
Energetske muke nas tek čekaju - hoćemo li biti dovoljno pametni?
Mada se o energetici poslednjih godina dosta govori i piše, čini se da javnost Srbije nije u dovoljnoj meri upoznata sa pretećom krizom snabdevanja strujom.

Foto: Pixabay
Ova kriza bi mogla brzo da zahvati "zemlju na brdovitom Balkanu" i trajala bi dugo. Izgleda da se srpsko društvo uljuljkalo višedecenijskim redovnim konzumom električne energije iz domaćih izvora i to po niskoj ceni. Tek je incident na najznačajnijem termo bloku u TENT-u naznačio koliko je Srbija ranjiva u energetici.
Ubrzo se ispostavilo da je bilo grubih propusta u pripremi novih ležišta uglja, te da je lignit i u Obrenovcu i u Kostolcu slabog kvaliteta i da se mora dopunjavati uvoznim ugljom kako bi se namešavanjem dobila smesa planirane toplotne snage od cirka 7.500 džula.
Potrošnja struje udvostručena, ugalj nestaje
Međutim, osnovni problem srpske energetike je to što će rezerve uglja na oba basena biti iscrpene oko 2055. godine i tada će biti okončan rad svih termolektrana u Srbiji. Nekadašnji oslonac na utvrđenih nalazišta 11 milijardi tona uglja na Kosovu u novim geopolitičkim uslovima nije realan, a hidrološki potencijal je gotovo u potpunosti iskorišćen i već duže vreme produkuje 30 odsto ukupne srpske proizvodnje električne energije.
Posebno je pitanje visoka emisija ugljen-dioksida iz termalki i sve brža tranzicija Evropske unije na obnovljive izvore energije, a što Brisel brojnim i sve snažnijim uslovljavanjem saradnje nameće i ekonomskim partnerima izvan lukrativne zajednice.
Sa druge strane, počinje, a u narednim godinama će se intenzivirati, naglo povećanje potrošnje struje u celom svetu, pa i u Srbiji. Posledica je sve ubrzanijeg prelaska na električna vozila i napuštanje ekološki neprihvatljivih automobila na fosilni pogon.
Poslednjih godina Srbija proizvede 37-38 milijardi kilovata struje godišnje, od čega se potroši oko 33, naplati 29,5 milijardi. Krađa struje je u nas primetna, ali nisu mali ni tehnološki gubici, kako u transportu, tako i u distribuciji struje.
Međutim, najviše usled prelaska na e-vozila procene su da će oko 2060. godine dvanaestomesečna potrošnja dostići 65, možda i 70 milijardi kilovata. A u Srbiji se decenijama ne grade nove elektrane. Tačnije, samo će uskoro da se pusti u rad blok Kostolac B3 kapaciteta 320 megavata i to je sve unazad četiri decenije.
EPS gasi energane
Drugim rečima, ako želi dalje pouzdano snabdevanje iz domaćih izvora, Srbija će u narednih maksimalno četvrt veka morati da izgradi modernih proizvodnih kapaciteta dvostruko većeg obima nego što je izgradila do sada u celoj istoriji. To je krupan poslovno-tehnološki poduhvat i, što je posebno nezgodno, košta (pre)mnogo.
Raspisujući tender o zatvaranju najstarijih i najneefikasnijih proizvođača TE Kolubara A i TE Morava, ukupne snage 320 megavata, EPS je aktuelizovao priču o potencijalnom manjku električne energije. Podosta je zamerki na odluku o zatvaranju dva ekološki najproblematičnija pogona.
Osnov zamerki je dilema da li zatvarati bilo koji energetski objekat pre nego što se izgradi nov na modernije gorivo. Željko Marković, danas stručni konsultant za energetiku, ranije direktor EPS-a, predlaže da se dva pogona zaustave, ali ne i da se ugase. Slično nemačkoj praksi, pogone bi trebalo održavati u radnom stanju za svaki slučaj.
Tri kriterijuma
Nekadašnji pomoćnik ministra za energetiku i bivši rukovodilac Agencije za energetiku Slobodan Ružić je proteklih godina na stručnim skupovima dobio snažnu podršku za svoje viđenje energetske tranzicije Srbije koja bi morala da zadovolji tri osnovna kriterijuma - sigurnost snabdevanja, proizvodnju struje cenovno dostupnu kako domaćinstvima, tako i privredi, te obezbeđivanje razumne energetske nezavisnosti zemlje.
Ružić je izričit u stavu da sredinom veka u Srbiji neće biti ozbiljnijih nalazišta uglja i to je kraj za sve termalke na ovim prostorima. Potpuno su jalove i isprazne priče o nekakvom ozbilnijem proizvodnom i ekološkom poboljšanju postojećih termoelektrana. Već sa današnjeg tehnološkog stanovišta ne samo da su ekološki problematične, već su u veoma neefikasne.
Ističe im vek trajanja, pojedine su radile i dvostruko duže nego što je planirano. Godina 2040. se uzima kao granična, dotle će biti zatvorene ne samo dva pogona o kojima se ovih dana priča, već i Kostolac A i TENT A, svi skupa snage 2.227 kilovata. Najviše petnaestak godina kasnije, prestaće rad i preostalih blokova u Kostolcu i Obrenovcu, ukupno 1.857 kiovata.
Dinamika gašenja i građenja
Naravno, da bi se očuvalo redovno i kvalitetno snabdevanje strujom moraju se graditi novi pogoni, pri čemu treba poštovati i sve oštrije ekološke kriterijume. Moraju se i realno sagledati mogućnosti. Stav Ružića je da se ponajpre uključi Kostolac B3 snage 320 megavata, što bi, posle više odlaganja, trebalo da bude učinjeno do kraja godine. Potom je predlog da se izgradi TENT B3 kapaciteta 620 MV, tek potom isključiti tri najzastarelija postojeća proizvođača, Kolubaru, Moravu i Kostolac A ukupne snage 605 MV.
U međuvremenu EPS bi intenzivirao izgradnju energana na vetar i sunce, prvih ukupne snage 2.350, drugih 1.950 megavata. Kada se izgradi prvih 550 megavata mogla bi se ugasiti TENT A1, narednih novih 550 iz obnovljivih izvora bi "ugasio" TENT A 2, potom bi se sa svakih novih 750 MV iz obnovljivih izvora gasio po jedan blok u Obrenovcu, od A3 do A6.
Tako bi Srbija ključnu 2040. godinu dočekala sa postojećim hidrokapacitetima, te sa preostalih 2.975 MV termokapaciteta u TENT B1-B3 i Kostolcu B1-B3, te 2.390 u eolskim i 950 u solarnim energanama. Kako su oba obnovljiva izvora nestalna potrebno je imati zamenske kapacitete, a to bi trebalo da budu reverzibilne hidroelektrane Bistrica i Đerdap 3, čiji je skupni kapacitet punjenja 1.040 MV a zapreminsko jezero 560 GVh.
Pitanje vlasništva
Sve ove objekte bi trebalo izgraditi i, po Ružiću, samo ukoliko svi budu u vlasništvu Srbije biće moguće zadovoljiti tri polazna cilja rada državnog energetskog sistema. U suprotnom, teško da bi se obezbedila cenovna dostupnost struje, odnosno u pitanje bi došla energetska nezavisnost zemlje.
Ovaj stručnjak nije usamljen kada negativno ocenjuje nedavni energetski dogovor Srbije i SAD, po kome bi Ameri u Srbiji gradili i bili vlasnici eolskih energana kapaciteta oko 2.000 MV.
I da bude jasno, ovo nije kraj. Tek tada bi se počinjala zamena termalki TENT B1-B3 i Kostolac B1-B3 koju bi do tada trebalo i osmisliti, detaljno isplanirati i definisati način finansiranja. Dakle, jasno je da Srbiji predstoji strateški bitna, tehnološki izazovna i finansijski skupa tranzicija na nove energetske izvore. Valjda će biti pameti i političlke volje da se izvede tako da zadovolji građane i ekonomiju ove zemlje.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Ministarstvo: Pratimo kretanje cena u trgovinskim lancima, kao i primedbe građana
01.09.2025.•
7
Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine će danas i sutra nadgledati cene u trgovinskim lancima i usklađivanje sa Uredbom o ograničenju marži i ispratiti sve primedbe i opažanja građana.
Ograničene marže - populistički, ali neophodan potez
01.09.2025.•
43
Republička vlast je 24. avgusta najavila uredbu kojom od 1. septembra ograničava trgovačke marže na 20 odsto.
Srbija korak bliže uvođenju 5G mreže: Raspisan prvi oglas za prodaju frekvencija
01.09.2025.•
8
Regulatorno telo za elektronske komunikacije i poštanske usluge (RATEL) objavilo je javni oglas za aukciju frekvencija za 5G mrežu.
Ministarstvo: Trećina objekata nije ispunila uslove u vezi sa prozvodima koji sadrže biljna ulja
31.08.2025.•
4
Ministarstvo poljoprivrede utvrdilo je da skoro trećina objekata koji posluju hranom nije u potpunosti poštovala propisane uslove u vezi sa prozvodima koji sadrže palmino ulje ili druga biljna ulja.
Zašto pošiljke iz Srbije ne idu za SAD: Naša zemlja među više od 25 onih koje su stopirale isporuke
31.08.2025.•
7
Slanje paketa iz Srbije u SAD privremeno je obustavljeno, a razlog je nova američka carinska politika.
Prodaja Teslinih vozila u Evropi pala za 40 odsto, a kineski BYD porasla 225 odsto
31.08.2025.•
1
Američki proizvođač električnih automobila Tesla je u julu zabeležio sedmi uzastopni mesec pada prodaje svojih vozila u Evropi.
Nije loše znati: Kako se dokazuje poreklo novca?
31.08.2025.•
12
Zamislite situaciju: godinama ste štedeli, prodali ste nekretninu u inostranstvu ili ste možda primili nasledstvo. Sada želite da tim novcem kupite stan.
Ford opozvao vozila: Problemi sa kočionim sistemom, zadnjim svetlima i vazdušnim jastukom
31.08.2025.•
0
Američki proizvođač automobila Ford opozvao je skoro 500.000 vozila u SAD zbog problema sa kočionim sistemom, saopštila je tamošnja Nacionalna uprava za bezbednost saobraćaja (NHTSA).
Ministarka trgovine: Snižene cene i do 12.000 proizvoda, od ponedeljka
30.08.2025.•
14
Od ponedeljka 1. septembra na snagu stupa vladina Uredba o ograničavanju cena trgovinskih marži na 20 odsto.
Bogatiji nego ikad: Kako Tramp zarađuje iz Bele kuće
30.08.2025.•
2
Američki predsednik Donald Tramp od početka svog drugog mandata uložio je ogroman novac u različite sektore. Kritičari mu zameraju da koristi svoj položaj – i to prilično otvoreno – kako bi uvećao lično bogatstvo.
Guverner FED-a kaže da očekuje smanjenje kamata
30.08.2025.•
0
Guverner američkih Federalnih rezervi Kristofer Voler izjavio je da želi da počne sa smanjenjem kamatnih stopa u SAD sledećeg meseca.
Spoljnotrgovinska razmena Srbije za sedam meseci viša za 9,5 odsto
29.08.2025.•
2
Spoljnotrgovinska robna razmena Srbije za period januar-jul ove godine iznosila je 43,7 milijardi evra, što je rast od 9,5 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, objavio je danas Republički zavod za statistiku.
Objavljene nove cene goriva
29.08.2025.•
10
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 sati.
Vlada menja uredbu o maržama i pre nego što je zaživela, kažu da trgovci pritiskaju proizvođače
29.08.2025.•
12
Ministarka unutrašnje i spoljne trgovine Jagoda Lazarević najavila je da će Vlada Srbije danas korigovati uredbu o ograničavanju marži.
Vučić: Penzije od decembra veće 12 odsto
28.08.2025.•
55
Penzije će od decembra biti uvećane 12 odsto, najavio je večeras predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
EPS: Preduzetnici i mala preduzeća plaćaće struju po istim cenama kao građani
28.08.2025.•
1
Preduzetnici, mala i mikro preduzeća moći će od 1. oktobra da zaključe ugovor o garantovanom snabdevanju električnom energijom, saopštila je Elektroprivreda Srbije.
Data saglasnost: Skuplja struja od 1. oktobra za 6,6 odsto
28.08.2025.•
15
Na zahtev Elektroprivrede Srbije, Savet Agencije za energetiku je na današnjoj sednici dao saglasnost na odluku o ceni električne energije za garantovano snabdevanje koje će se primenjivati od 1. oktobra.
NBS upozorava građane na beogradsku "modernu banku": Nema dozvolu za rad
28.08.2025.•
6
Narodna banka Srbije upozorila je građane da se ne zadužuju kod privrednih društava koja se neovlašćeno bave poslovima odobravanja kredita i da ne ostavljaju podatke o svojim platnim karticama.
Tramp udvostručio carine na uvoz iz Indije
27.08.2025.•
1
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp udvostručio je danas carine na uvoz iz Indije, čime one sada iznose 50 odsto i time naneo ozbiljan udarac odnosima Vašingtona i Nju Delhija.
Marković: Za one koji uđu u crvenu zonu struja će u proseku poskupeti od 14 do 33 odsto
27.08.2025.•
15
Električna energija će od 1. oktobra poskupeti sedam odsto za građane čija je potrošnja do 1.200 kWh.
Privredna komora: Trgovci sa ministrima postigli dogovor o ograničavanju marži
27.08.2025.•
5
U Privrednoj komori Srbije danas je, povodom donošenja uredbe o ograničavanju trgovačkih marži, održan drugi sastanak predstavnika 26 trgovinskih lanaca sa ministrima finansija i trgovine.
Komentari 7
Šta je kočnica?
Zemlja čudesa
Lala
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar