Kako da ne upadnemo u zamku finansijskih prevara, a kada vredi rizikovati?
Na današnji dan pre 14 godina Bernard Medof priznao je pred sudom na Menhetnu da je svoje klijente oštetio za čak 65 milijardi dolara uz pomoć "Ponzijeve šeme".
Foto: 021.rs
Medof je samo prepisao ideju Italijana Čarlsa Ponzija koji je lakovernim klijentima, početkom prošlog veka, ukrao veliki novac, piše RTS.
Vladimir Pavlović, finansijski analitičar i jedan od prvih portfolio menadžera u našoj zemlji, kaže za RTS da je kod prevara glavna stvar ljudska želja za brzom zaradom.
Američki finansijski špekulant Bernard Medof (73) priznao je 2009. godine pred Saveznim sudom na Menhetnu da je glavni tvorac najveće finansijske prevare u istoriji, kojom je klijente svoje "ponzi šeme", investicionog pandana piramidalnoj štednji, oštetio za čak 65 milijardi dolara. Medof je osuđen na 150 godina zatvora.
Vladimir Pavlović objašnjava da je Ponzijeva šema sistem prevare gde se investitorima obećava visoka zarada za neki sjajan posao koji je u pozadini, uz objašnjenje da u tom procesu investiranja nema velikog rizika.
"Međutim, u suštini se dešava da najčešće do investiranja i ne dolazi, već ulaganje novih ulagača služi da se isplate obećane zarade prethodnim ulagačima i tako ta Ponzijeva šema može da funkcioniše sve dok su nove uplate dovoljno velike da se prethodni ulagači isplaćuju, a kada nove uplate prestanu iz različitih razloga onda se cela šema urušava i onda svi investitori ostaju bez najvećeg dela svojih sredstava", naglašava Pavlović.
Ističe da je glavna u celoj priči – ljudska želja za brzom zaradom.
"Prosto jedan čovek ili jedna organizacija kada plasiraju takvu priču, ljudi često zanemaruju neke signale koje su videli, ne žele da racionalni razmišljaju i u želji da brzo zarade odlučuju se da naprave takve investicije. Nažalost, posle toga izgube najveći deo svog novca", kaže Pavlović.
Možemo biti deo prevare bez obzira koliko smo uložili
Naglašava da Ponzijeva šema može da stoji iza različitih stvari – i za kapitalne stvari praćene velelepnim projektima, ali i za sitne poslovne poduhvate.
Ukazuje da možemo biti deo prevare u takvoj šemi bez obzira koliko smo uložili, kao i da treba obratiti pažnju u šta ulažemo novac.
"Svaki pojedinac shodno svom riziku treba da vodi računa u koju vrstu imovine ulaže. Za nekoga je 10.000 evra kao što je za nekoga milion evra. Tako da svaki pojedinac treba da vodi računa o rizicima i to ne samo za pojedinačne investicije, već i ostale investicije koje je napravio", kaže Pavlović.
Pored toga, za sve investitore je ključan proces diverzifikacije – to znači da nema samo jedno ulaganje, tj. jednu vrstu imovine, nego da podeli na različite vrste ulaganja.
Da li je danas teže upasti u zamku Ponzijeve šeme
Govoreći o tome da li je danas teže sprovesti Ponzijevu prevaru zbog lakše dostupnih informacija na internetu, Pavlović kaže da nam internet jeste olakšao život i finansijske transakcije, ali da bismo izbegli takve prevare potrebno je da imamo osnovna znanja o investicijama.
"To je nešto što se nažalost ne uči u našim školama, ali što je kulturološki prisutno u zapadnim ekonomijama i ljudi kada dođu do svoje 18. ili 20. godine, već imaju znanja o procesu investiranja", rekao je Pavlović.
Pored toga, kako kaže, na razvijenijim tržištima ima mnogo više finansijskih savetnika sa kojima možete da se posavetujete kako ne biste doneli pogrešnu odluku.
Svaka investicija nosi rizik
Ističe da svaka vrsta investicija kao ključne pokazatelje ima rizik i očekivani prinos.
"Svi smo upoznati sa recimo bankarskim depozitima koji nose par procenata prinosa na godišnjem nivou. Sa druge strane, ako investirate u akcije na globalnim tržištima gruba računica pokazuje za nekih desetak godina udvostručićete vašu investiciju. Ako želite da preuzmete još malo više rizika, pa da ulažete u jednu aset kalsu koja se zove privatni kapital onda je recimo moguće za deset godina utrostručiti investiciju", istakao je Pavlović.
"Kada se to preračuna na neki mesečni prinos, bilo koja od ovih mogućnosti će vam dati prinos koji je manji od jedan posto na mesečnom nivou. Kada pričamo o Ponzijevoj šemi, da bi bila jako interesantna i da bi privukla interesovanje potencijalnih ulagača, često se investitorima nudi pet, deset i više procenata na mesečnom nivou što je zaista odličan signal da nešto nije u redu i da treba dobro razmotriti da li u to treba uložiti", dodao je Pavlović.
Kako je propala Banka Silicijumske doline
Pre nekoliko dana Banka Silicijumske doline u Sjedinjenim Američkim Državama bankrotirala je uprkos tome što je imala depozite klijenata u vrednosti od 175 milijardi dolara.
Pavlović objašnjava da to treba razdvojiti od Ponzijeve šeme.
"Kada su u pitanju finansijske institucije, one imaju permanentan nadzor od strane regulatora i zaista meni je teško da poverujem da je to bio slučaj Ponzijeve šeme. U pitanju je klasičan tržišni rizik – ta banka je imala više apetita ka riziku, finansirala je rizične poduhvate, i zato su njeni akcionari izgubili novac koji su tu uložili", naglasio je Pavlović.
Ističe i da oni ljudi koji su stavili depozit u tu banku, oni su imali osiguranje do visine od 250.000 dolara i svi oni će taj novac napliti.
"Krize se ne treba plašiti, za krizu se treba dobro pripremiti"
Mnoge je to podsetilo i na veliku krizu iz 2008. godine. Pavlović kaže da su finansijske krize svojstvene tržišnim privredama, kao i da one nastupaju svakih desetak godina.
"Kriza je deo jednog privrednog ciklusa i krize se ne treba plašiti, za krizu se treba dobro pripremiti. Kako se pripremamo za krizu? Tako što smanjimo našu kreditnu izloženost, ako vodimo neki posao smanjimo troškove i pripremimo se za investicije", poručuje Pavlović.
Naglašava da je tokom krize vrednost određenih imovina niža i da je, ako ste investitor, najbolje investirati tokom krize jer je tada najveća šansa za zaradu.
Poručuje da je uvek rizično ulagati i da se nikada ne može pobeći od rizika.
"Sa druge strane, danas je vrlo rizično ne ulagati, jer zbog visoke stope inflacije ako imate sredstva koja nisu uložena, vama će inflacija ta sredstva značajno umanjiti kroz određeni vremenski period. Tako da od rizika ne treba bežati, njemu treba pametno pristupiti i pametno upravljati", ističe Pavlović.
"Crkva je za verovanje, za investiranje ključna edukacija"
Na pitanje kome da verujemo, Pavlović kaže da je crkva najbolja institucija u kojoj pojedinci mogu da zadovolje svoju potrebu za verom.
"Kada pričamo o investiranju – potrebno je da se ljudi edukuju i steknu osnovna znanja, a ako treba da se savetuju sa profesionalcima koji se time bave", poručuje Pavlović.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Nepoznata srpska kompanija nudi dve milijarde evra za udeo u NIS-u
07.05.2026.•
6
Nedavno formirana srpska kompanija ponudila je dve milijarde evra ruskim kompanijama Gasprom Njeft i Gasprom za njihov zajednički udeo od 56,1 odsto u NIS-u, koji upravlja jedinom rafinerijom nafte u Srbiji.
Tesla povlači više od 200.000 vozila u SAD zbog kašnjenja prikaza kamere za vožnju unazad
06.05.2026.•
0
Kompanija "Tesla" povlači 218.868 vozila u Sjedinjenim Američkim Državama zbog problema sa kašnjenjem prikaza slike sa kamere za vožnju unazad.
Domaća poljoprivreda pod pritiskom: Hrana će u naredne dve godine biti sve skuplja
06.05.2026.•
15
Ratarske kulture poput kukuruza, suncokreta i šećerne repe nalaze se u ranoj fazi vegetacije, dok pšenica, koja je već izašla iz zime, trenutno pokazuje dobru kondiciju.
Nafte nema dovoljno, a inflacija raste
05.05.2026.•
3
Prošlo je dva meseca od početka rata na Bliskom istoku. Dobro je da poslednjih dana nema previše pucanja i razaranja.
Đedović Handanović: Očekujemo završetak pregovora s MOL-om oko 16. maja
05.05.2026.•
12
Ministarka energetike i rudarstva Dubravka Đedović Handanović rekla je da pregovori između ruskog većinskog vlasnika Naftne industrije Srbije (NIS) i mađarskog MOL-a "idu dosta dobro".
Kostić kupuje Podravsku banku
05.05.2026.•
0
AikGroup u vlasništvu Aleksandra Kostića je danas potpisala ugovore o kupoprodaji akcija sa ciljem preuzimanja 613.567 akcija Podravske banke d.d.
Srbija među najvećim svetskim kupcima zlata u 2026. godini
05.05.2026.•
9
Poljska je bila najveći kupac zlata u prva dva meseca 2026. godine, dodajući više od 20 tona svojim rezervama, pokazuju podaci Svetskog saveta za zlato (World Gold Council).
Objavljen detaljan cenovnik usluga najvećih domaćih banaka u okviru SEPA sistema
05.05.2026.•
4
Pre godinu dana Srbija je postala deo Jedinstvenog područja plaćanja u evrima (SEPA), a od danas su transakcije u okviru SEPA platnih šema dostupne i građanima kao i domaćim kompanijama i preduzetnicima.
U kojoj zemlji EU se najčešće radi vikendom?
05.05.2026.•
2
Više od petine zaposlenih u EU, oko 21,3 odsto, redovno radi vikendom, a ovaj procenat je najviši u uslugama i poljoprivredi, pokazuju podaci Evrostata.
Počinje primena SEPA sistema u Srbiji: Jeftinije i brže transakcije sa EU
05.05.2026.•
0
U Srbiji od danas, 5. maja počinje plaćanje u okviru platne šeme jedinstvenog područja za plaćanja u evrima SEPA (Single Euro Payments Area), čime će sadašnja provizija za transakcije novca ka i iz EU biti smanjene.
Mali ranije bio zadovoljan zbog para EU, sad ih proglašava budžetski neutralnim: "Pokušaj kontrole štete"
05.05.2026.•
18
Da novac vremenom gubi vrednost, ekonomskoj nauci je dobro poznati fenomen. Ipak, ni u teoriji, ni u praksi nije zabeleženo da milijardu i po evra preko noći postane bezvredno i "budžetski neutralno".
Isplata aprilskih penzija počinje sutra: Prvi na spisku samostalci
04.05.2026.•
4
Penzije za april prema kalendaru isplata koji je objavio Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO), prvo će dobiti korisnici iz kategorije samostalnih delatnosti.
Poljoprivrednici ponovo seju kukuruz i suncokret zbog štete od ptica i zečeva
04.05.2026.•
2
Poljoprivrednici u Srbiji prinuđeni su da ponovo seju značajne površine zasejanog suncokreta i kukuruza jer ih jedu vrane i zečevi.
Plaćanja u okviru SEPA sistema od sutra u Srbiji: "Donosi pogodnosti i građanima i privredi"
04.05.2026.•
2
U Srbiji će od utorka, 5. maja biti operativno dostupna plaćanja u okviru SEPA sistema.
Otvaranje data centara u Srbiji nije samo pitanje dovoljno struje i novca: Tu su i drugi troškovi i rizici
04.05.2026.•
24
Kada se govori o otvaranju data centara u Srbiji, najčešće se postavlja pitanje da li naša zemlja ima dovoljno kapaciteta za njihov razvoj u pogledu raspoložive električne energije i finansijskih resursa.
Srpski izvoz ne cveta - imamo li šta da ponudimo svetu?
04.05.2026.•
21
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je nedavno najavio povećanje penzija i plata u javnom sektoru, a sve na osnovu povećanog BDP-a i profitabilnosti ekonomije države.
Izvoz srpskog IKT sektora u prva dva meseca 2026. godine 713 miliona evra: Otkazi zasad ne utiču na to
04.05.2026.•
0
Informaciono-komunikacioni sektor Srbije i dalje beleži rast broja zaposlenih i rast zarada uprkos u poslednje vreme učestalim zatvaranjima poslovanja i otkazima.
Mali: Sredstva EU imaju neutralan efekat na budžet Srbije, ja ne računam na njih
04.05.2026.•
49
Ministar finansija Siniša Mali je kazao da je neutralan efekat sredstava Evropske unije na budžet Srbije, dok pojedini mediji kažu da bi mogla da budu zamrznuta.
Slabiji dolar tiho diže cene: Kako pad valute utiče na svakodnevne troškove
03.05.2026.•
0
Jedna skrivena sila tiho povećava sve troškove - od letovanja do namirnica: slabiji američki dolar.
EU ograničava keš na 10.000 evra: Da li ista pravila čekaju i Srbiju?
03.05.2026.•
27
Primena odluke Evropske unije (EU) kojom se ograničava plaćanje gotovinom na iznos do 10.000 evra počinje u julu 2027.
Dostavljači bez zaštite: "Svi ih vidimo, zakon ih ne vidi"
03.05.2026.•
16
U Srbiji su nedavno u kratkom periodu na gradilištima poginula trojica radnika, dok je tokom 2025. godine na radu stradalo najmanje 22 ljudi, uz još 11 smrtnih ishoda od posledica povreda.
Komentari 2
Aleksej
Zemlja čudesa
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar