Kako da ne upadnemo u zamku finansijskih prevara, a kada vredi rizikovati?
Na današnji dan pre 14 godina Bernard Medof priznao je pred sudom na Menhetnu da je svoje klijente oštetio za čak 65 milijardi dolara uz pomoć "Ponzijeve šeme".
Foto: 021.rs
Medof je samo prepisao ideju Italijana Čarlsa Ponzija koji je lakovernim klijentima, početkom prošlog veka, ukrao veliki novac, piše RTS.
Vladimir Pavlović, finansijski analitičar i jedan od prvih portfolio menadžera u našoj zemlji, kaže za RTS da je kod prevara glavna stvar ljudska želja za brzom zaradom.
Američki finansijski špekulant Bernard Medof (73) priznao je 2009. godine pred Saveznim sudom na Menhetnu da je glavni tvorac najveće finansijske prevare u istoriji, kojom je klijente svoje "ponzi šeme", investicionog pandana piramidalnoj štednji, oštetio za čak 65 milijardi dolara. Medof je osuđen na 150 godina zatvora.
Vladimir Pavlović objašnjava da je Ponzijeva šema sistem prevare gde se investitorima obećava visoka zarada za neki sjajan posao koji je u pozadini, uz objašnjenje da u tom procesu investiranja nema velikog rizika.
"Međutim, u suštini se dešava da najčešće do investiranja i ne dolazi, već ulaganje novih ulagača služi da se isplate obećane zarade prethodnim ulagačima i tako ta Ponzijeva šema može da funkcioniše sve dok su nove uplate dovoljno velike da se prethodni ulagači isplaćuju, a kada nove uplate prestanu iz različitih razloga onda se cela šema urušava i onda svi investitori ostaju bez najvećeg dela svojih sredstava", naglašava Pavlović.
Ističe da je glavna u celoj priči – ljudska želja za brzom zaradom.
"Prosto jedan čovek ili jedna organizacija kada plasiraju takvu priču, ljudi često zanemaruju neke signale koje su videli, ne žele da racionalni razmišljaju i u želji da brzo zarade odlučuju se da naprave takve investicije. Nažalost, posle toga izgube najveći deo svog novca", kaže Pavlović.
Možemo biti deo prevare bez obzira koliko smo uložili
Naglašava da Ponzijeva šema može da stoji iza različitih stvari – i za kapitalne stvari praćene velelepnim projektima, ali i za sitne poslovne poduhvate.
Ukazuje da možemo biti deo prevare u takvoj šemi bez obzira koliko smo uložili, kao i da treba obratiti pažnju u šta ulažemo novac.
"Svaki pojedinac shodno svom riziku treba da vodi računa u koju vrstu imovine ulaže. Za nekoga je 10.000 evra kao što je za nekoga milion evra. Tako da svaki pojedinac treba da vodi računa o rizicima i to ne samo za pojedinačne investicije, već i ostale investicije koje je napravio", kaže Pavlović.
Pored toga, za sve investitore je ključan proces diverzifikacije – to znači da nema samo jedno ulaganje, tj. jednu vrstu imovine, nego da podeli na različite vrste ulaganja.
Da li je danas teže upasti u zamku Ponzijeve šeme
Govoreći o tome da li je danas teže sprovesti Ponzijevu prevaru zbog lakše dostupnih informacija na internetu, Pavlović kaže da nam internet jeste olakšao život i finansijske transakcije, ali da bismo izbegli takve prevare potrebno je da imamo osnovna znanja o investicijama.
"To je nešto što se nažalost ne uči u našim školama, ali što je kulturološki prisutno u zapadnim ekonomijama i ljudi kada dođu do svoje 18. ili 20. godine, već imaju znanja o procesu investiranja", rekao je Pavlović.
Pored toga, kako kaže, na razvijenijim tržištima ima mnogo više finansijskih savetnika sa kojima možete da se posavetujete kako ne biste doneli pogrešnu odluku.
Svaka investicija nosi rizik
Ističe da svaka vrsta investicija kao ključne pokazatelje ima rizik i očekivani prinos.
"Svi smo upoznati sa recimo bankarskim depozitima koji nose par procenata prinosa na godišnjem nivou. Sa druge strane, ako investirate u akcije na globalnim tržištima gruba računica pokazuje za nekih desetak godina udvostručićete vašu investiciju. Ako želite da preuzmete još malo više rizika, pa da ulažete u jednu aset kalsu koja se zove privatni kapital onda je recimo moguće za deset godina utrostručiti investiciju", istakao je Pavlović.
"Kada se to preračuna na neki mesečni prinos, bilo koja od ovih mogućnosti će vam dati prinos koji je manji od jedan posto na mesečnom nivou. Kada pričamo o Ponzijevoj šemi, da bi bila jako interesantna i da bi privukla interesovanje potencijalnih ulagača, često se investitorima nudi pet, deset i više procenata na mesečnom nivou što je zaista odličan signal da nešto nije u redu i da treba dobro razmotriti da li u to treba uložiti", dodao je Pavlović.
Kako je propala Banka Silicijumske doline
Pre nekoliko dana Banka Silicijumske doline u Sjedinjenim Američkim Državama bankrotirala je uprkos tome što je imala depozite klijenata u vrednosti od 175 milijardi dolara.
Pavlović objašnjava da to treba razdvojiti od Ponzijeve šeme.
"Kada su u pitanju finansijske institucije, one imaju permanentan nadzor od strane regulatora i zaista meni je teško da poverujem da je to bio slučaj Ponzijeve šeme. U pitanju je klasičan tržišni rizik – ta banka je imala više apetita ka riziku, finansirala je rizične poduhvate, i zato su njeni akcionari izgubili novac koji su tu uložili", naglasio je Pavlović.
Ističe i da oni ljudi koji su stavili depozit u tu banku, oni su imali osiguranje do visine od 250.000 dolara i svi oni će taj novac napliti.
"Krize se ne treba plašiti, za krizu se treba dobro pripremiti"
Mnoge je to podsetilo i na veliku krizu iz 2008. godine. Pavlović kaže da su finansijske krize svojstvene tržišnim privredama, kao i da one nastupaju svakih desetak godina.
"Kriza je deo jednog privrednog ciklusa i krize se ne treba plašiti, za krizu se treba dobro pripremiti. Kako se pripremamo za krizu? Tako što smanjimo našu kreditnu izloženost, ako vodimo neki posao smanjimo troškove i pripremimo se za investicije", poručuje Pavlović.
Naglašava da je tokom krize vrednost određenih imovina niža i da je, ako ste investitor, najbolje investirati tokom krize jer je tada najveća šansa za zaradu.
Poručuje da je uvek rizično ulagati i da se nikada ne može pobeći od rizika.
"Sa druge strane, danas je vrlo rizično ne ulagati, jer zbog visoke stope inflacije ako imate sredstva koja nisu uložena, vama će inflacija ta sredstva značajno umanjiti kroz određeni vremenski period. Tako da od rizika ne treba bežati, njemu treba pametno pristupiti i pametno upravljati", ističe Pavlović.
"Crkva je za verovanje, za investiranje ključna edukacija"
Na pitanje kome da verujemo, Pavlović kaže da je crkva najbolja institucija u kojoj pojedinci mogu da zadovolje svoju potrebu za verom.
"Kada pričamo o investiranju – potrebno je da se ljudi edukuju i steknu osnovna znanja, a ako treba da se savetuju sa profesionalcima koji se time bave", poručuje Pavlović.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Đedović Handanović razgovarala o NIS-u sa predstavnicima ADNOK-a
05.02.2026.•
0
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović razgovarala je u Abu Dabiju o budućoj saradnji u naftnom sektoru Srbije s rukovodstvom naftne kompanije ADNOК iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Otkriveno još zlata na Rogozni, Ziđin povećava udeo u australijskoj firmi Strikland
05.02.2026.•
11
Ziđin Mining Group dodatno učvršćuje svoj strateški položaj u australijskoj kompaniji Strickland Metals koja istražuje zlato na planini Rogozni kod Novog Pazara.
Antonijević: Utvrđeno kako osobe u zatvoru mogu da podnesu zahtev za legalizaciju
04.02.2026.•
0
Poverenik za zaštitu ravnopravnosti Milan Antonijević saopštio je da je utvrđen mehanizam da lica koja su na izdržavanju zatvorske kazne neposredno pokrenu postupak evidentiranja i upisa prava, bez dodatnih ograničenja.
Država se zadužila za još skoro 16 milijardi dinara i tu ne staje
04.02.2026.•
13
Uprava za javni dug u utorak je okončala drugu aukciju petogodišnjih državnih obveznica u ovoj godini, koje dospevaju 30. jula 2030. godine.
Ministarka Đedović: U toku pregovori MOL-a i ADNOC-a o preuzimanju NIS-a, i Srbija uključena u razgovore
04.02.2026.•
10
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović da su u toku pregovori između mađarskog MOL-a i državne naftne kompanije Ujedinjenih Arapskih Emirata ADNOC sa Gaspromnjeftom o preuzimanju ruskog udela u NIS-u.
Kad januar ogoli sistem
04.02.2026.•
5
Srbija se dugo hvalisala da je proizvođač sa znatnim viškovima električne energije.
Cene polovnih automobila ostaju visoke i ove godine
04.02.2026.•
2
Prema prognozama stručnjaka, u ovoj godini cene polovnih automobila neće biti niže, što je posledica ne samo promenljivih zakona već i globalnih događaja.
Ilon Mask postao prvi čovek u istoriji čije bogatstvo premašuje 800 milijardi dolara
04.02.2026.•
13
Američki preduzetnik Ilon Mask je postao prvi čovek u istoriji čije bogatstvo premašuje 800 milijardi dolara nakon što je njegova firma SpaceX kupila njegovu kompaniju za veštačku inteligenciju xAI.
Srbija 2026. godine dobija ruski gas po "najboljoj ceni u Evropi"
03.02.2026.•
9
Srbija će tokom cele 2026. godine dobijati ruski gas "po najboljoj ceni u Evropi i pod najpovoljnijim uslovima", izjavio je danas ministar bez portfelja u Vladi Srbije Nenad Popović.
Ilon Mask spojio dve svoje najveće firme: SpaceX i xAI postali najvrednija kompanija na svetu
03.02.2026.•
4
SpaceX preuzeo je xAI, spajajući dve od najambicioznijih kompanija Ilona Maska u najvredniju privatnu kompaniju na svetu.
U jesenjoj setvi prošle godine zasejano 5,5 odsto više hektara
02.02.2026.•
0
U Srbiji je u prošlogodišnjoj jesenjoj setvi zasejano 842.347 hektara površine.
Tramp najavio smanjenje carina za Indiju jer je pristala da ne kupuje rusku naftu
02.02.2026.•
1
Predsednik SAD Donald Tramp je danas najavio smanjenje carina na uvoz robe iz Indije sa 25 odsto na 18 odsto jer je njen premijer Narendra Modi pristao da više ne kupuje rusku naftu.
Stručnjak za energetiku: EPS planira rast potrošnje struje za jedan odsto godišnje
02.02.2026.•
2
EPS u planu poslovanja za period od 2026. do 2028. godine predviđa rast potrošnje struje za jedan odsto godišnje, a za isto toliko pad proizvodnje iz sopstvenih kapaciteta, kaže stručnjak za energetiku Željko Marković.
NIS prošle godine poslovao sa gubitkom od 5,6 milijardi dinara
02.02.2026.•
5
Naftna industrija Srbije (NIS) poslovala je u 2025. godini sa gubitkom od 5,6 milijardi dinara, objavila je danas kompanija.
EU: Pojačaćemo napore radi rešenja problema prevoznika sa Zapadnog Balkana
02.02.2026.•
0
Evropska unija (EU) i njene članice će pojačati napore radi pronalaska rešenja za probleme boravka određenih profesionalnih kategorija sa Zapadnog Balkana u tom bloku, uključujući profesionalne vozače.
Poljoprivrednici: Neko debelo zarađuje na niskoj ceni pšenice i njenim proizvođačima
02.02.2026.•
28
Poljoprivrednici Banata ocenjuju da je neprihvatljiva odluka resornog ministra da isplata direktnih subvencija po hektaru od 18.000 dinara ove godine mora da se pravda računima za kupovinu repromaterijala.
Rast BDP-a Srbije prošle godine bio dva odsto
02.02.2026.•
5
Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u četvrtom kvartalu 2025. godine u odnosu na isti period prethodne godine iznosio je 2,2 odsto.
Evro postao jedina zvanična valuta u Bugarskoj, lev više ne važi
02.02.2026.•
0
Od juče, 1. februara, evro je postao jedina zvanična valuta u Bugarskoj, dok lev više nije prihvatljiv za plaćanja dobara, usluga i obaveza, saopštilo je Ministarstvo finansija Bugarske.
Glamočić: Promena agrarne politike - ko više ulaže više će dobiti, tražiće se pravdanje računima za podsticaje
01.02.2026.•
4
Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić najavio je da će država ove godine promeniti agrarnu politiku.
OPEK+ zadržava istu proizvodnju nafte u martu uprkos zabrinutosti oko Irana
01.02.2026.•
1
Osam članica Organizacije zemalja izvoznica nafte i njihovi saveznici (OPEK+) odlučili su da zadrže nivo proizvodnje nafte u martu nepromenjenim.
Kina smanjuje carine na uvoz viskija, kao podsticaj trgovini sa Britanijom
01.02.2026.•
0
Kina će smanjiti carine na uvoz viskija sa 10 na pet odsto, što će biti podsticaj britanskoj industriji viskija nakon što su se lideri dve zemlje sastali ove nedelje kako bi popravili napete odnose.
Komentari 2
Aleksej
Zemlja čudesa
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar