Za budućnost Srbije... u mraku: Sujetna vlast vodi nas u nestašicu para za subvencionisanje struje
Predsednik Vučić je nedavno najavio uvođenje posebnog poreza za kompanije koje su ekstraprofitirale u energetskoj krizi, ali država sada odustaje od plana da na ovaj način prikupi novac.
Foto: 021.rs
Taj novac, barem kako je bio plan, išao bi za subvencionisanje preskupih energenata.
Kada na poslednjoj sednici Skupštine Srbije nije prošao predlog takozvanog "energetskog ekstraporeza" u delu javnosti dogodilo se uznemirenje. Predstavnik iz opozicionih klupa kratko i temeljito je obrazložio predlog, no skupštinska većina nije uvažila argumentaciju.
Premijerka Ana Brnabić je lakonski rekla da država neće uvoditi porez na neto dobit firmama koje su ekstraprofitirale u uslovima enormno uvećanih cena energenata.
Svi uvode ekstraporez
Ako se zna da vanredan budžetski prihod uvode bukvalno sve evrounijske države, pa još i da je i predsednik Vučić pre dva meseca eksplicitno najavio sličan potez, odustajanje države iznenađuje. Tim više se još ne može ni naslutiti kraj perioda sa cenama energenata naraslim do nebesa.
Dodatno prikupljanje novca u budžetu svim državama služi kao izvor iz koga se vanredno subvencionišu troškovi podivljalih cena struje, gasa, peleta... Međutim, kako Srbija neočekivano odustaje od prihoda čija je logična namena baš za subvencije pre svega siromašnijih slojeva stanovništva, građani i privrednici su počeli da strahu da država kani prvo da smanji potom i da ukinu podršku u umanjivanju vanredno naraslih energetskih troškova.
Nija lako u standardnim budžetskim prihodima naći prostor i za ne male izdatke energetskih subvencija. Toga su svi svesni, pa se nameti ove vrste uvode širom Starog kontinenta, a svaka država, primereno privrednoj strukturi i udelima pojedinih goriva u ukupnoj energetskoj potrošnji, određuje tehniku oporezivanja. U Sloveniji su odlučili da oporezuju samo firme iz energetske branše, tako što se firmama oduzima sav prihod nastao prodajom struje na domaćem tržištu iznad cene od 180 evra po megavat času.
Što se tiče gasnih firmi, kod njih se dopušteni profit ove sezone limitira na najviši godišnji profit iz perioda 2018-2022. godine, uvećan za 20 osto. Sve iznad toga planirano je da se slije u državnu kasu. Za specifične slučajeve proizvođača struje iz malih gasnih pogona, snage do 500 kilovata, čiji je cilj da se smanji potražnja u vršnoj potrošnji, predviđeni su izuzeci.
Primer Slovenije i Hrvatske
Hrvatska se opredelila da oporezuje sve kompanije čiji je prihod veći od 40 miliona evra. Tehnika oporezivanja je da se od ovogodišnjeg prihoda oduzme najveći godišnji prihod iz perioda 2018-2021. I na preostalu svotu naplati 33 odsto vanrednog poreza.
I dok ceo normalan svet oštro oporezuje upravo one koji su imali ekstrazaradu zahvaljujući sticaju globalnih neprilika i ratova, bez sopstvene pameti i umeća, Srbija odustaje od namere, te će se dalje subvencije, ako ih bude, opet plaćati iz standardnog budžeta, oporezivanjem svih građana i kompanija. Ne vidi se razlog za ovakvo ponašanje naprednjačke vlasti, sem, možda, što Vučićevoj četi ne pada na pamet da glasa za zakon koji je u javnosti omiljen i pre nego što se pojavio, a na osnovu predloga iz opozicije.
U Srbiji ima itekako osnova za naknadno oporezivanje. Nije mali broj kompanija koje su se oslastile u aktuelnim energetskim vratolomijama. Osim NIS-a, čija je priroda posla takva da se itekako opario, ekstraprofiteri su i mnoge firme, baš najveći proiozvodni pogoni u Srbiji, veliki potrošači struje i gasa.
Ućarili veliki potrošači
Nacionalna naftna kompanija već godinama veoma dobro posluje i stalno je u vrhu rang lista najuspešnijih. U poslednjim sezonama godišnji profit se kretao oko 170 miliona evra, sem što je 2020. godine firma, usled pandemije i naglog pada cena i potrošnje goriva, zabeležila gubitak, dok je lane, zahvaljujući rastu cene u poslednjem kvartalu, dobit narasla na više od 260 miliona. Ove sezone iznosiće otprilike 700 miliona i zaista ima prostora i da država zadovolji iznenadne potrebe, ali i da kompaniji ostane dovoljno novca za intenzivna ulaganja u modernizaciju i širenje delatnosti.
Neočekivano velikih profitera ima i u kompanijama izvan energetske branše. Reč je o velikim potrošačima struje i gasa kojima država gotvo i da nije menjala cene energenata, dok su njihovi globalni konkurenti plaćali i trostruko uvećanu cenu.
Reč je o kineskim kompanijma Ziđin Majning, Ziđin Kuper i HBIS. Prve dve bave se bakrom, treća je kupila smederevsku železaru i troše ogromne količine struje i gasa. Pri kupovini posrnulih srpskih preduzeć sa Vladom Srbije su postigle dogovor o fiksnoj ceni struje i gasa, primetno ispod nabavne cene. Ovi uslovi nisu menjani čak ni u periodu ekstremno naraslih cena na evropskom tržištu.
Osnov ekstrazarade
Tako je Ziđin majning, što je novo ime za nekadašnji RTB Bor, ove sezone naglo uvećao proizvodnju koncetrata bakra, što je tehnološka operacija u kojoj je najveći trošak struja. Upravo je ona ove sezone više nego povoljna. Tako je profit sa pretprošlogodišnjih 72 miliona evra, lane narastao na 205 miliona.
Slično je i sa firmom Ziđin Kuper, što je novi rudnik bakra u neposrednom susedstvu, čiji je godišnji profit sa 26 miliona evra skočio na 300 miliona, dok je smederevski HBIS nakon 59 miliona lane ostvario 200 miliona evra profita.
Nije sporno da su zaposleni u svim ovim kompanijama prošle godine itekako vredno radili. No, osnov naglo uvećanih profita leži u izrazito niskim cenama gasa i struje koje im isporučuju državni distributeri. I zbog ovih popusta srpske energetske kompanije beleže minuse koje država pokriva novcem svih poreskih obveznika.
Praktično, građani itekako doprinose profitu ovih kompanija. I zaista, bio bi red da ovakve kompanije država žešće oporezuju u vreme ekstrazarađivanja, pri čemu bi i kompanijama preostalo više nego dovoljno za solidne plate, znatna ulaganja i solidnu zaradu.
Svi bi dakle bili zadovoljni, ali poprilično sujetna vlast, ljutita što ih je opozicija pretekla, ne želi da povuče potez koristan i za građane i za vodeće ovdašnje kompanije.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Šta je sve poskupelo, a koja nas poskupljenja tek čekaju?
20.09.2026.•
14
Svaki mesec - novo poskupljenje.
Stručnjak za energetiku: Glavni izazov za predstojeću zimu - visoka cena gasa
20.09.2026.•
9
Stručnjak za energetiku Željko Marković izjavio je da je jedan od glavnih izazova za predstojeću zimu visoka cena gasa.
Transportna zajednica: Bilateralni dogovori mogu rešiti problem boravka vozača kamionu u EU
20.09.2026.•
4
Bilateralni dogovori između država EU i zemalja Zapadnog Balkana, kojima bi profesionalnim vozačima bile omogućene dugoročne vize, mogli bi da budu kratkoročno rešenje za problem njihovog boravka u šengenskom prostoru.
Voren Bafet podneo ostavku sa mesta predsednika "Berkshire Hathaway"
18.09.2026.•
2
Uticajni investitor i jedan od najbogatijih ljudi na Zemlji Voren Bafet odstupio je sa mesta predsednika investicione kopmanije "Berkshire Hathaway", koju vodi od 1965. godine.
Skuplji i dizel i benzin
18.09.2026.•
32
Objavljene su nove cene goriva, koje će važiti od danas u 15 časova.
Cena nafte i kamate pritiskaju Vučića
18.09.2026.•
33
Parlamentarni izbori su raspisani i 25. oktobra glasači će odlučiti kojoj političkoj opciji će dati naredni četvorogodišnji mandat.
Plata od 1.200 evra do kraja godine: Struka kaže da neće moći
17.09.2026.•
30
Predsednik Aleksandar Vučić najavio je da će prosečna plata u decembru dostići 1.200 evra, odnosno da se u javnom sektoru očekuje povećanje od osam odsto, a za zaposlene u socijalnoj zaštiti povećanje od 12 odsto.
Gradu Beogradu iz budžetske rezerve skoro milijardu dinara
17.09.2026.•
10
Gradu Beogradu će biti preusmerena skoro milijarda dinara iz tekuće budžetske rezerve Srbije kako bi se izbeglo da tekuća likvidnost Grada bude ugrožena, odlučila je Vlada Srbije, objavio je Forbes Srbija.
Iako je Tramp tražio da se kamate smanje: Američka centralna banka podigla kamatnu stopu prvi put od 2023.
17.09.2026.•
1
Američka centralna banka Federalne rezerve (Fed) je, prvi put posle tri godine, povećala ključnu kamatnu stopu u nameri da ukroti uporno visoku inflaciju u SAD.
Da li Srbija raste najbrže u Evropi, posle Danske i Malte, kako tvrdi Vučić
16.09.2026.•
14
Ekonomski razvoj Srbije često je tema u društvu, a pored toga što se poredi sa zemljama regiona, često se uspoređuje i sa daljim državama.
Nova usluga RGZ-a: Lična karta nepokretnosti dostupna građanima besplatno
16.09.2026.•
14
Republički geodetski zavod uveo je novu uslugu "Lična karta Vaše nepokretnosti", koja građanima omogućava da na jednom dokumentu besplatno dobiju pregled najvažnijih podataka o svojoj nepokretnosti.
Izdate prve kazne za deljenje prevoza preko BlaBlaCar: Mogu iznositi i 150.000 dinara
16.09.2026.•
64
Popularna aplikacija za deljenje troškova prevoza BlaBlaCar, koja se koristi širom sveta, sve više je zastupljena u Srbiji. Reč je o platformi preko koje se ljudi povezuju kako bi podelili vožnju i na tome uštedeli.
Kupiti auto ili dugoročno zakupiti? Šta se firmama više isplati
16.09.2026.•
0
Kupovina automobila nije jedini način da firma obezbedi vozilo. Dugoročni zakup donosi drugačiju računicu, uz predvidivije troškove i manje brige o voznom parku.
Ekonomista: Većina građana ne prati ili ne razume - vlast govori da smo ekonomski tigar, a stalno se zadužuje
16.09.2026.•
38
Deficit budžeta Srbije za 2026. godinu, koji je povećan rebalansom sa tri odsto na 3,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dodatno će porasti zbog pada prihoda od akciza smanjenih da bi se zaustavilo poskupljenje goriva
Hrana pojeftinila samo na papiru: Zašto građani ne osećaju pad cena?
15.09.2026.•
4
Dok zvanična statistika Republičkog zavoda pokazuje da su hrana i bezalkoholna pića u Srbiji u avgustu bili 6,3 odsto jeftiniji nego godinu dana ranije, generalni utisak građana je da taj pad cena ne osećaju na računima.
Još milijarda iz budžetske rezerve za izbore
15.09.2026.•
1
Narodnoj skupštini preusmerena je milijarda dinara iz tekuće budžetske rezerve za sprovođenje izbora za narodne poslanike koji su raspisani za 25. oktobar.
Rebalansom budžeta duplo više novca ide Putevima Srbije: Rupe na putevima, ali i u poslovnim knjigama
14.09.2026.•
8
Putevi Srbije među najvećim su dobitnicima novog rebalansa budžeta, a preduzeće već skoro dve decenije vodi Zoran Drobnjak, čiji se mandat v.d. direktora godinama produžava mimo zakonskih ograničenja.
Stanovi u Srbiji sve skuplji: Beograd prvi put prešao 3.000 evra po kvadratu, u Novom Sadu prosek 2.350 evra
14.09.2026.•
23
Tržište nekretnina u Srbiji nastavlja da beleži rast cena, a nove rekorde beleži i Beograd. Prosečna cena kvadrata u glavnom gradu prvi put je premašila 3.000 evra, dok je u Beogradu na vodi znatno viša.
Iako gorivo u Srbiji nikad nije bilo skuplje: Prodaja se ne smanjuje
14.09.2026.•
16
U Srbiji se prodaja goriva ne smanjuje, a kod nekih trgovaca čak i raste, iako su cene dostigle istorijski maksimum, pa trenutno litar dizela košta 234, a benzina 205 dinara.
Statistika: Mesečna inflacija u avgustu 0,5 odsto, međugodišnja 2,2
13.09.2026.•
9
Cene proizvoda i usluga lične potrošnje u avgustu su u odnosu na avgust 2025. godine u proseku povećane za 2,2 odsto, a u odnosu na jul ove godine za 0,5 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.
Srbija obećala MMF-u poskupljenje struje u oktobru: Ekonomisti o tome da li će i ispuniti dogovoreno
13.09.2026.•
26
Srbija se u okviru aranžmana sa MMF-om obavezala na redovno usklađivanje cene električne energije za domaćinstva, a naredna korekcija planirana je najkasnije u oktobru 2026. godine.
Komentari 20
Mile rent-a mozak
Samo otkazi redom
Anonimus
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar