javiti već odmah nakon buđenja, ali ih ljudi često ne povezuju sa bolešću, upozorava farmaceut Abas Kanani.
Koliko često idete u toalet? Nova studija otkriva šta to govori o vašem zdravlju
12.06.2026.•
1
Redovnost pražnjenja creva često je potcenjen pokazatelj zdravlja, ali kako prenosi ScienceAlert, nova studija pokazuje da naš "raspored" odlazaka u toalet može da otkrije više nego što mislimo.
Otkrivene 74 genetske varijante povezane sa anksioznim poremećajima
11.06.2026.•
3
Kings Koledž u Londonu i australijski Medicinski istraživački institut KIMR Breghofer identifikovali su 74 genetskih varijanti koje su povezane sa anksioznim poremećajima, od kojih su 39 nove varijante.
Jedna jednostavna navika posle doručka može pomoći u snižavanju šećera u krvi
09.06.2026.•
0
Za osobe sa dijabetesom, održavanje nivoa šećera u krvi pod kontrolom predstavlja svakodnevni izazov.
Traume iz detinjstva ostaju u mozgu i utiču na razvoj i ponašanje
08.06.2026.•
1
Tragovi traume doživljene u ključnim trenucima života, posebno u periodu od detinjstva do rane adolescencije, mogu da imaju trajan uticaj na razvoj mozga i ponašanje u odraslom dobu.
Patite li od "Imejl apneje"?
08.06.2026.•
0
Ako ste ikada primetili da vam disanje postane nepravilno nakon što primite neočekivan imejl ili dok pokušavate da sastavite savršen odgovor, možda se suočavate sa "imejl apnejom".
Prekomerna upotreba elektronskih uređaja izaziva "digitalnu glavobolju"
08.06.2026.•
0
Prekomerna izloženost ekranima mobilnih telefona među decom i adolescentima često je uzrok "digitalne glavobolje".
Trešnje su zdrave, ali određene grupe ljudi treba da pripaze
08.06.2026.•
0
Trešnje su među omiljenim sezonskim voćem. Sočne su, slatke i bogate vitaminima, antioksidansima i vlaknima. Mnogi ih mogu jesti bez većih ograničenja, ali se nekim grupama ljudi preporučuje poseban oprez.
Koliko je fentanil opasan: Talas iz SAD još nije stigao u Evropu, ali upozorenje ostaje
07.06.2026.•
0
Talas upotrebe fentanila je u Americi izrazito veliki, ali nije u toj meri zahvatio Evropu, pa ni Srbiju.
Snaga stiska kao pokazatelj zdravlja: Šta nauka zaista kaže?
07.06.2026.•
2
Ako pratite kanale o zdravlju i blagostanju na društvenim mrežama, možda ste naišli na tvrdnju da vaša snaga stiska - odnosno koliko snažno možete da stisnete nešto rukama - može da predvidi koliko dugo ćete živeti.
Srbija uvodi novu donorsku karticu nakon izmena zakona o transplantaciji
06.06.2026.•
8
Nakon što je Vlada Srbije usvojila izmene i dopune Zakona o presađivanju ljudskih organa, uvedena je mogućnost uvođenja nove donorske kartice i preciznije regulisanje izjašnjavanja građana o doniranju organa.
Četiri namirnice bogate mastima za snižavanje krvnog pritiska
06.06.2026.•
0
Hrana koju jedete, uključujući masti, ima veliki uticaj na nivo krvnog pritiska.
Zašto se budimo umorni kad mnogo sanjamo?
05.06.2026.•
0
Mnogi ljudi veruju da ih iscrpljuju intenzivni i živopisni snovi, naročito kada se probude umorni i neispavani.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar