Građani Srbije skoro pola godine rade za državu
Građani Srbije su do 6. juna radili za državu, a od tada do kraja godine radiće za sebe.
Foto: 021.rs
Ovaj dan se zove Dan poreskih sloboda i dobija se kada se uporedi sve što kao društvo stvorimo u godini (BDP) i ono što država potroši, prenosi "Danas".
U Srbiji prema Fiskalnoj strategiji javna potrošnja u ovoj godini iznosiće oko 42 odsto BDP-a, pa je i Dan poreskih sloboda na 42 odsto godine. Po ovome recimo Srbija se nalazi u sličnoj poziciji kao Norveška. Međutim, ako se pogledaju evropske zemlje, manja poreska opterećenja imaju Rumunija, Bugarska, Litvanija, Irska, Poljska, Slovačka, Španija.
S druge strane, veće poresko opterećenje imaju razvijene zemlje Belgija, Francuska, ostale skandinavske zemlje čiji dan poreskih sloboda pada u julu, a apsolutni lider je Luksemburg čiji građani rade do 28. septembra za državu. Ekonomista Ljubomir Madžar ukazuje na pravilnost da je procenat poreza u BDP-u veći što je razvijenija zemlja.
"Kao siromašna zemlja mi sebi ne možemo dozvoliti veliko poresko opterećenje. Kada se razvijemo onda ćemo moći i da imamo veću javnu potrošnju. Ona je sada previsoka za naš nivo razvoja i našu privredu. Mnogi se pozivaju na Švedsku kako ima velike poreze i socijalna davanja, ali kada je Švedska bila na našem nivou standarda, mnogo su više štedeli, više radili i imali manju državnu potrošnju", objašnjava Madžar.
Ono što je karakteristično za Srbiju je da su porezi "sakriveni" od građana, pa velika većina uvek podržava državne programe pošto ne vidi da ih oni plaćaju.
Mihailo Gajić, programski direktor Libeka objašnjava da su najveći poreski prihodi države, takozvani indirektni porezi. Tako na primer građani dobijaju neto platu i ne znaju koliko još poslodavac plaća za poreze i doprinose. U Srbiji je taj poreski klin oko 63 odsto, odnosno 63 odsto prosečne plate uplaćuje se na ime poreza na dohodak i zdravstvenih i penzijskih doprinosa.
"Kada bi ljudi dobijali bruto platu, pa onda sami uplaćivali poreze i doprinose videli bi koliko ih košta država. Recimo samo za porez na dohodak od 10 odsto, na prosečnu mesečnu platu od oko 44.000 dinara plati se mesečno oko 4.500 dinara. Na godišnjem nivou to je skoro 54.000 dinara, više od jedne prosečne plate. Kada bi morali jednom godišnje da podnesu poresku prijavu i plate ovu sumu drugačije bi gledali na poreze", objašnjava Gajić za "Danas".
Slična situacija je i sa najizdašnijim porezom, PDV-om. Svaki dan u prodavnici platimo 10 ili 20 odsto poreza na ono što kupimo. To stoji na računu, ali kada bi sabrali sav plaćen PDV sa računa u jednoj godini dobili bi ogroman iznos. Zbog toga bi, navodi se, trebalo poreski sistem da se pomeri više ka direktnim porezima.
Da ne bi priča o porezima ostala samo apstrakcija evo nekoliko poreskih opterećenja koja građani redovno plaćaju mada možda toga nisu ni svesni. Recimo, prosečna plata isplaćena u aprilu prema podacima Republičkog zavoda za statistiku iznosila 49.117 dinara. Radi se o neto plati. Bruto plata iznosila je 67.901 dinara. Ovih 18.784 dinara se odnosi na porez na dohodak i doprinose za zdravstveno i penziono osiguranje na teret zaposlenog. Na teret poslodavca pada još nešto više od 12.000 dinara. Tako se dolazi do toga da na neto platu od oko 49.000 dinara država uzme oko 31.000 dinara.
Značajan poreski prihod države su pored PDV-a koji je apsolutno najizdašniji državni prihod i akcize. Recimo na paklu cigareta koje koštaju 240 dinara država na ime akciza i PDV-a uzme 187 dinara. Poslednjih nedelja je posebno aktuelna cena benzina koja raste zahvaljujući rastu cene nafte u svetu, ali je i među najvišim u regionu zahvaljujući državnim zahvatanjima. Recimo u litru bezolovnog benzina koji na benzinskoj pumpi košta u proseku 153 dinara, državna zahvatanja kroz akcize, PDV i naknade iznosi 83,05 dinara.
Naravno pitanje da li su u nekoj državi porezi previsoki ili ne neodvojivo je od pitanja šta se za te poreze dobija od države. Ukoliko su usluge države kvalitetne i adekvatne ljudi, kao u Skandinaviji, neće se na njih žaliti iako su visoki. S druge strane, u zemljama u kojima država slabo ili nikako ne obavlja ni osnovne funkcije i nešto niži porezi su previsoki.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
NIS podneo zahtev za novu licencu Ministarstva finansija SAD
13.02.2026.•
0
Naftna industrija Srbije uputila je 12. februara Ministarstvu finansija SAD novi zahtev za izdavanje posebne licence kojom se omogućava nesmetano obavljanje operativnih aktivnosti kompanije i posle 20. februara.
Šta se najviše prodaje u Srbiji: Polovnjaci, "škoda", "tojota", "reno"...
13.02.2026.•
5
U Srbiji je u 2025. godini zabeležen rast prodaje novih vozila za 13,8 odsto u odnosu na prethodnu godinu.
Glavna pravnica Goldman Saksa podnosi ostavku - dobijala poklone od Džefrija Epstina
13.02.2026.•
2
Glavna pravna službenica u bankarskoj instituciji Goldman Saks Keti Rumler podnela je ostavku, nakon što je otkriveno da je od seksualnog prestupnika Džefrija Epstina dobijala poklone.
Ministarstvo poljoprivrede traži konsultacije sa EU o stanju na tržištu mleka
12.02.2026.•
10
Ministarstvo poljoprivrede Srbije saopštilo je danas da je zatražilo hitne konsultacije sa Evropskom komisijom (EK), povodom aktuelnih kretanja na tržištu mleka i mlečnih proizvoda.
NBS zadržala referentnu kamatnu stopu na istom nivou
12.02.2026.•
0
Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75 odsto, kao i da na nepromenjenim nivoima zadrži kamatne stope na depozitne, 4,5 odsto i kreditne olakšice, sedam odsto.
Burger king stiže u Srbiju: Ministarka privrede imala sastanak sa predstavnicima kompanije
12.02.2026.•
39
Ministarka privrede Adrijana Mesarović sastala se sa predstavnicima kompanije "Burger King" sa kojima je razgovarala o njihovim planovima o ulaganju u Srbiju i otvaranju većeg broja restorana.
Država otkočila cene dobavljača: Da li će proizvodi u marketima poskupeti?
11.02.2026.•
34
Poslednjom u nizu izmena Uredbe o ograničenju marži, odmrznute su cene dobavljača, što znači da one mogu da budu slobodno formirane.
Profesor Đukić: Zaduživanje Srbije prodajom obveznica jeftinije, ali nije utešno
11.02.2026.•
2
Zaduživanje države Srbije prodajom obveznica u ovom trenutku je povoljnije nego da se uzimaju krediti od banaka, ocenjuje profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Đorđe Đukić.
Hajneken ukida radna mesta: Manja potražnja za pivom
11.02.2026.•
4
Holandski proizvođač piva Hajneken je najavio da će ukinuti do 6.000 radnih mesta širom sveta od ukupno 85.000.
Gaspromnjeft otkrio nalazište rezervi nafte od 55 miliona tona
11.02.2026.•
4
Naftna kompanija Gaspromnjeft objavila je da je otkrila nalazište sa rezervama od 55 miliona tona nafte u ruskoj arktičkoj zoni Jamalo-neneckog autonomnog okruga.
Strane kompanije smanjuju investicije u Srbiji: Zbog čega je to tako?
11.02.2026.•
9
Sudeći po trendu u prva tri tromesečja, strane direktne investicije su se u Srbiji prošle godine gotovo prepolovile jer je za prvih devet meseci bruto priliv iznosio oko 2,5 milijardi evra.
Ministarstvo poljoprivrede: Pratićemo stanje na tržištu mleka i prilagođavati mere
11.02.2026.•
4
Država ostaje opredeljena za dijalog sa proizvođačima mleka i nastaviće da prati stanje na tržištu i prilagođava mere realnim uslovima, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede.
NBS: Bruto devizne rezerve u januaru skoro 29,4 milijarde evra
11.02.2026.•
2
Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je da su bruto devizne rezerve Srbije na kraju januara 2026. iznosile 29,39 milijardi evra i u odnosu na kraj decembra 2025. povećane su za 388,4 miliona evra.
Nauči kako da primeniš AI u digitalnom marketingu za dva dana
11.02.2026.•
0
Dok jedni samo pričaju o primeni veštačke inteligencije u digitalnom marketingu na domaćem tržištu, drugi je već uveliko primenjuju i ostvaruju zavidne rezultate.
"Logika pijanih milionera": Leteći taksiji će uvećati ionako velik javni dug, a isplativost upitna
11.02.2026.•
19
Srbija će za investiciju "leteći taksiji", vrednu oko 125 miliona evra, morati dodatno da se zaduži, jer će najmanje još toliko koštati i izgradnja prateće infrastrukture.
Fiskalni savet: Reforma platnih razreda u Srbiji podbacila u samoj koncepciji
10.02.2026.•
1
Reforma platnih razreda u Srbiji iz 2016. godine, od koje je država i formano odustala, podbacila je u samoj koncepciji, a ne u implementaciji.
Zašto raste cena zlata?
10.02.2026.•
3
Kako se udaljavamo od 2008. godine, postaje sve vidljivije da je finansijska kriza koja je te sezone zahvatila SAD, odakle se preselila na ceo svet, bila žestoka.
Bocan Harčenko o tome zašto Rusija pravi kratkoročne ugovore o snabdevabnju gasom sa Srbijom
10.02.2026.•
29
Ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Bocan Harčenko izjavio je da je, kada je reč o isporuci ruskog gasa Srbiji, ključno da je reč o dogovoru postignutom na najvišem nivou po ceni koja je prihvatljiva za obe strane.
Ilon Mask: Amerika će 1.000 odsto bankrotirati, mogu je spasiti samo veštačka inteligencija i roboti
10.02.2026.•
64
Direktor Tesle Ilon Mask je upozorio na eksploziju američkog javnog duga, poručivši da će finansijski slom SAD biti neizbežan ako veštačka inteligencija i robotika ne transformišu privredu i ne ublaže teret zaduženosti.
NBS: Porasla štednja i u dinarima i u devizama
09.02.2026.•
2
Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je danas da je u drugoj polovini 2025. godine, dinarska štednja povećana za 10,4 milijarde dinara (5,3 odsto) i da je krajem decembra 2025. godine iznosila 206,2 milijarde dinara.
Komentari 10
Do bola
Istina
Gradjanima koji rade u javnom sektoru država daje platu i garantuje sva prava iz radnog odnosa od budžetskih para koje porezima i doprinosima pretežno puni privatni realni sektor.
Radnici privatnog sektora i mali privatni preduzetnici su gradjani drugog reda ove države i to decenijama unazad .
B
Srbija je zemlja ovaca koje sisaju i koje ne smeju ni da pitaju gde idu njihove pare, ali su zato grlati kad treba da se protestuje zbog Kosova, da se navija, da se bacaju petarde za svaki verski praznik... Dovoljno je samo da Vodja podvikne "TIsina tamo!" i niko ni da pisne. To o cemu se prica nije javna potrosnja, vec potrosnja vladajuce partija (bez obzira ko je na vlasti), a ko je blize kasi vise i uzima, bez reda, plana, prioriteta...
U Svedskoj su porezi veci, ali tamo covek kad izgubi posao moze da racuna na socijalu od koje moze da zivi, a u Srbiji moze da kupi konopac da se obesi i to je to. I nije to samo zbog svedskog stndarda, nego ponajvise zbog srpskog "da komsiji crkne krava".
Umesto da se uvede sinteticki porez na prihod kao sto je u clanku objasnjeno, kao i mogucnost licnog bankrota koja bi olaksala zivot ljudima u dugovima, ide se uvek na najteza i najgora resenja po grdjane. A sto i ne bi, kad se gradjani ne bune.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar