Za budućnost Srbije... u mraku: Sujetna vlast vodi nas u nestašicu para za subvencionisanje struje
Predsednik Vučić je nedavno najavio uvođenje posebnog poreza za kompanije koje su ekstraprofitirale u energetskoj krizi, ali država sada odustaje od plana da na ovaj način prikupi novac.
Foto: 021.rs
Taj novac, barem kako je bio plan, išao bi za subvencionisanje preskupih energenata.
Kada na poslednjoj sednici Skupštine Srbije nije prošao predlog takozvanog "energetskog ekstraporeza" u delu javnosti dogodilo se uznemirenje. Predstavnik iz opozicionih klupa kratko i temeljito je obrazložio predlog, no skupštinska većina nije uvažila argumentaciju.
Premijerka Ana Brnabić je lakonski rekla da država neće uvoditi porez na neto dobit firmama koje su ekstraprofitirale u uslovima enormno uvećanih cena energenata.
Svi uvode ekstraporez
Ako se zna da vanredan budžetski prihod uvode bukvalno sve evrounijske države, pa još i da je i predsednik Vučić pre dva meseca eksplicitno najavio sličan potez, odustajanje države iznenađuje. Tim više se još ne može ni naslutiti kraj perioda sa cenama energenata naraslim do nebesa.
Dodatno prikupljanje novca u budžetu svim državama služi kao izvor iz koga se vanredno subvencionišu troškovi podivljalih cena struje, gasa, peleta... Međutim, kako Srbija neočekivano odustaje od prihoda čija je logična namena baš za subvencije pre svega siromašnijih slojeva stanovništva, građani i privrednici su počeli da strahu da država kani prvo da smanji potom i da ukinu podršku u umanjivanju vanredno naraslih energetskih troškova.
Nija lako u standardnim budžetskim prihodima naći prostor i za ne male izdatke energetskih subvencija. Toga su svi svesni, pa se nameti ove vrste uvode širom Starog kontinenta, a svaka država, primereno privrednoj strukturi i udelima pojedinih goriva u ukupnoj energetskoj potrošnji, određuje tehniku oporezivanja. U Sloveniji su odlučili da oporezuju samo firme iz energetske branše, tako što se firmama oduzima sav prihod nastao prodajom struje na domaćem tržištu iznad cene od 180 evra po megavat času.
Što se tiče gasnih firmi, kod njih se dopušteni profit ove sezone limitira na najviši godišnji profit iz perioda 2018-2022. godine, uvećan za 20 osto. Sve iznad toga planirano je da se slije u državnu kasu. Za specifične slučajeve proizvođača struje iz malih gasnih pogona, snage do 500 kilovata, čiji je cilj da se smanji potražnja u vršnoj potrošnji, predviđeni su izuzeci.
Primer Slovenije i Hrvatske
Hrvatska se opredelila da oporezuje sve kompanije čiji je prihod veći od 40 miliona evra. Tehnika oporezivanja je da se od ovogodišnjeg prihoda oduzme najveći godišnji prihod iz perioda 2018-2021. I na preostalu svotu naplati 33 odsto vanrednog poreza.
I dok ceo normalan svet oštro oporezuje upravo one koji su imali ekstrazaradu zahvaljujući sticaju globalnih neprilika i ratova, bez sopstvene pameti i umeća, Srbija odustaje od namere, te će se dalje subvencije, ako ih bude, opet plaćati iz standardnog budžeta, oporezivanjem svih građana i kompanija. Ne vidi se razlog za ovakvo ponašanje naprednjačke vlasti, sem, možda, što Vučićevoj četi ne pada na pamet da glasa za zakon koji je u javnosti omiljen i pre nego što se pojavio, a na osnovu predloga iz opozicije.
U Srbiji ima itekako osnova za naknadno oporezivanje. Nije mali broj kompanija koje su se oslastile u aktuelnim energetskim vratolomijama. Osim NIS-a, čija je priroda posla takva da se itekako opario, ekstraprofiteri su i mnoge firme, baš najveći proiozvodni pogoni u Srbiji, veliki potrošači struje i gasa.
Ućarili veliki potrošači
Nacionalna naftna kompanija već godinama veoma dobro posluje i stalno je u vrhu rang lista najuspešnijih. U poslednjim sezonama godišnji profit se kretao oko 170 miliona evra, sem što je 2020. godine firma, usled pandemije i naglog pada cena i potrošnje goriva, zabeležila gubitak, dok je lane, zahvaljujući rastu cene u poslednjem kvartalu, dobit narasla na više od 260 miliona. Ove sezone iznosiće otprilike 700 miliona i zaista ima prostora i da država zadovolji iznenadne potrebe, ali i da kompaniji ostane dovoljno novca za intenzivna ulaganja u modernizaciju i širenje delatnosti.
Neočekivano velikih profitera ima i u kompanijama izvan energetske branše. Reč je o velikim potrošačima struje i gasa kojima država gotvo i da nije menjala cene energenata, dok su njihovi globalni konkurenti plaćali i trostruko uvećanu cenu.
Reč je o kineskim kompanijma Ziđin Majning, Ziđin Kuper i HBIS. Prve dve bave se bakrom, treća je kupila smederevsku železaru i troše ogromne količine struje i gasa. Pri kupovini posrnulih srpskih preduzeć sa Vladom Srbije su postigle dogovor o fiksnoj ceni struje i gasa, primetno ispod nabavne cene. Ovi uslovi nisu menjani čak ni u periodu ekstremno naraslih cena na evropskom tržištu.
Osnov ekstrazarade
Tako je Ziđin majning, što je novo ime za nekadašnji RTB Bor, ove sezone naglo uvećao proizvodnju koncetrata bakra, što je tehnološka operacija u kojoj je najveći trošak struja. Upravo je ona ove sezone više nego povoljna. Tako je profit sa pretprošlogodišnjih 72 miliona evra, lane narastao na 205 miliona.
Slično je i sa firmom Ziđin Kuper, što je novi rudnik bakra u neposrednom susedstvu, čiji je godišnji profit sa 26 miliona evra skočio na 300 miliona, dok je smederevski HBIS nakon 59 miliona lane ostvario 200 miliona evra profita.
Nije sporno da su zaposleni u svim ovim kompanijama prošle godine itekako vredno radili. No, osnov naglo uvećanih profita leži u izrazito niskim cenama gasa i struje koje im isporučuju državni distributeri. I zbog ovih popusta srpske energetske kompanije beleže minuse koje država pokriva novcem svih poreskih obveznika.
Praktično, građani itekako doprinose profitu ovih kompanija. I zaista, bio bi red da ovakve kompanije država žešće oporezuju u vreme ekstrazarađivanja, pri čemu bi i kompanijama preostalo više nego dovoljno za solidne plate, znatna ulaganja i solidnu zaradu.
Svi bi dakle bili zadovoljni, ali poprilično sujetna vlast, ljutita što ih je opozicija pretekla, ne želi da povuče potez koristan i za građane i za vodeće ovdašnje kompanije.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Nafte nema dovoljno, a inflacija raste
05.05.2026.•
2
Prošlo je dva meseca od početka rata na Bliskom istoku. Dobro je da poslednjih dana nema previše pucanja i razaranja.
Đedović Handanović: Očekujemo završetak pregovora s MOL-om oko 16. maja
05.05.2026.•
9
Ministarka energetike i rudarstva Dubravka Đedović Handanović rekla je da pregovori između ruskog većinskog vlasnika Naftne industrije Srbije (NIS) i mađarskog MOL-a "idu dosta dobro".
Kostić kupuje Podravsku banku
05.05.2026.•
0
AikGroup u vlasništvu Aleksandra Kostića je danas potpisala ugovore o kupoprodaji akcija sa ciljem preuzimanja 613.567 akcija Podravske banke d.d.
Srbija među najvećim svetskim kupcima zlata u 2026. godini
05.05.2026.•
8
Poljska je bila najveći kupac zlata u prva dva meseca 2026. godine, dodajući više od 20 tona svojim rezervama, pokazuju podaci Svetskog saveta za zlato (World Gold Council).
Objavljen detaljan cenovnik usluga najvećih domaćih banaka u okviru SEPA sistema
05.05.2026.•
3
Pre godinu dana Srbija je postala deo Jedinstvenog područja plaćanja u evrima (SEPA), a od danas su transakcije u okviru SEPA platnih šema dostupne i građanima kao i domaćim kompanijama i preduzetnicima.
U kojoj zemlji EU se najčešće radi vikendom?
05.05.2026.•
2
Više od petine zaposlenih u EU, oko 21,3 odsto, redovno radi vikendom, a ovaj procenat je najviši u uslugama i poljoprivredi, pokazuju podaci Evrostata.
Počinje primena SEPA sistema u Srbiji: Jeftinije i brže transakcije sa EU
05.05.2026.•
0
U Srbiji od danas, 5. maja počinje plaćanje u okviru platne šeme jedinstvenog područja za plaćanja u evrima SEPA (Single Euro Payments Area), čime će sadašnja provizija za transakcije novca ka i iz EU biti smanjene.
Mali ranije bio zadovoljan zbog para EU, sad ih proglašava budžetski neutralnim: "Pokušaj kontrole štete"
05.05.2026.•
17
Da novac vremenom gubi vrednost, ekonomskoj nauci je dobro poznati fenomen. Ipak, ni u teoriji, ni u praksi nije zabeleženo da milijardu i po evra preko noći postane bezvredno i "budžetski neutralno".
Isplata aprilskih penzija počinje sutra: Prvi na spisku samostalci
04.05.2026.•
2
Penzije za april prema kalendaru isplata koji je objavio Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO), prvo će dobiti korisnici iz kategorije samostalnih delatnosti.
Poljoprivrednici ponovo seju kukuruz i suncokret zbog štete od ptica i zečeva
04.05.2026.•
2
Poljoprivrednici u Srbiji prinuđeni su da ponovo seju značajne površine zasejanog suncokreta i kukuruza jer ih jedu vrane i zečevi.
Plaćanja u okviru SEPA sistema od sutra u Srbiji: "Donosi pogodnosti i građanima i privredi"
04.05.2026.•
2
U Srbiji će od utorka, 5. maja biti operativno dostupna plaćanja u okviru SEPA sistema.
Otvaranje data centara u Srbiji nije samo pitanje dovoljno struje i novca: Tu su i drugi troškovi i rizici
04.05.2026.•
24
Kada se govori o otvaranju data centara u Srbiji, najčešće se postavlja pitanje da li naša zemlja ima dovoljno kapaciteta za njihov razvoj u pogledu raspoložive električne energije i finansijskih resursa.
Srpski izvoz ne cveta - imamo li šta da ponudimo svetu?
04.05.2026.•
21
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je nedavno najavio povećanje penzija i plata u javnom sektoru, a sve na osnovu povećanog BDP-a i profitabilnosti ekonomije države.
Izvoz srpskog IKT sektora u prva dva meseca 2026. godine 713 miliona evra: Otkazi zasad ne utiču na to
04.05.2026.•
0
Informaciono-komunikacioni sektor Srbije i dalje beleži rast broja zaposlenih i rast zarada uprkos u poslednje vreme učestalim zatvaranjima poslovanja i otkazima.
Mali: Sredstva EU imaju neutralan efekat na budžet Srbije, ja ne računam na njih
04.05.2026.•
49
Ministar finansija Siniša Mali je kazao da je neutralan efekat sredstava Evropske unije na budžet Srbije, dok pojedini mediji kažu da bi mogla da budu zamrznuta.
Slabiji dolar tiho diže cene: Kako pad valute utiče na svakodnevne troškove
03.05.2026.•
0
Jedna skrivena sila tiho povećava sve troškove - od letovanja do namirnica: slabiji američki dolar.
EU ograničava keš na 10.000 evra: Da li ista pravila čekaju i Srbiju?
03.05.2026.•
27
Primena odluke Evropske unije (EU) kojom se ograničava plaćanje gotovinom na iznos do 10.000 evra počinje u julu 2027.
Dostavljači bez zaštite: "Svi ih vidimo, zakon ih ne vidi"
03.05.2026.•
16
U Srbiji su nedavno u kratkom periodu na gradilištima poginula trojica radnika, dok je tokom 2025. godine na radu stradalo najmanje 22 ljudi, uz još 11 smrtnih ishoda od posledica povreda.
Rat na Bliskom istoku bi mogao da utiče na uvoz lekova u Srbiju
03.05.2026.•
11
Farmaceutska industrija je druga najveća stavka u strukturi srpskog uvoza, odmah iza nafte, sa deficitom u spoljnotrgovinskoj razmeni koji je premašio 1,16 milijardi evra.
Carine EU na čelik mogle bi da ostave hiljade srpskih radnika bez posla
03.05.2026.•
28
Evropska unija postigla je dogovor o značajnom pooštravanju pravila za uvoz čelika, što bi od 1. jula moglo ozbiljno da ugrozi poslovanje srpske železare i metalskog sektora.
Nekoliko trgovinskih lanaca planira dolazak na srpsko tržište
03.05.2026.•
22
Evropsko maloprodajno tržište prolazi kroz turbulentan period i vidljiv je veliki broj povlačenja investicija, čak i sa daleko razvijenijih tržišta od srpskog.
Komentari 20
Mile rent-a mozak
Samo otkazi redom
Anonimus
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar