Naučnici došli do otkrića koje može usporiti starenje
Naučnici sa Univerziteta Ben-Gurion u Negevu veruju da su identifikovali do sada nepoznatu pomoćnu ćeliju koja može da ima ključnu ulogu u tome kako naš imuni sistem stari i kako se organizam nosi sa oštećenim ćelijama.
Kako prenosi RTS, ovo otkriće, predvođeno profesorom Alonom Monsonegom i objavljeno u časopisu Nature Aging, sugeriše da ovaj poseban podskup imunih ćelija možda objašnjava zbog čega neki ljudi, naročito stogodišnjaci, ostaju iznenađujuće otporni na proces starenja.
Nova vrsta T-pomoćnih (Th) ćelija
Imuni sistem nije statičan – on se neprestano menja tokom života. Neke ćelije postaju sporije, druge menjaju zadatke, a ravnoteža odbrambenih mehanizama se pomera.
Profesor Monsonego objašnjava da te promene često bolje odražavaju biološki nego hronološki uzrast – neki ljudi stare "brže", drugi "sporije", a njihov imuni sistem može da otkrije tu razliku mnogo pre nego što godine to pokažu.
I upravo u ovim promenama naučnici su otkrili nešto senzacionalno – potpuno novu grupu Th limfocita, koja postaje sve prisutnija kako starimo.
Ono što je zaista iznenadilo tim je način na koji ove ćelije deluju. Za razliku od klasičnih T- pomagača, one aktivno uništavaju senescentne odnosno ostarele ćelije, one „umirene“ koje više ne mogu da se dele, ali i dalje ispuštaju upalne signale.
Senescentne ćelije – prijatelj ili neprijatelj?
Senescentne ćelije nisu uvek loše. U malim količinama, one pomažu u zarastanju tkiva i štite od raka. Ali kada se nagomilaju, postaju izvor hronične upale, ubrzavaju starenje i otvaraju put brojnim bolestima. Zato je sposobnost tela da ih prepozna i ukloni – ključ zdravog starenja.
I tu je došlo iznenađenje – novootkrivene Th ćelije upravo to rade – aktivno "čiste" senescentne ćelije i sprečavaju njihovo nakupljanje.
Tajna stogodišnjaka
Još fascinantnije je ono što se desilo kada su naučnici pogledali krv ljudi koji žive duže od sto godina, ali ostaju relativno zdravi.
U njihovoj krvi bilo je mnogo više ovih specijalizovanih Th nego u prosečnoj starijoj populaciji. Ovo je dalo snažan nagoveštaj – možda je upravo ovaj "tim za čišćenje" razlog zašto im imuni sistem ostaje u ravnoteži i sprečava ubrzano starenje.
Eksperimenti na miševima dodatno su potvrdili vezu.
Kada su naučnici smanjili broj ovih ćelija, životinje su brže starele i živele kraće. Jasno je da one nisu samo marker biološkog uzrasta – one su aktivan štit protiv starenja.
Novi pogled na starenje
Profesor Monsonego ističe da praćenje ovih ćelija već od tridesetih godina života može pružiti mnogo precizniju sliku o zdravlju i dugovečnosti nego samo godište.
Zdravo starenje nije vraćanje imunog sistema u "dvadesete", već održavanje ravnoteže koja drži štetne ćelije pod kontrolom i minimizuje upalu.
Pogled u budućnost
Ove otkrivene Th ćelije mogu postati ključ za buduće terapije jer manipulacija njihovim brojem ili aktivnostima mogla bi da uspori starenje, poboljša imunološku ravnotežu i leči bolesti povezane sa starenjem.
Takođe, praćenje ovih ćelija moglo bi da postane dijagnostički alat za procenu biološkog uzrasta i rizika od bolesti u naprednim godinama.
Istraživanje je delo timova profesora Monsonega i Esti Jeger-Lotem, uz podršku brojnih mladih naučnika, Instituta Vajcman i fondova Litvin i Guralov.
Jedan od zaključaka je jasan - naše ćelije mogu biti ključ dugovečnosti, a imuni sistem - naš najvažniji saveznik u igri sa vremenom.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Otkrivena velika promena mozga koja se događa nakon 50. godine
19.09.2026.•
0
Starenje mozga ne svodi se samo na postepeno slabljenje pamćenja ili sporije prisećanje imena i informacija.
Pet znakova da vaše telo ne podnosi dobro kafu i kofein
17.09.2026.•
1
Dok nekima prva jutarnja kafa daje energiju za početak dana, drugima može izazvati lupanje srca, nervozu ili probleme sa spavanjem.
Naučnici u genetski modifikovanim miševima uzgojili ljudsko moždano tkivo
17.09.2026.•
0
Istraživači su stvorili miševe sa mozgom koji sadrži ljudske ćelije u nastojanju da bolje razumeju i razviju nove tretmane za poremećaje kao što su šizofrenija, epilepsija, cerebralna paraliza i demencija.
VIDEO: Hajmlihov zahvat može da spasi život, a nauči se za samo nekoliko minuta
16.09.2026.•
2
Gušenje može da se dogodi iznenada, tokom običnog obroka, a tada je važno brzo reagovati.
Muškarac otišao u bolnicu zbog krvi u mokraći, lekari pronašli iglu u njegovom srcu
15.09.2026.•
0
Lekari u Kini opisali su izuzetno redak slučaj 35-godišnjeg muškarca kojem su pronašli iglu za šivenje dugu 36 milimetara zabodenu u levu komoru srca.
Kako zaštititi decu od stomačnog virusa?
14.09.2026.•
0
Nova školska godina tek je počela, a roditelji već prijavljuju izostanke dece zbog stomačnog virusa.
Telo tokom maratona neprestano proizvodi hemikalije slične onima iz kanabisa
13.09.2026.•
3
Tokom maratona telo proizvodi sve više prirodnih hemijskih glasnika koji se nazivaju endokanabinoidi.
Ženi su se creva bukvalno vezala u čvor nakon porođaja
13.09.2026.•
0
Tridesetogodišnja žena iz Etiopije završila je na hitnoj operaciji nakon što su joj se nekoliko dana posle porođaja delovi tankog i debelog creva doslovno vezali u čvor.
Ako vaši roditelji dožive 100 godina, znači li to da ćete i vi?
13.09.2026.•
1
Stogodišnjaci, ljudi koji dožive 100 godina, čine svega oko 0,01 odsto svetske populacije.
"Sindrom Zlatokose": Pojela toliko svoje kose da joj je klupko blokiralo probavni trakt
13.09.2026.•
0
Trihotilomanija je poremećaj kod kog ljudi kompulsivno čupaju sopstvenu kosu, a ako je i jedu, može da dođe do ozbiljnih komplikacija.
Naučnici ljudima tri meseca davali paradajz-pire: Evo šta su pokazali snimci njihovih mozgova
13.09.2026.•
1
Paradajz sadrži likopen, snažan antioksidans koji može da pređe krvno-moždanu barijeru i možda pomogne u smanjenju neuroinflamacije.
Znak upozorenja na srčani i moždani udar mogao bi da se pojavi na licu
13.09.2026.•
0
Ateroskleroza, nakupljanje masnih naslaga u arterijama koje ograničavaju protok krvi, odgovorna je za većinu srčanih i moždanih udara, ali se često razvija polako i bez simptoma.
Postoji li optimalno vreme za jedenje banana za maksimalnu apsorpciju kalijuma?
13.09.2026.•
0
Banane su omiljena užina s dobrim razlogom: praktične su, ukusne i pune hranljivih materija.
Šta se dešava sa krvnim pritiskom ako svakog dana jedete crnu čokoladu?
13.09.2026.•
0
Svakodnevno konzumiranje crne čokolade može da pomogne u snižavanju krvnog pritiska zahvaljujući visokom sadržaju flavanola.
VIDEO Psi u Indiji otkrivaju rak iz daha: Tačnost veća od 90 odsto
12.09.2026.•
1
Kujica Kloi iz azila jedna je od 15 pasa koje indijski startap Dognosis trenira da njušenjem ljudskog daha otkrivaju rak.
Britanija nije usvojila zakon o eutanaziji
12.09.2026.•
1
Britanski poslanici nisu usvojili zakon kojim bi neizlečivo bolesnim odraslim osobama u Engleskoj i Velsu bilo omogućeno da, pod određenim uslovima, izaberu potpomognutu smrt, odnosno eutanaziju.
Nova terapija za rak pluća dostupna građanima od 1. oktobra
11.09.2026.•
0
Oko 1.000 pacijenata sa karcinomom pluća u Srbiji od 1. oktobra dobiće novu mogućnost lečenja koja može da im produži život i pomogne da bolest duže bude pod kontrolom.
Počeo da radi prvi Centar za multiplu sklerozu i srodne bolesti u Beogradu
10.09.2026.•
1
U okviru novog dela Univerzitetskog kliničkog centra Srbije u Beogradu danas je počeo da radi prvi Centar za multiplu sklerozu i srodne bolesti, koji obolelima pruža multidisciplinarni pristup lečenju na jednom mestu.
Možda najgori period godine za alergične: Visoke vrednosti polena ambrozije na 27 lokacija u Srbiji
10.09.2026.•
4
Najviše koncentracije polena ambrozije, kako na dnevnom, tako i na nedeljnom nivou beleže se u ovom periodu godine.
Epidemija malih boginja u Bangladešu:Desetine hiljada zaraženih i gotovo 1.000 mrtvih
09.09.2026.•
0
Bangladeš je pogođen epidemijom malih boginja koja je odnela skoro 1.000 života, a situaciju otežava nedostatak vakcina i prenatrpanost bolnica, objavio je Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).
"Paradoks fizičke aktivnosti": Način na koji vežbate utiče na rizik od demencije
07.09.2026.•
5
Fizička aktivnost je dobra za mozak, ali veliko novo istraživanje pokazuje da bi za rizik od demencije moglo biti važno ne samo koliko se krećemo, već i gde i zašto smo fizički aktivni.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar