Energetske muke nas tek čekaju - hoćemo li biti dovoljno pametni?
Mada se o energetici poslednjih godina dosta govori i piše, čini se da javnost Srbije nije u dovoljnoj meri upoznata sa pretećom krizom snabdevanja strujom.
Foto: Pixabay
Ova kriza bi mogla brzo da zahvati "zemlju na brdovitom Balkanu" i trajala bi dugo. Izgleda da se srpsko društvo uljuljkalo višedecenijskim redovnim konzumom električne energije iz domaćih izvora i to po niskoj ceni. Tek je incident na najznačajnijem termo bloku u TENT-u naznačio koliko je Srbija ranjiva u energetici.
Ubrzo se ispostavilo da je bilo grubih propusta u pripremi novih ležišta uglja, te da je lignit i u Obrenovcu i u Kostolcu slabog kvaliteta i da se mora dopunjavati uvoznim ugljom kako bi se namešavanjem dobila smesa planirane toplotne snage od cirka 7.500 džula.
Potrošnja struje udvostručena, ugalj nestaje
Međutim, osnovni problem srpske energetike je to što će rezerve uglja na oba basena biti iscrpene oko 2055. godine i tada će biti okončan rad svih termolektrana u Srbiji. Nekadašnji oslonac na utvrđenih nalazišta 11 milijardi tona uglja na Kosovu u novim geopolitičkim uslovima nije realan, a hidrološki potencijal je gotovo u potpunosti iskorišćen i već duže vreme produkuje 30 odsto ukupne srpske proizvodnje električne energije.
Posebno je pitanje visoka emisija ugljen-dioksida iz termalki i sve brža tranzicija Evropske unije na obnovljive izvore energije, a što Brisel brojnim i sve snažnijim uslovljavanjem saradnje nameće i ekonomskim partnerima izvan lukrativne zajednice.
Sa druge strane, počinje, a u narednim godinama će se intenzivirati, naglo povećanje potrošnje struje u celom svetu, pa i u Srbiji. Posledica je sve ubrzanijeg prelaska na električna vozila i napuštanje ekološki neprihvatljivih automobila na fosilni pogon.
Poslednjih godina Srbija proizvede 37-38 milijardi kilovata struje godišnje, od čega se potroši oko 33, naplati 29,5 milijardi. Krađa struje je u nas primetna, ali nisu mali ni tehnološki gubici, kako u transportu, tako i u distribuciji struje.
Međutim, najviše usled prelaska na e-vozila procene su da će oko 2060. godine dvanaestomesečna potrošnja dostići 65, možda i 70 milijardi kilovata. A u Srbiji se decenijama ne grade nove elektrane. Tačnije, samo će uskoro da se pusti u rad blok Kostolac B3 kapaciteta 320 megavata i to je sve unazad četiri decenije.
EPS gasi energane
Drugim rečima, ako želi dalje pouzdano snabdevanje iz domaćih izvora, Srbija će u narednih maksimalno četvrt veka morati da izgradi modernih proizvodnih kapaciteta dvostruko većeg obima nego što je izgradila do sada u celoj istoriji. To je krupan poslovno-tehnološki poduhvat i, što je posebno nezgodno, košta (pre)mnogo.
Raspisujući tender o zatvaranju najstarijih i najneefikasnijih proizvođača TE Kolubara A i TE Morava, ukupne snage 320 megavata, EPS je aktuelizovao priču o potencijalnom manjku električne energije. Podosta je zamerki na odluku o zatvaranju dva ekološki najproblematičnija pogona.
Osnov zamerki je dilema da li zatvarati bilo koji energetski objekat pre nego što se izgradi nov na modernije gorivo. Željko Marković, danas stručni konsultant za energetiku, ranije direktor EPS-a, predlaže da se dva pogona zaustave, ali ne i da se ugase. Slično nemačkoj praksi, pogone bi trebalo održavati u radnom stanju za svaki slučaj.
Tri kriterijuma
Nekadašnji pomoćnik ministra za energetiku i bivši rukovodilac Agencije za energetiku Slobodan Ružić je proteklih godina na stručnim skupovima dobio snažnu podršku za svoje viđenje energetske tranzicije Srbije koja bi morala da zadovolji tri osnovna kriterijuma - sigurnost snabdevanja, proizvodnju struje cenovno dostupnu kako domaćinstvima, tako i privredi, te obezbeđivanje razumne energetske nezavisnosti zemlje.
Ružić je izričit u stavu da sredinom veka u Srbiji neće biti ozbiljnijih nalazišta uglja i to je kraj za sve termalke na ovim prostorima. Potpuno su jalove i isprazne priče o nekakvom ozbilnijem proizvodnom i ekološkom poboljšanju postojećih termoelektrana. Već sa današnjeg tehnološkog stanovišta ne samo da su ekološki problematične, već su u veoma neefikasne.
Ističe im vek trajanja, pojedine su radile i dvostruko duže nego što je planirano. Godina 2040. se uzima kao granična, dotle će biti zatvorene ne samo dva pogona o kojima se ovih dana priča, već i Kostolac A i TENT A, svi skupa snage 2.227 kilovata. Najviše petnaestak godina kasnije, prestaće rad i preostalih blokova u Kostolcu i Obrenovcu, ukupno 1.857 kiovata.
Dinamika gašenja i građenja
Naravno, da bi se očuvalo redovno i kvalitetno snabdevanje strujom moraju se graditi novi pogoni, pri čemu treba poštovati i sve oštrije ekološke kriterijume. Moraju se i realno sagledati mogućnosti. Stav Ružića je da se ponajpre uključi Kostolac B3 snage 320 megavata, što bi, posle više odlaganja, trebalo da bude učinjeno do kraja godine. Potom je predlog da se izgradi TENT B3 kapaciteta 620 MV, tek potom isključiti tri najzastarelija postojeća proizvođača, Kolubaru, Moravu i Kostolac A ukupne snage 605 MV.
U međuvremenu EPS bi intenzivirao izgradnju energana na vetar i sunce, prvih ukupne snage 2.350, drugih 1.950 megavata. Kada se izgradi prvih 550 megavata mogla bi se ugasiti TENT A1, narednih novih 550 iz obnovljivih izvora bi "ugasio" TENT A 2, potom bi se sa svakih novih 750 MV iz obnovljivih izvora gasio po jedan blok u Obrenovcu, od A3 do A6.
Tako bi Srbija ključnu 2040. godinu dočekala sa postojećim hidrokapacitetima, te sa preostalih 2.975 MV termokapaciteta u TENT B1-B3 i Kostolcu B1-B3, te 2.390 u eolskim i 950 u solarnim energanama. Kako su oba obnovljiva izvora nestalna potrebno je imati zamenske kapacitete, a to bi trebalo da budu reverzibilne hidroelektrane Bistrica i Đerdap 3, čiji je skupni kapacitet punjenja 1.040 MV a zapreminsko jezero 560 GVh.
Pitanje vlasništva
Sve ove objekte bi trebalo izgraditi i, po Ružiću, samo ukoliko svi budu u vlasništvu Srbije biće moguće zadovoljiti tri polazna cilja rada državnog energetskog sistema. U suprotnom, teško da bi se obezbedila cenovna dostupnost struje, odnosno u pitanje bi došla energetska nezavisnost zemlje.
Ovaj stručnjak nije usamljen kada negativno ocenjuje nedavni energetski dogovor Srbije i SAD, po kome bi Ameri u Srbiji gradili i bili vlasnici eolskih energana kapaciteta oko 2.000 MV.
I da bude jasno, ovo nije kraj. Tek tada bi se počinjala zamena termalki TENT B1-B3 i Kostolac B1-B3 koju bi do tada trebalo i osmisliti, detaljno isplanirati i definisati način finansiranja. Dakle, jasno je da Srbiji predstoji strateški bitna, tehnološki izazovna i finansijski skupa tranzicija na nove energetske izvore. Valjda će biti pameti i političlke volje da se izvede tako da zadovolji građane i ekonomiju ove zemlje.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Bajatović: Novi aneks ugovora za snabdevanje ruskim gasom verovatno 26. ili 27.marta
20.03.2026.•
3
Generalni direktor Srbijagasa Dušan Bajatović izjavio je danas da će novi aneks ugovora za snabdevanje ruskim gasom verovatno biti postignut 26. ili 27. marta i potpisan na šest meseci.
Mađarski portal: MOL i Gaspromnjeft bi do 31. marta trebalo da potpišu ugovor o NIS-u
20.03.2026.•
1
Mađarska naftna kompanija MOL i ruski Gaspromnjeft, prema pisanju mađarskog portala Origo, trebalo bi do 31. marta da potpišu kupoprodajni ugovor o preuzimanju ruskog vlasničkog udela u Naftnoj industriji Srbije (NIS).
Vučić: Smanjićemo akcize za još 40 odsto
20.03.2026.•
31
Akcize na naftu biće smanjene za još 40 odsto, najavio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Sve manje radnih mesta - za ljude
20.03.2026.•
4
Ovih dana "Folksvagen" je šokirao ceo svet, posebno Nemačku.
Gorivo ponovo poskupelo: Pogledajte koliko košta
20.03.2026.•
39
Gorivo u Srbiji je ponovo poskupelo.
GRAFIKA: Koliko je poskupelo gorivo za godinu dana
20.03.2026.•
5
Svake nedelje Ministarstvo trgovine objavljuje najviše cene goriva na pumpama u Srbiji.
Produžena dozvola za rad NIS-a: "Građani ne treba da prave zalihe"
20.03.2026.•
8
Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija SAD produžila je licencu za rad Naftnoj industriji Srbije do 17. aprila 2026. godine.
Pale cene zlata i srebra nakon što je Fed odložio smanjenje kamata
19.03.2026.•
0
Cene plemenitih i industrijskih metala oštro su pale danas na njujorškoj berzi Komeks usled eskalacije sukoba na Bliskom istoku i jačanja očekivanja da Federalne rezerve neće smanjivati kamatne stope tokom 2026.
Situacija sa gorivom u Srbiji: "Postoji neizvesnost zbog naftne krize, ali nema potrebe za panikom"
19.03.2026.•
15
Preduzetnik Petar Gonja, sa 35 godina iskustva u naftnom sektoru u Mađarskoj i u našoj zemlji, smatra da što se tiče situacije sa naftom u Srbiji nema potrebe za panikom, ali slaže se da postoji neizvesnost.
Evropska centralna banka zadržala kamatne stope
19.03.2026.•
1
Evropska centralna banka (ECB) zadržala je danas sve tri ključne kamatne stope na istom nivou.
Vučić: Sutra određujemo cenu goriva, to će ići na realnih 250 dinara za dizel, možda i preko
19.03.2026.•
103
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić danas je izjavio da nije problem samo rast cena nafte, već i kotacije dizela na tržištu.
Vlada Srbije odlučila: Produžena zabrana izvoza nafte i derivata, pušta se 40.000 tona iz rezervi
19.03.2026.•
10
Vlada Srbije donela je odluku da produži zabranu izvoza nafte i naftnih derivata za pogon motora do 2. aprila.
Nastavljaju se otpuštanja u nemačkoj auto-industriji: U pitanju desetine hiljada radnih mesta
19.03.2026.•
7
Vesti o ukidanju 50.000 radnih mesta u Folksvagenu potresaju javnost, ali novi podaci ukazuju na još opasniji trend, veliki pad novih oglasa za zapošljavanje u nemačkoj auto-industriji.
Cene nafte porasle na 112 dolara po barelu
19.03.2026.•
0
Cene nafte porasle su na 112 dolara po barelu nakon što su iranski mediji izvestili o vazdušnom napadu koji je pogodio postrojenje na najvećem svetskom nalazištu prirodnog gasa.
Od roka do roka: Ističe gasni aranžman sa Rusijom, da li su kratkoročni ugovori dobri po Srbiju?
19.03.2026.•
15
Još jedan rok, još jedna neizvesnost. Srbija i ove godine čeka poslednje dane pred istek gasnog aranžmana sa Rusijom bez jasnog odgovora šta sledi od 1. aprila.
Pojedine pumpe u Sloveniji ograničile točenje goriva
19.03.2026.•
1
Na benzinskim stanicama kompanija MOL i Šel u Sloveniji uvedeno je ograničenje za kupovinu goriva na 30 litara za automobile, odnosno 200 litara za kamione.
Atanacković: Poskupljenja na pumpama delom posledica očekivanja da će skakati nabavna cena
18.03.2026.•
9
Počasni predsednik Unije poslodavaca Srbije Nebojša Atanacković izjavio je da je nagli rast cena nafte posledica sukoba na Bliskom istoku i da bi poremećaji u snabdevanju mogli da potraju ukoliko se rat nastavi.
Najoštriji rast Euribora u poslednjih nekoliko godina: Šta da očekuju korisnici stambenih kredita?
18.03.2026.•
8
Ekonomista Milan Beslać izjavio je da nije neočekivano to što je šestomesečni Euribor zabeležio najoštriji dnevni rast u poslednjih nekoliko godina od 7,3 odsto.
Otvoreni "DDOR BG car show" i Međunarodni sajam motocikala, kvadova, skutera i opreme
18.03.2026.•
0
"DDOR BG car show" 09 i 18. Međunarodni sajam motocikala, kvadova, skutera i opreme "Motopassion" otvoreni su danas u hali 1 Beogradskog sajma.
Hitno povlačenje sa tržišta: Rizik od povreda kod "Škoda Kodiaq"
17.03.2026.•
2
Nacionalna organizacija za potrošače (NEPRO) objavila je danas na sajtu Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine da se hitno povlači sa tržišta putničko vozilo "Škoda Kodiaq".
Komentari 7
Šta je kočnica?
Zemlja čudesa
Lala
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar