
Za budućnost Srbije... u mraku: Sujetna vlast vodi nas u nestašicu para za subvencionisanje struje
Predsednik Vučić je nedavno najavio uvođenje posebnog poreza za kompanije koje su ekstraprofitirale u energetskoj krizi, ali država sada odustaje od plana da na ovaj način prikupi novac.

Foto: 021.rs
Taj novac, barem kako je bio plan, išao bi za subvencionisanje preskupih energenata.
Kada na poslednjoj sednici Skupštine Srbije nije prošao predlog takozvanog "energetskog ekstraporeza" u delu javnosti dogodilo se uznemirenje. Predstavnik iz opozicionih klupa kratko i temeljito je obrazložio predlog, no skupštinska većina nije uvažila argumentaciju.
Premijerka Ana Brnabić je lakonski rekla da država neće uvoditi porez na neto dobit firmama koje su ekstraprofitirale u uslovima enormno uvećanih cena energenata.
Svi uvode ekstraporez
Ako se zna da vanredan budžetski prihod uvode bukvalno sve evrounijske države, pa još i da je i predsednik Vučić pre dva meseca eksplicitno najavio sličan potez, odustajanje države iznenađuje. Tim više se još ne može ni naslutiti kraj perioda sa cenama energenata naraslim do nebesa.
Dodatno prikupljanje novca u budžetu svim državama služi kao izvor iz koga se vanredno subvencionišu troškovi podivljalih cena struje, gasa, peleta... Međutim, kako Srbija neočekivano odustaje od prihoda čija je logična namena baš za subvencije pre svega siromašnijih slojeva stanovništva, građani i privrednici su počeli da strahu da država kani prvo da smanji potom i da ukinu podršku u umanjivanju vanredno naraslih energetskih troškova.
Nija lako u standardnim budžetskim prihodima naći prostor i za ne male izdatke energetskih subvencija. Toga su svi svesni, pa se nameti ove vrste uvode širom Starog kontinenta, a svaka država, primereno privrednoj strukturi i udelima pojedinih goriva u ukupnoj energetskoj potrošnji, određuje tehniku oporezivanja. U Sloveniji su odlučili da oporezuju samo firme iz energetske branše, tako što se firmama oduzima sav prihod nastao prodajom struje na domaćem tržištu iznad cene od 180 evra po megavat času.
Što se tiče gasnih firmi, kod njih se dopušteni profit ove sezone limitira na najviši godišnji profit iz perioda 2018-2022. godine, uvećan za 20 osto. Sve iznad toga planirano je da se slije u državnu kasu. Za specifične slučajeve proizvođača struje iz malih gasnih pogona, snage do 500 kilovata, čiji je cilj da se smanji potražnja u vršnoj potrošnji, predviđeni su izuzeci.
Primer Slovenije i Hrvatske
Hrvatska se opredelila da oporezuje sve kompanije čiji je prihod veći od 40 miliona evra. Tehnika oporezivanja je da se od ovogodišnjeg prihoda oduzme najveći godišnji prihod iz perioda 2018-2021. I na preostalu svotu naplati 33 odsto vanrednog poreza.
I dok ceo normalan svet oštro oporezuje upravo one koji su imali ekstrazaradu zahvaljujući sticaju globalnih neprilika i ratova, bez sopstvene pameti i umeća, Srbija odustaje od namere, te će se dalje subvencije, ako ih bude, opet plaćati iz standardnog budžeta, oporezivanjem svih građana i kompanija. Ne vidi se razlog za ovakvo ponašanje naprednjačke vlasti, sem, možda, što Vučićevoj četi ne pada na pamet da glasa za zakon koji je u javnosti omiljen i pre nego što se pojavio, a na osnovu predloga iz opozicije.
U Srbiji ima itekako osnova za naknadno oporezivanje. Nije mali broj kompanija koje su se oslastile u aktuelnim energetskim vratolomijama. Osim NIS-a, čija je priroda posla takva da se itekako opario, ekstraprofiteri su i mnoge firme, baš najveći proiozvodni pogoni u Srbiji, veliki potrošači struje i gasa.
Ućarili veliki potrošači
Nacionalna naftna kompanija već godinama veoma dobro posluje i stalno je u vrhu rang lista najuspešnijih. U poslednjim sezonama godišnji profit se kretao oko 170 miliona evra, sem što je 2020. godine firma, usled pandemije i naglog pada cena i potrošnje goriva, zabeležila gubitak, dok je lane, zahvaljujući rastu cene u poslednjem kvartalu, dobit narasla na više od 260 miliona. Ove sezone iznosiće otprilike 700 miliona i zaista ima prostora i da država zadovolji iznenadne potrebe, ali i da kompaniji ostane dovoljno novca za intenzivna ulaganja u modernizaciju i širenje delatnosti.
Neočekivano velikih profitera ima i u kompanijama izvan energetske branše. Reč je o velikim potrošačima struje i gasa kojima država gotvo i da nije menjala cene energenata, dok su njihovi globalni konkurenti plaćali i trostruko uvećanu cenu.
Reč je o kineskim kompanijma Ziđin Majning, Ziđin Kuper i HBIS. Prve dve bave se bakrom, treća je kupila smederevsku železaru i troše ogromne količine struje i gasa. Pri kupovini posrnulih srpskih preduzeć sa Vladom Srbije su postigle dogovor o fiksnoj ceni struje i gasa, primetno ispod nabavne cene. Ovi uslovi nisu menjani čak ni u periodu ekstremno naraslih cena na evropskom tržištu.
Osnov ekstrazarade
Tako je Ziđin majning, što je novo ime za nekadašnji RTB Bor, ove sezone naglo uvećao proizvodnju koncetrata bakra, što je tehnološka operacija u kojoj je najveći trošak struja. Upravo je ona ove sezone više nego povoljna. Tako je profit sa pretprošlogodišnjih 72 miliona evra, lane narastao na 205 miliona.
Slično je i sa firmom Ziđin Kuper, što je novi rudnik bakra u neposrednom susedstvu, čiji je godišnji profit sa 26 miliona evra skočio na 300 miliona, dok je smederevski HBIS nakon 59 miliona lane ostvario 200 miliona evra profita.
Nije sporno da su zaposleni u svim ovim kompanijama prošle godine itekako vredno radili. No, osnov naglo uvećanih profita leži u izrazito niskim cenama gasa i struje koje im isporučuju državni distributeri. I zbog ovih popusta srpske energetske kompanije beleže minuse koje država pokriva novcem svih poreskih obveznika.
Praktično, građani itekako doprinose profitu ovih kompanija. I zaista, bio bi red da ovakve kompanije država žešće oporezuju u vreme ekstrazarađivanja, pri čemu bi i kompanijama preostalo više nego dovoljno za solidne plate, znatna ulaganja i solidnu zaradu.
Svi bi dakle bili zadovoljni, ali poprilično sujetna vlast, ljutita što ih je opozicija pretekla, ne želi da povuče potez koristan i za građane i za vodeće ovdašnje kompanije.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
UN: 88 operatora obustavilo poštanske usluge sa SAD
07.09.2025.•
1
Ukupno 88 operatora je potpuno ili delimično obustavilo poštanske usluge sa SAD, što je dovelo do pada poštanskog saobraćaja ka toj zemlji za više od 80 odsto, zbog uvođenja novih američkih carinskih mera.
Rizici Uredbe o ograničenju marže: Niže cene - slabiji kvalitet i moguće nestašice
06.09.2025.•
22
Uredba kojom se trgovačke marže ograničavaju na 20 odsto stupila je ove nedelje na snagu.
Objavljene nove cene goriva
05.09.2025.•
17
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Udruženje banaka Srbije: Blagi rast kredita u avgustu
04.09.2025.•
0
Ukupni krediti privrede, građana i preduzetnika na kraju avgusta ove godine iznosili su oko 4.113 milijarde dinara, što je 1,2 odsto više nego u julu, objavilo je Udruženje banaka Srbije.
Javni dug Srbije 38,29 milijardi evra, deficit budžeta skoro 23 milijarde dinara
04.09.2025.•
11
Javni dug Srbije je na kraju jula ove godine bio 38,29 milijardi evra, odnosno 43,4 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), objavilo je Ministarstvo finansija.
Open AI kupuje startap Statsig za 1,1 milijardu dolara
04.09.2025.•
0
Kompanija za razvoj veštačke inteligencije Open AI najavila je da će kupiti startap firmu za testiranje proizvoda Statsig za 1,1 milijardu dolara, u transakciji koja će u potpunosti biti plaćena akcijama.
EU pozvala članice da usvoje trgovinski sporazum s latinoameričkim državama
03.09.2025.•
2
Evropska komisija je pozvala članice Evropske unije da usvoje trgovinski sporazum sa latinoameričkim državama, članicama asocijacije Merkosur, obećavajući čvrste garancije za poljoprivrednike.
Ekonomski tigar u srpskoj verziji: "Privredni rast koji ostavlja buduće generacije bez budućnosti"
03.09.2025.•
16
"Ograničavanje trgovačkih marži može da se posmatra kao priprema za vanredne izbore i kupovina vremena", kaže profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu Ognjen Radonjić i naglašava da je ta mera države kratkog daha.
Evropska komisija će 10. septembra objaviti rešenje za sve kamiondžije sa Balkana
03.09.2025.•
1
Francuska novinska agencija AFP je prenela da se očekuje da će Evropska komisija 10. septembra na sastanku u Srbiji objaviti "rešenje za sve kamiondžije u regionu Balkana".
Banke će do 15. septembra uvrstiti u ponudu kredite sa nižom kamatom
02.09.2025.•
3
Banke će do 15. septembra uvrstiti u svoje ponude, u periodu od najmanje 12 meseci, posebne kredite namenjene zaposlenima s redovnim mesečnim primanjima do 100.000 dinara i penzionerima, objavila je Narodna banka Srbije.
Profesor Radosavljević: Građani sve siromašniji, iako se u nominalnim iznosima čini da imaju više novca
02.09.2025.•
8
Planirani rast BDP-a ove godine od 3,5 odsto nije nemoguće dostići ako, umesto oko 2 odsto, kao u prvoj polovini godine, u drugoj, nekim čudom, dostigne oko 4 odsto, kaže profesor na fakultetu FEFA Goran Radosavljević.
Ministarstvo: Pratimo kretanje cena u trgovinskim lancima, kao i primedbe građana
01.09.2025.•
12
Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine će danas i sutra nadgledati cene u trgovinskim lancima i usklađivanje sa Uredbom o ograničenju marži i ispratiti sve primedbe i opažanja građana.
Ograničene marže - populistički, ali neophodan potez
01.09.2025.•
43
Republička vlast je 24. avgusta najavila uredbu kojom od 1. septembra ograničava trgovačke marže na 20 odsto.
Srbija korak bliže uvođenju 5G mreže: Raspisan prvi oglas za prodaju frekvencija
01.09.2025.•
8
Regulatorno telo za elektronske komunikacije i poštanske usluge (RATEL) objavilo je javni oglas za aukciju frekvencija za 5G mrežu.
Ministarstvo: Trećina objekata nije ispunila uslove u vezi sa prozvodima koji sadrže biljna ulja
31.08.2025.•
4
Ministarstvo poljoprivrede utvrdilo je da skoro trećina objekata koji posluju hranom nije u potpunosti poštovala propisane uslove u vezi sa prozvodima koji sadrže palmino ulje ili druga biljna ulja.
Zašto pošiljke iz Srbije ne idu za SAD: Naša zemlja među više od 25 onih koje su stopirale isporuke
31.08.2025.•
7
Slanje paketa iz Srbije u SAD privremeno je obustavljeno, a razlog je nova američka carinska politika.
Prodaja Teslinih vozila u Evropi pala za 40 odsto, a kineski BYD porasla 225 odsto
31.08.2025.•
1
Američki proizvođač električnih automobila Tesla je u julu zabeležio sedmi uzastopni mesec pada prodaje svojih vozila u Evropi.
Nije loše znati: Kako se dokazuje poreklo novca?
31.08.2025.•
12
Zamislite situaciju: godinama ste štedeli, prodali ste nekretninu u inostranstvu ili ste možda primili nasledstvo. Sada želite da tim novcem kupite stan.
Ford opozvao vozila: Problemi sa kočionim sistemom, zadnjim svetlima i vazdušnim jastukom
31.08.2025.•
0
Američki proizvođač automobila Ford opozvao je skoro 500.000 vozila u SAD zbog problema sa kočionim sistemom, saopštila je tamošnja Nacionalna uprava za bezbednost saobraćaja (NHTSA).
Ministarka trgovine: Snižene cene i do 12.000 proizvoda, od ponedeljka
30.08.2025.•
14
Od ponedeljka 1. septembra na snagu stupa vladina Uredba o ograničavanju cena trgovinskih marži na 20 odsto.
Bogatiji nego ikad: Kako Tramp zarađuje iz Bele kuće
30.08.2025.•
2
Američki predsednik Donald Tramp od početka svog drugog mandata uložio je ogroman novac u različite sektore. Kritičari mu zameraju da koristi svoj položaj – i to prilično otvoreno – kako bi uvećao lično bogatstvo.
Komentari 20
Mile rent-a mozak
Samo otkazi redom
Anonimus
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar