Da li ste pod stresom? Antropolozi kažu da vaše telo misli da se svakog dana borite s lavovima
Porast hroničnog stresa mogao bi da bude rezultat nesklada između savremenog života i naše biologije, navodi se u novoj studiji.
Foto: Pixabay
Jednostavno rečeno, naša tela su stvorena za prirodno okruženje - ne za izgrađene, urbane sredine.
Do tog zaključka došli su evolutivni antropolozi Kolin Šo (Univerzitet u Cirihu, Švajcarska) i Danijel Longman (Lafboro Univerzitet, Velika Britanija). Oni su prikupili mnoštvo dokaza koji sugerišu da biološka evolucija ne može da prati brze tehnološke i ekološke promene, piše ScienceAlert.
Svakodnevni život ispunjen sitnim okidačima - od prepunog inboxa, preko buke sa gradilišta, do rokova na poslu - konstantno drži naše telo u stanju pripravnosti. Ovo stanje nije bilo uobičajeno tokom najvećeg dela ljudske istorije.
"Naši preci bili su dobro prilagođeni da reaguju na akutni stres, kako bi izbegli ili se suočili s predatorima. Borba ili bekstvo. Lav bi se pojavio povremeno i morali ste da reagujete - ili se borite ili bežite. Ali ključ je u tome da lav ode. Takva reakcija bila je iscrpljujuća i zahtevala je dug oporavak", kaže Šo.
Ova neprekidna aktivacija tela izaziva niz problema, tvrde istraživači: kognitivni pad, autoimune bolesti i pad plodnosti mogli bi biti povezani sa stresom života u gradovima.
Studije koje su analizirali pokazuju:
- lošije fizičko zdravlje u urbanim sredinama,
- vezu između zagađenja vazduha i oštećenja mozga,
- i slabiji imuni sistem kod ljudi koji žive u industrijalizovanim sredinama.
Veštačko svetlo, mikroplastika i sedenje - sve to negativno utiče na naše zdravlje, objašnjavaju naučnici.
"Bilo da se radi o teškom razgovoru sa partnerom, šefom ili buci iz saobraćaja - vaš stres-odgovor je i dalje isti kao da se suočavate sa lavom za lavom za lavom. Rezultat je veoma snažna reakcija nervnog sistema, ali bez faze smirivanja", kaže Šo.
Pregled je sveobuhvatan rezime svega što znamo o negativnim stranama modernog života. Iako je medicina napredovala, a tehnologija se razvila, kao vrsta ljudi su anksiozniji i depresivniji nego ranije.
Brojne studije pokazuju da boravak u prirodi, ili čak samo gledanje slika prirode, poboljšava fizičko i mentalno zdravlje. Evolutivno gledano, čovek se još najbolje oseća napolju.
Zbog toga istraživači pozivaju na:
- očuvanje zelenih površina u gradovima,
- zaštitu prirodnih sredina,
- i kreiranje mesta gde ljudi mogu stvarno da se isključe iz gradske vreve.
"Naša istraživanja mogu pokazati koji stimuli najviše utiču na krvni pritisak ili srčani ritam - i ta saznanja preneti donosiocima odluka. Moramo da uredimo gradove na pravi način - i da se istovremeno ponovo povežemo s prirodom", kaže Šo.
Studija je objavljena u časopisu "Biological Reviews".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
VIDEO: Kofein može da utiče na telesnu masnoću i rizik od dijabetesa
10.01.2026.•
2
Nivoi kofeina u vašoj krvi mogu uticati na količinu telesne masti koju nosite - faktor koji može odrediti i rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti.
"Batut" objavio savete: Evo šta da radite kad je jako hladno
09.01.2026.•
2
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" objavio je savete kako da se sačuva zdravlje u uslovima niskih temperatura.
Naučnici "podmladili" jajne ćelije - nada u uspešnu vantelesnu oplodnju i kod starijih
09.01.2026.•
0
Naučnici su prvi put uspeli da "podmlade" ljudske jajne ćelije, što bi moglo da poboljša stope uspeha vantelesne oplodnje (VTO) kod starijih žena, pokazali su najnoviji rezultati istraživanja.
Jedna grupa ljudi bi trebalo da izbegava čišćenje snega
08.01.2026.•
6
Sneg pred kućnim pragom obično poziva vlasnika da ga očisti, ali ljudi sa srčanim bolestima trebalo bi dva puta da razmisle pre nego što krenu u akciju.
Ako često imate noćne more - to bi mogao biti rani znak jednog oboljenja
07.01.2026.•
4
Trećinu svog života provedemo spavajući. A četvrtinu vremena provedenog u snu provedemo sanjajući.
Milioni ćelija majke opstaju u detetu - naučnici sada znaju kako
07.01.2026.•
0
Svako ljudsko biće rođeno na ovoj planeti nije u potpunosti samo sebi svojstveno.
RFZO: U zdravstvenim ustanovama ima infuzionih rastvora, apoteke nisu u našoj nadležnosti
06.01.2026.•
5
Republički fond za zdravstveno osiguranje (RFZO) saopštio je da nisu tačni navodi pojedinih medija da zdravstvenim ustanovama nedostaju infuzioni rastvori.
Batut: Posle posta važna umerenost u ishrani, treba sprečiti zdravstvene probleme
06.01.2026.•
2
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" saopštio je, povodom završetka višenedeljnog božićnog posta, da je posle posta važna umerenost u konzumiranju uobičajene hrane.
SAD smanjile broj obaveznih vakcina za decu
06.01.2026.•
2
Američke vlasti saopštile su da uklanjaju četiri vakcine iz svog rutinskog kalendara imunizacije dece kako bi se uskladile sa praksom drugih razvijenih zemalja.
Ako volite prokelj: Budite oprezni sa ovim povrćem
06.01.2026.•
0
Za mnoge je prokelj među omiljenim vrstama povrća tokom hladnijeg dela godine, ali nutricionisti upozoravaju u kojim slučajevima je neophodan oprez.
Tramp rekao da uzima aspirin svaki dan: Da li je to zdravo?
06.01.2026.•
3
Nedavno je predsednik SAD Donald Tramp, koji ima hroničnu vensku insuficijenciju, priznao da uzima visoku dnevnu dozu aspirina, i to čini već više od dve decenije, odbacujući savete svojih lekara.
Tramp savetuje trudnice koje lekove da ne koriste
06.01.2026.•
0
Predsednik SAD Donald Tramp objavio je niz zdravstvenih saveta koji se tiču upotrebe lekova i vakcina kod trudnica i dece.
Najmlađa osoba kojoj je dijagnostikovana Alchajmerova bolest ima samo 19 godina
06.01.2026.•
0
Godine 2022, neurolozi u klinici za pamćenje u Kini dijagnostikovali su 19-godišnjaku ono za šta su verovali da je Alchajmerova bolest - čineći ga najmlađom osobom kojoj je ikada postavljena ova dijagnoza.
Britanija zabranila reklamiranje brze hrane
06.01.2026.•
2
U Velikoj Britaniji je stupila na snagu zabrana reklamiranja brze i nezdrave hrane na televiziji i internetu, u okviru mera za suzbijanje gojaznosti kod dece.
Veštački zaslađivači ubrzavaju starenje mozga
05.01.2026.•
0
Milioni ljudi širom sveta mogli bi biti izloženi riziku ubrzanog starenja mozga zbog svakodnevne upotrebe veštačkih zaslađivača, pokazuje nova studija.
Vraćanje u formu posle praznika: Šta (ne) treba raditi
05.01.2026.•
1
Praznici su period kada, kako se često čuje, najlakše izgubimo kontrolu nad sopstvenim telom i dnevnom rutinom.
Ples, čitanje i video-igre mogu pomoći da mozak duže ostane mlad
04.01.2026.•
1
Kreativne aktivnosti, poput plesa, muzike, crtanja, ali i igranja složenih video-igara, ne samo da mogu poboljšati zdravlje mozga, već ga mogu i usporiti da stari, pokazuje nova studija.
Voda, kefir i zeleni čaj najbolji za zdravlje creva
04.01.2026.•
0
Kada govorimo o zdravlju creva, obično najviše pažnje posvećujemo ishrani. Ipak, jednako važnu - a neretko i ključnu - ulogu imaju napici koje svakodnevno konzumiramo.
"Bakterijski bazen u kuhinji": Stručnjaci otkrivaju koja česta navika može da šteti zdravlju
03.01.2026.•
1
Stručnjaci upozoravaju da namakanje posuđa tokom noći može pretvoriti vašu kuhinju u leglo bakterija koje izazivaju trovanje hranom i ozbiljne bolesti.
Studije tvrde da korišćenje telefona pre 13. godine dovodi do poremećaja kod dece
02.01.2026.•
1
Nove studije sprovedene nad desetinama hiljada dece ukazuju da korišćenje pametnih telefona pre 13. godine života značajno povećava rizik od poremećaja spavanja, gojaznosti i psihološkog stresa.
Kako praznična trpeza utiče na organizam i kako da se zaštitimo?
01.01.2026.•
3
Tradicionalno, širom sveta, Nova godina se dočekuje uz bogatu trpezu.
Komentari 1
Aleksej
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar