Da li ste pod stresom? Antropolozi kažu da vaše telo misli da se svakog dana borite s lavovima
Porast hroničnog stresa mogao bi da bude rezultat nesklada između savremenog života i naše biologije, navodi se u novoj studiji.
Jednostavno rečeno, naša tela su stvorena za prirodno okruženje - ne za izgrađene, urbane sredine.
Do tog zaključka došli su evolutivni antropolozi Kolin Šo (Univerzitet u Cirihu, Švajcarska) i Danijel Longman (Lafboro Univerzitet, Velika Britanija). Oni su prikupili mnoštvo dokaza koji sugerišu da biološka evolucija ne može da prati brze tehnološke i ekološke promene, piše ScienceAlert.
Svakodnevni život ispunjen sitnim okidačima - od prepunog inboxa, preko buke sa gradilišta, do rokova na poslu - konstantno drži naše telo u stanju pripravnosti. Ovo stanje nije bilo uobičajeno tokom najvećeg dela ljudske istorije.
"Naši preci bili su dobro prilagođeni da reaguju na akutni stres, kako bi izbegli ili se suočili s predatorima. Borba ili bekstvo. Lav bi se pojavio povremeno i morali ste da reagujete - ili se borite ili bežite. Ali ključ je u tome da lav ode. Takva reakcija bila je iscrpljujuća i zahtevala je dug oporavak", kaže Šo.
Ova neprekidna aktivacija tela izaziva niz problema, tvrde istraživači: kognitivni pad, autoimune bolesti i pad plodnosti mogli bi biti povezani sa stresom života u gradovima.
Studije koje su analizirali pokazuju:
- lošije fizičko zdravlje u urbanim sredinama,
- vezu između zagađenja vazduha i oštećenja mozga,
- i slabiji imuni sistem kod ljudi koji žive u industrijalizovanim sredinama.
Veštačko svetlo, mikroplastika i sedenje - sve to negativno utiče na naše zdravlje, objašnjavaju naučnici.
"Bilo da se radi o teškom razgovoru sa partnerom, šefom ili buci iz saobraćaja - vaš stres-odgovor je i dalje isti kao da se suočavate sa lavom za lavom za lavom. Rezultat je veoma snažna reakcija nervnog sistema, ali bez faze smirivanja", kaže Šo.
Pregled je sveobuhvatan rezime svega što znamo o negativnim stranama modernog života. Iako je medicina napredovala, a tehnologija se razvila, kao vrsta ljudi su anksiozniji i depresivniji nego ranije.
Brojne studije pokazuju da boravak u prirodi, ili čak samo gledanje slika prirode, poboljšava fizičko i mentalno zdravlje. Evolutivno gledano, čovek se još najbolje oseća napolju.
Zbog toga istraživači pozivaju na:
- očuvanje zelenih površina u gradovima,
- zaštitu prirodnih sredina,
- i kreiranje mesta gde ljudi mogu stvarno da se isključe iz gradske vreve.
"Naša istraživanja mogu pokazati koji stimuli najviše utiču na krvni pritisak ili srčani ritam - i ta saznanja preneti donosiocima odluka. Moramo da uredimo gradove na pravi način - i da se istovremeno ponovo povežemo s prirodom", kaže Šo.
Studija je objavljena u časopisu "Biological Reviews".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Stručnjaci otkrivaju da li skandinavski način spavanja zaista funkcioniše
06.09.2026.•
1
Zamena jednog velikog prekrivača sa dva odvojena može nekim parovima doneti kvalitetniji san.
Jednom dozom novog leka prepolovljen loš holesterol
06.09.2026.•
0
Novi rezultati kliničkog ispitivanja, koje je predvodio tim iz Koordinacionog centra za klinička istraživanja Klinike Klivlend, pokazali su da jedna doza novog leka smanjuje loš holesterol za čak 52 odsto.
Pet razloga da uvrstite semenke bundeve u ishranu
06.09.2026.•
0
Od pasulja do kikirikija, postoji mnogo dobrih izvora biljnih proteina. Ako želite da povećate unos proteina iz biljnih namirnica, semenke bundeve mogu biti dobar izbor.
Svaki treći muškarac u tridesetim već ima ovu tihu bolest, a do 70. godine gotovo svi
06.09.2026.•
1
Ateroskleroza, postepeno nakupljanje naslaga u arterijama i jedan od glavnih uzroka kardiovaskularnih bolesti, može neprimetno da se razvija decenijama pre nego što izazove simptome.
Muškarci dijete doživljavaju kao "žensku stvar"
06.09.2026.•
0
Muškarcima je teško da izgube kilograme zbog nedostatka podrške i doživljavanja programa za mršavljenje kao "ženskog prostora", pokazalo je novo istraživanje.
Urolog otkriva koliko puta dnevno bi ljudi različitog uzrasta trebalo da mokre
06.09.2026.•
1
Učestalost mokrenja razlikuje se od osobe do osobe, ali promene navika mogu biti i pokazatelj opšteg zdravstvenog stanja.
Novi Zeland odobrio terapiju MDMA za lečenje teškog posttraumatskog stresa
06.09.2026.•
0
Dva psihijatra na Novom Zelandu dobila su odobrenje da pacijentima sa teškim posttraumatskim stresnim poremećajem (PTSP) propisuju farmaceutski MDMA (metilendioksimetamfetamin).
Šest načina da smanjite apetit bez lekova za mršavljenje
06.09.2026.•
1
Zašto nas neki obroci drže sitim satima, dok smo posle drugih ubrzo ponovo gladni?
Alergija na vežbanje zaista postoji
06.09.2026.•
1
Vežbanje je jedan od najvažnijih načina za očuvanje zdravlja, ali za mali broj ljudi fizička aktivnost može da predstavlja ozbiljan zdravstveni rizik.
Više od polovine stanovnika EU ima prekomernu težinu: U Srbiji gojazna svaka deseta osoba
06.09.2026.•
0
Prekomernu težinu u 2025. godini imalo je više od polovine stanovnika Evropske unije, saopštila je Evropska kancelarija za statistiku - Evrostat.
Radak: Moždani udar pokazuje simptome i sedam dana ranije, implementacija AI u medicini moguća na više načina
04.09.2026.•
2
Prve nesvestice, vrtoglavice i prolazne poremećaje vida ne treba zanemarivati, upozorio je vaskularni hirurg prof. dr Đorđe Radak.
Dugo sedenje bez ustajanja može se povezati s većim rizikom od obolevanja od raka
04.09.2026.•
2
Zamena jednog sata neprekidnog sedenja laganom aktivnošću poput hodanja ili kućnih poslova povezana je s 12 odsto manjim rizikom od smrti od raka.
U Srbiji 18 obolelih od groznice Zapadnog Nila, sedam više nego prethodne sedmice
01.09.2026.•
2
U Srbiji je od 1. juna do 30. avgusta rеgistrоvаnо 18 slučајеvа grоznicе Zаpаdnоg Nilа, najnoviji su podaci Instituta zа јаvnо zdrаvljе Srbiје "Dr Milаn Јоvаnоvić Bаtut".
Trihotilomanija: Poremećaj zbog kog ljudi čupaju sopstvenu kosu
31.08.2026.•
4
Trihotilomanija, odnosno poremećaj čupanja kose, obrva, trepavica ili drugih dlaka, poznata je vekovima.
Naučnici identifikovali protein koji bi mogao da utiče na želju za masnom hranom
31.08.2026.•
0
Naučnici sa Metropolitanskog univerziteta u Osaki otkrili su da jedan protein u neuronima može značajno da utiče na sklonost prema masnoj hrani i povećanje telesne težine kod miševa.
Naučnici u hleb dodali spanać - to je znatno uticalo na insulin i osećaj gladi
31.08.2026.•
3
Naučnici su pronašli način da obogate beli hleb spanaćem, a prvo manje istraživanje pokazalo je da takav hleb može da utiče na odgovor organizma na insulin i osećaj gladi.
Sićušni kanali u vratu mogli bi da utiču na to kako mozak stari
30.08.2026.•
1
Sve više dokaza ukazuje na to da se sa godinama usporava rad limfnog sistema koji pomaže u uklanjanju tečnosti i otpadnih materija iz centralnog nervnog sistema.
Zaslađivač iz žvakaćih guma i pasti za zube povezan sa moždanim i srčanim udarima
30.08.2026.•
1
Zaslađivač ksilitol, koji se koristi u žvakaćim gumama i džemovima, povezan je sa moždanim i srčanim udarima, pokazala je najnovija studija, prenosi Gardijan.
Neobično stanje zbog kog se ljudi mogu izgubiti čak i u sopstvenom domu
30.08.2026.•
2
Neki ljudi mogu da prepoznaju zgrade i poznate orijentire i imaju sasvim uobičajene kognitivne sposobnosti, ali se ipak izgube na mestima koja poznaju godinama - u najtežim slučajevima čak i u sopstvenom domu.
Može li se Alchajmerova bolest preneti preko krvi?
30.08.2026.•
0
Alchajmerova bolest uglavnom se povezuje sa faktorima poput starosti, genetike i načina života.
Prvom pacijentu na svetu uklonjen tumor tokom operacije mozga uz pomoć AI
30.08.2026.•
1
Prvom pacijentu na svetu koji je podvrgnut operaciji mozga uz pomoć veštačke inteligencije u realnom vremenu uspešno je uklonjen tumor.
Komentari 1
Aleksej
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar