Država protiv osiguranja u poljoprivredi: U prvom redu glasač, pa tek proizvođač
Nevolje su ovog leta zadesile srpskog seljaka. Najpre su drastično pale cene bezmalo svih poljoprivrednih proizvoda, potom je i nevreme drastično umanjilo rod.
Foto: 021.rs
Posebno su se na udaru našli uzgajivači vodećih ratarskih useva, potom i malina. Oba segmenta važe kao uporište srpske poljoprivrede, pa seljaci, i bez razmišljanja o poslovnoj orijentaciji, oslonac traže u pšenici i crnom bobičastom voću.
Sunovrat cena
No, ove sezone prvo je na berzama pala cena pšenici, sa lanjskih 38-40 na preskomnih 18-19 dinara po kilogramu. Potom je i cena malini u veleprodaji po Evropi sa četiri i po snižena na ispod dva evra po kilogramu.
Niže nego ikada u poslednjih četrdeset godina, pa ne iznenađuje da će, ako se do kraja sezone ništa ne promeni, u gubitku biti ne samo uzgajivači, već i hladnjičari, skladištari i izvoznici, decenijama navikli da itekako profitiraju od plasmana srpskih agrarnih roba po inostanstvu.
Kada su se svi našli u čabru, neko se dosetio da priupita šta je sa osiguranjem. U Evropskoj uniji kada naiđe loša sezona, osiguravajuće kuće reaguju povećavajući doplatu seljanima do takozvane garantovane cene za rod. Nije reč o punoj nadoknadi, već ceni koja paoru obezbeđuje da nekako preživi do naredne sezone.
Zaboravljeno osiguranje
Pokazalo se da u Srbiji osiguranje useva ne samo da nije obavezno, već, zapravo, ne funkcioniše. Osigurano je jedva petnaest odsto obradivih njiva i to pre svega za slučaj udara groma, požara i poplave.
Može se reći da osiguravaju samo paori sa više od sto hektara pod obradom, dok seljaci sa manje od pet hektara u posedu, a takvih je oko 450.000 u Srbiji, i ne pomišljaju da uplate premiju definisanu na dva do dva i po odsto prosečne cene useva unazad desetak godina. Kod stočara je osiguranje još manje razvijeno, obuhvata jedva pet odsto ukupnog broja grla.
Dva su razloga zašto su ovdašnji paori na svetlosnu milju od zaštite protiv drastičnih tržišnih poremećaja. Umesto da su, kao što je u razvijenom svetu, procenitelji štete samostalne poslovne kuće koje "žive" od kvaliteta sopstvenih rezultata, kod nas su u sklopu osiguravajućih kuća. Drugim rečima, objektivnom procenom oni bi novac izvlačili sami sebi, a baš toliko šašav niko nije.
Manje od tri hektara
Naravno da je država namerno učinila propust i svesna je da je osiguranje učinila marginalnim u funkcionisanju srpskog agrara. No, time je dobila priliku da u slučaju većih nevolja uskače i seljacima ponudi pomoć iz budžeta. Tako je država seljake, a to je daleko najveći izborni resurs, praktično vezala za sebe.
Svejedno što je reč o ne malom pritisku na državnu kasu. Novac se nekako nađe. Istina, nadoknade su sasvim skromne, ali nepogodom ugroženom seljaku svaka para dobro dođe. Zato, za razliku od paora u Evropi, srpski seljak kada grmi i seva misli na "majčicu državu". Zna odakle mu dolazi sića da bar minimalno nadopuni u nevolji izgubljeno.
Glasač ili proizvođač
Na čudan način mešanje države u gotovo svaki kutak agrara je i logičan. U zemlji gde je više od 75 odsto zemljišnih poseda manje od tri hektara, seljaci su unapred u velikoj meri socijalna kategorija. Takvom shvatanju seljačkih porodica primeravaju se i oblikuju i druge forme podrške poljoprivredniku ili selu. Svaka od njih mnogo više liči na socijalnu pomoć nego na ekonomsku meru razvoja.
Izrazitim uplivom države u agrar, na srpski način postiže se upavo ono što se formalno želi izbeći - čvrsta povezanost seljaka sa državom. Umesto da paor poslovanje vezuje za tržište, pri čemu posebni mehanizmi, poput osiguranja, deluju kada su oscilacije prevelike, ostaje pod skutom države. Dakle, u prvom redu glasač, tek potom proizvođač.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Gugl nudi promene u pretraživanju vesti kako bi izbegao kazne Evropske unije
07.05.2026.•
0
Američka tehnološka kompanija Gugl predložila je promene u pretraživanju vesti, kako bi izbegla nove antimonopolske kazne Evropske unije, za koje je već morala da izdvoji 9,5 milijardi evra.
Evropi hitno potrebni AI data centri: Energetska mreža to ne može da isprati
07.05.2026.•
0
Nova studija otkriva probleme evropskog plana za proširenje svojih kapaciteta u domenu veštačke inteligencije. Kao glavni problem pominje se slab kapacitet energetske mreže.
Istraživanje Eurostata: Ko sve struju plaća jeftinije od Srbije
07.05.2026.•
3
Prosečna cena električne energije u Evropskoj uniji u drugoj polovini 2025. godine bila je 0,29 evra po kilovat-satu. U Srbiji, prema podacima Eurostata, cena jeste ispod evropskog proseka, ali ipak nije najjeftinija.
NBS odlučila: Referentna kamatna stopa ostaje na istom nivou
07.05.2026.•
0
Izvršni odbor NBS odlučio je da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75 odsto, kao i da na nepromenjenim nivoima zadrži kamatne stope na depozite od 4,5 odsto i na kreditne olakšice od sedam odsto.
Deficit u budžetu u januaru povećan četiri puta, razlog su - "rafali"
07.05.2026.•
5
Deficit budžeta Srbije u prvom kvartalu ove godine bio je gotovo četiri puta veći nego u tom periodu 2025, jer je u januaru isplaćena rata za francuske avione "rafale", ali uz smanjene prihode države zbog slabije privre
Nepoznata srpska kompanija nudi dve milijarde evra za udeo u NIS-u
07.05.2026.•
42
Nedavno formirana srpska kompanija ponudila je dve milijarde evra ruskim kompanijama Gasprom Njeft i Gasprom za njihov zajednički udeo od 56,1 odsto u NIS-u, koji upravlja jedinom rafinerijom nafte u Srbiji.
Tesla povlači više od 200.000 vozila u SAD zbog kašnjenja prikaza kamere za vožnju unazad
06.05.2026.•
0
Kompanija "Tesla" povlači 218.868 vozila u Sjedinjenim Američkim Državama zbog problema sa kašnjenjem prikaza slike sa kamere za vožnju unazad.
Domaća poljoprivreda pod pritiskom: Hrana će u naredne dve godine biti sve skuplja
06.05.2026.•
23
Ratarske kulture poput kukuruza, suncokreta i šećerne repe nalaze se u ranoj fazi vegetacije, dok pšenica, koja je već izašla iz zime, trenutno pokazuje dobru kondiciju.
Nafte nema dovoljno, a inflacija raste
05.05.2026.•
3
Prošlo je dva meseca od početka rata na Bliskom istoku. Dobro je da poslednjih dana nema previše pucanja i razaranja.
Đedović Handanović: Očekujemo završetak pregovora s MOL-om oko 16. maja
05.05.2026.•
12
Ministarka energetike i rudarstva Dubravka Đedović Handanović rekla je da pregovori između ruskog većinskog vlasnika Naftne industrije Srbije (NIS) i mađarskog MOL-a "idu dosta dobro".
Kostić kupuje Podravsku banku
05.05.2026.•
0
AikGroup u vlasništvu Aleksandra Kostića je danas potpisala ugovore o kupoprodaji akcija sa ciljem preuzimanja 613.567 akcija Podravske banke d.d.
Srbija među najvećim svetskim kupcima zlata u 2026. godini
05.05.2026.•
9
Poljska je bila najveći kupac zlata u prva dva meseca 2026. godine, dodajući više od 20 tona svojim rezervama, pokazuju podaci Svetskog saveta za zlato (World Gold Council).
Objavljen detaljan cenovnik usluga najvećih domaćih banaka u okviru SEPA sistema
05.05.2026.•
4
Pre godinu dana Srbija je postala deo Jedinstvenog područja plaćanja u evrima (SEPA), a od danas su transakcije u okviru SEPA platnih šema dostupne i građanima kao i domaćim kompanijama i preduzetnicima.
U kojoj zemlji EU se najčešće radi vikendom?
05.05.2026.•
2
Više od petine zaposlenih u EU, oko 21,3 odsto, redovno radi vikendom, a ovaj procenat je najviši u uslugama i poljoprivredi, pokazuju podaci Evrostata.
Počinje primena SEPA sistema u Srbiji: Jeftinije i brže transakcije sa EU
05.05.2026.•
0
U Srbiji od danas, 5. maja počinje plaćanje u okviru platne šeme jedinstvenog područja za plaćanja u evrima SEPA (Single Euro Payments Area), čime će sadašnja provizija za transakcije novca ka i iz EU biti smanjene.
Mali ranije bio zadovoljan zbog para EU, sad ih proglašava budžetski neutralnim: "Pokušaj kontrole štete"
05.05.2026.•
18
Da novac vremenom gubi vrednost, ekonomskoj nauci je dobro poznati fenomen. Ipak, ni u teoriji, ni u praksi nije zabeleženo da milijardu i po evra preko noći postane bezvredno i "budžetski neutralno".
Isplata aprilskih penzija počinje sutra: Prvi na spisku samostalci
04.05.2026.•
8
Penzije za april prema kalendaru isplata koji je objavio Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO), prvo će dobiti korisnici iz kategorije samostalnih delatnosti.
Poljoprivrednici ponovo seju kukuruz i suncokret zbog štete od ptica i zečeva
04.05.2026.•
2
Poljoprivrednici u Srbiji prinuđeni su da ponovo seju značajne površine zasejanog suncokreta i kukuruza jer ih jedu vrane i zečevi.
Plaćanja u okviru SEPA sistema od sutra u Srbiji: "Donosi pogodnosti i građanima i privredi"
04.05.2026.•
2
U Srbiji će od utorka, 5. maja biti operativno dostupna plaćanja u okviru SEPA sistema.
Otvaranje data centara u Srbiji nije samo pitanje dovoljno struje i novca: Tu su i drugi troškovi i rizici
04.05.2026.•
24
Kada se govori o otvaranju data centara u Srbiji, najčešće se postavlja pitanje da li naša zemlja ima dovoljno kapaciteta za njihov razvoj u pogledu raspoložive električne energije i finansijskih resursa.
Srpski izvoz ne cveta - imamo li šta da ponudimo svetu?
04.05.2026.•
21
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je nedavno najavio povećanje penzija i plata u javnom sektoru, a sve na osnovu povećanog BDP-a i profitabilnosti ekonomije države.
Komentari 10
ZMarkovic
neko iz mase
scp - 096
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar