Dnevnica na sezonskim poslovima i do 6.000 dinara: Nedovoljno mladih i sve više stranaca
Angažovanja u poljoprivrednoj delatnosti, ugostiteljstvu ili građevini zauzimaju sam vrh oglasnih tabli u Srbiji tokom letnjih meseci.
Foto: 021.rs
Kako zbog zahteva koje nameće sezona, tako i usled nedostatka potrebne radne snage za zanimanja koja možda nisu tipično sezonska, u zemlji se tokom leta otvaraju brojna radna mesta u specifičnim delatnostima na kojima i mlađe i starije generacije uspevaju da ostvare dobru zaradu i dnevnicu koja može premašiti 6.000 dinara.
Kako Miloš Turinski iz Infostuda navodi u razgovoru za NIN, u Srbiji se u ovom periodu produbljuje već postojeći deficit profilisanih radnika, koji za boljim uslovima i većom zaradom mahom idu na rad u "komšijske" zemlje.
"U Srbiji postoje dve oblasti koje se ne vode nužno kao sezonske, ali ih ipak svrstavamo u sezonu. Na prvom mestu je ugostiteljstvo, na drugom građevina. Poslovi konobara i kuvara su nam traženi tokom cele godine i imamo izrazit deficit upravo na ovim pozicijama. Međutim, u sezonu ga svrstavamo zbog inostranih poslova. Kada dođe april mesec, naša kvalifikovana radna snaga ode put primorja, pa se kod nas otvori još veća potreba nego što je to bila van sezone. Zato ističem ugostiteljstvo kao prvu mogućnost za sezonsko zaposlenje, naročito ako ste mlad čovek i tražite neko kratkoročnije zaposlenje, da ostvarite neku zaradu za dopunu kućnog budžeta, džeparac, neko letovanje ili drugo", navodi Turinski.
Dnevnica i do 6.000, slab odziv mladih
On dodaje da se pored ugostiteljstva, u ovakav tip poslova ubraja i građevina, koja takođe uprkos tome što nema tesnu vezu sa letnjim mesecima, beleži povećan obim aktivnosti i potrebu za stručnim kadrovima tokom lepog vremena. Pored ovih oblasti koje su tražene tokom cele godine, uz izraženu sezonalnost, ono što se izdvaja kao izričito sezonska aktivnost jesu poslovi u oblasti poljoprivrede.
"To su poslovi koji su vezani za određeni period u godini i eventualno je izmeštanje kadrova ljudi koji hoće da se bave tim poslovima u zavisnosti od toga gde se obavlja branje voća – da li je u pitanju istočna, severna, ili možda zapadna Srbija", kaže Turinski.
U pogledu finansija, dnevnice jesu primetno niže u odnosu na susedne zemlje, ipak radnici na određenim poslovima na kraju meseca mogu izaći i sa visokom zaradom, kako mlađa, tako i starija radna snaga.
"Kod konobara je prosečna plata oko 60.000 ili 65.000 dinara, ali nam je jasno da oni maltene mogu da dupliraju svoje zarade uz pomoć bakšiša. To nije nužno pravilo, ali postoji mogućnost. Za poslove građevine, zavisi od kvalifikacije, ali fizički radnici mogu zaraditi i oko 40-50 evra dnevnicu. Što se poljoprivrednih poslova tiče, tu idu dnevnice od 2.500, a u nekim gazdinstvima i do 6.000 dinara. Dnevnica zavisi od onoga šta vam gazdinstvo nudi – da li vam je obezbeđen smeštaj, hrana, prevoz ukoliko je neophodno, ili ništa od toga. Dnevnice su samim tim više ako ništa od toga nije obezbeđeno. Takođe, nedovoljna zainteresovanost mladih, koji će pre odabrati poslove koji nisu nužno sezonski, već preko omladinske zadruge, dovodi do toga da ćete na bezbroj mesta videti da rade ljudi koji su stariji, možda čak i u penziji", objašnjava on za NIN.
Turinski naglašava da je problem nedostatka radnika u Srbiji sve urgentniji, zbog čega je tokom letnjeg perioda sve češća praksa poslodavaca da unajme ljude iz drugih zemalja.
"Događa se uvoz radnika iz inostranstva, sa istoka, koji nam obavljaju neke od pomenutih poslova. Dolazi se za neke određene poslove kao što je to za građevinu, gde najviše radnika imamo iz Turske, Kine i Indije. Isto i na sezonskim poljoprivrednim poslovima - zbog nedovoljnog broja naših radnika, pojedina gadzinstva unajmljuju Kineze za obavljanje branja voća i drugog. Nemamo podatak konkretno za sezonu, ali možemo da pričamo o broju radnih dozvola na godišnjem nivou. Tu definitivno imamo porast uvoza radnika iz inostranstva iz godine u godinu. Prošle godine je izdato oko 51.000 radnih dozvola, a pričamo samo na nivou regularno prijavljenih ljudi koji su ovde iz inostranstva i koji su na nekom radu. Godinu pre oko 35.000, odnosno 2022, a 2021. godine, 24.000 dozvola. Primetan je eksponencijalni rast iz godine u godinu i ta brojka će biti još viša kada se završi ova", napominje Turinski.
Perić: Najviše angažovanih u Vojvodini, posle kovida i dosta stranih radnika
Na platformi "Sezonski radnici", specijalizovanoj za registrovanje radnika i pronalaženje poslova u poljoprivrednoj delatnosti, od početka godine angažovano je 19.927, dok je samo u junu zabeleženo 13.956 radnika.
Prema rečima Jovane Perić iz Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj (NALED), podaci pokazuju veći broj prijava u odnosu na prethodne godine za poslove koji uključuju pripremu zemljišta, sadnju, setvu, žetvu, kao i branje povrća i voća.
"Trenutno je period kada počinje najveći pik i on je godinama unazad konstantan, od juna do septembra, kada se javlja najveća potreba za sezonskim radnicima u poljoprivredi. U junu je intenzivirano angažovanje putem portala. Do sada ih je najviše u Vojvodini – Sremska Mitrovica, Novi Sad, Sombor, Zrenjanin, Kikinda, Bačka Palanka, Kula, ali svakako ne možemo zanemariti i okolinu gradova kao što su Zaječar, Smederevo, Leskovac i Vranje, gde je primetno često angažovanje sezonskih radnika. U poslednjih godinu dana, najviše radnika bilo je u okviru starosne kategorije 18-30 godina i 46-60. Odmah zatim je kategorija 31-45 godina", ističe Perić.
Ona navodi da je moguće i angažovanje radnika koji nisu punoletni, iako oni ne smeju biti mlađi od 15 godina i mogu raditi isključivo uz odobrenje roditelja, pod uslovom da im poslovi ne ugrožavaju zdravlje, bezbednost i obrazovanje. Takođe, na sajtu se mogu registrovati i radnici iz drugih zemalja.
"Imamo strane radnike. Primetno je da se nakon kovida malo intenzivirala ta potreba za sezonskim radnicima iz inostranstva, pre toga ih nije bilo mnogo angažovanih. Svakako ta brojka je znatno manja od ostalih radnika iz Srbije. Do sada ih je angažovano 2.600 na sezonskim poslovima u poljoprivredi, a oni najčešće dolaze iz Uzbekistana (1.490), Egipta (532), Indije (378)", kaže Perić.
Tekst u celosti čitajte na NIN-u.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
NIS podneo zahtev za novu licencu Ministarstva finansija SAD
13.02.2026.•
0
Naftna industrija Srbije uputila je 12. februara Ministarstvu finansija SAD novi zahtev za izdavanje posebne licence kojom se omogućava nesmetano obavljanje operativnih aktivnosti kompanije i posle 20. februara.
Šta se najviše prodaje u Srbiji: Polovnjaci, "škoda", "tojota", "reno"...
13.02.2026.•
4
U Srbiji je u 2025. godini zabeležen rast prodaje novih vozila za 13,8 odsto u odnosu na prethodnu godinu.
Glavna pravnica Goldman Saksa podnosi ostavku - dobijala poklone od Džefrija Epstina
13.02.2026.•
2
Glavna pravna službenica u bankarskoj instituciji Goldman Saks Keti Rumler podnela je ostavku, nakon što je otkriveno da je od seksualnog prestupnika Džefrija Epstina dobijala poklone.
Ministarstvo poljoprivrede traži konsultacije sa EU o stanju na tržištu mleka
12.02.2026.•
10
Ministarstvo poljoprivrede Srbije saopštilo je danas da je zatražilo hitne konsultacije sa Evropskom komisijom (EK), povodom aktuelnih kretanja na tržištu mleka i mlečnih proizvoda.
NBS zadržala referentnu kamatnu stopu na istom nivou
12.02.2026.•
0
Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75 odsto, kao i da na nepromenjenim nivoima zadrži kamatne stope na depozitne, 4,5 odsto i kreditne olakšice, sedam odsto.
Burger king stiže u Srbiju: Ministarka privrede imala sastanak sa predstavnicima kompanije
12.02.2026.•
38
Ministarka privrede Adrijana Mesarović sastala se sa predstavnicima kompanije "Burger King" sa kojima je razgovarala o njihovim planovima o ulaganju u Srbiju i otvaranju većeg broja restorana.
Država otkočila cene dobavljača: Da li će proizvodi u marketima poskupeti?
11.02.2026.•
34
Poslednjom u nizu izmena Uredbe o ograničenju marži, odmrznute su cene dobavljača, što znači da one mogu da budu slobodno formirane.
Profesor Đukić: Zaduživanje Srbije prodajom obveznica jeftinije, ali nije utešno
11.02.2026.•
2
Zaduživanje države Srbije prodajom obveznica u ovom trenutku je povoljnije nego da se uzimaju krediti od banaka, ocenjuje profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Đorđe Đukić.
Hajneken ukida radna mesta: Manja potražnja za pivom
11.02.2026.•
4
Holandski proizvođač piva Hajneken je najavio da će ukinuti do 6.000 radnih mesta širom sveta od ukupno 85.000.
Gaspromnjeft otkrio nalazište rezervi nafte od 55 miliona tona
11.02.2026.•
4
Naftna kompanija Gaspromnjeft objavila je da je otkrila nalazište sa rezervama od 55 miliona tona nafte u ruskoj arktičkoj zoni Jamalo-neneckog autonomnog okruga.
Strane kompanije smanjuju investicije u Srbiji: Zbog čega je to tako?
11.02.2026.•
9
Sudeći po trendu u prva tri tromesečja, strane direktne investicije su se u Srbiji prošle godine gotovo prepolovile jer je za prvih devet meseci bruto priliv iznosio oko 2,5 milijardi evra.
Ministarstvo poljoprivrede: Pratićemo stanje na tržištu mleka i prilagođavati mere
11.02.2026.•
4
Država ostaje opredeljena za dijalog sa proizvođačima mleka i nastaviće da prati stanje na tržištu i prilagođava mere realnim uslovima, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede.
NBS: Bruto devizne rezerve u januaru skoro 29,4 milijarde evra
11.02.2026.•
2
Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je da su bruto devizne rezerve Srbije na kraju januara 2026. iznosile 29,39 milijardi evra i u odnosu na kraj decembra 2025. povećane su za 388,4 miliona evra.
Nauči kako da primeniš AI u digitalnom marketingu za dva dana
11.02.2026.•
0
Dok jedni samo pričaju o primeni veštačke inteligencije u digitalnom marketingu na domaćem tržištu, drugi je već uveliko primenjuju i ostvaruju zavidne rezultate.
"Logika pijanih milionera": Leteći taksiji će uvećati ionako velik javni dug, a isplativost upitna
11.02.2026.•
19
Srbija će za investiciju "leteći taksiji", vrednu oko 125 miliona evra, morati dodatno da se zaduži, jer će najmanje još toliko koštati i izgradnja prateće infrastrukture.
Fiskalni savet: Reforma platnih razreda u Srbiji podbacila u samoj koncepciji
10.02.2026.•
1
Reforma platnih razreda u Srbiji iz 2016. godine, od koje je država i formano odustala, podbacila je u samoj koncepciji, a ne u implementaciji.
Zašto raste cena zlata?
10.02.2026.•
3
Kako se udaljavamo od 2008. godine, postaje sve vidljivije da je finansijska kriza koja je te sezone zahvatila SAD, odakle se preselila na ceo svet, bila žestoka.
Bocan Harčenko o tome zašto Rusija pravi kratkoročne ugovore o snabdevabnju gasom sa Srbijom
10.02.2026.•
29
Ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Bocan Harčenko izjavio je da je, kada je reč o isporuci ruskog gasa Srbiji, ključno da je reč o dogovoru postignutom na najvišem nivou po ceni koja je prihvatljiva za obe strane.
Ilon Mask: Amerika će 1.000 odsto bankrotirati, mogu je spasiti samo veštačka inteligencija i roboti
10.02.2026.•
63
Direktor Tesle Ilon Mask je upozorio na eksploziju američkog javnog duga, poručivši da će finansijski slom SAD biti neizbežan ako veštačka inteligencija i robotika ne transformišu privredu i ne ublaže teret zaduženosti.
NBS: Porasla štednja i u dinarima i u devizama
09.02.2026.•
2
Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je danas da je u drugoj polovini 2025. godine, dinarska štednja povećana za 10,4 milijarde dinara (5,3 odsto) i da je krajem decembra 2025. godine iznosila 206,2 milijarde dinara.
Komentari 18
Nidza
Ivan
Jovan
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar