Automobilskoj industriji u Srbiji ne ide dobro, a tek se očekuje pogoršanje
Izvoz će biti jedna od najbolnijih tačaka srpske ekonomije i u narednom periodu, a njen najviše pogođeni deo je auto industrija.
Stručnjaci veruju da postoji mogućnost da umesto Evropljana slobodno mesto u auto-sektoru u Srbiji popuni Kina, koja već ima i nekoliko fabrika za delove u Srbiji, piše Nova ekonomija.
Prema podacima o industrijskoj proizvodnji Republičkog zavoda za statistiku (RZS), proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica je u problemu već duže. U 2018. godini ovaj indeks je bio na 9,1 odsto rasta, naredne takođe na 9,5 odsto. Pad kreće 2020. i minus od 8,7 odsto, potom bez rasta naredne godine, a u 2022. beleži se ponovo minus od 0,3 odsto. Zbog ovako niske baze rast je prošloj godini bio visok - 12 procenata. Ali je zato za godinu dana, od oktobra prošle do oktobra ove godine taj rast bio samo 1,6 odsto.
"Kinezi jesu opasnost, ali su i šansa za Srbiju. Vidimo da dolaze i jave nam se da im predočimo kakva je situacija za poslovanje kod nas. Jedan proizvođač automobila iz Kine se interesuje, ali oni će, ako se odluče, verovatno kontaktirati Vladu Srbije, jer to su veliki projekti, kojima mi ne možemo da doprinesemo. Jeftinija je radna snaga i energenti nego u Evropi. Jedino što Kineze plaši je da će morati da plate carinu kada iz Srbije budu izvozili u EU", kaže za Novu ekonomiju direktor Automobilskog klastera Srbija Igor Vijatov, podsećajući da ako 51 odsto vrednosti proizvoda potiče iz Srbije, onda se on može izvoziti u EU bez carine, "što oni nisu znali".
Ovo ne bi bio prvi put da Kinezi dolaze u pomoć srpskoj privredi u lošem trenutku. Setimo se prodaje Smederevske železare ili rudnika Bor, za koje u trenutku prodaje država nije znala ni kome više da ponudi, ali ni šta tačno da radi sa gigantima u koje je trebalo uložiti i uspostaviti dobro poslovanje da ne bi potpuno propali.
Razlozi pada naše automobilske proizvodnje su kombinacija svetskih dešavanja, ali i nekih domaćih problema kao što je sada već visoka cena radne snage, ali i nedostatak kvalifikovane. Evropska auto industrija je daleko od svojih zlatnih dana i proizvodnje koju je pokretao jeftin ruski gas. Tražnja za električnim vozilima, u koju svi u svetu polažu toliko nade, blago rečeno je razočarala.
"U prošloj godini je u tom sektoru radilo oko 100.000 ljudi u 150 firmi koje su prihodovale 7,2 milijarde evra. Prihodi uglavnom potiču od izvoza i to dominantno na evropsko tržište, što dodatno otežava poziciju. Među ovim kompanijama vlada umereni pesimizam i većina se ove godine suočava sa blagim padom prihoda. Naredna godina će biti izazovna u smislu da se kriza nije još u punoj meri prelila na nas iz evropske auto industrije. Pad stranih direktnih investicija iz auto sektora jasno govori da neće biti proširenja pogona ili novih kapaciteta, jer kad imate blagi pad prihoda, ne očekujete ekspanziju. Sve to sugeriše da na proleće možemo očekivati značajne poremećaje u ovom sektoru na domaćem tržištu. Kao i većina kriza, i ova kriza se preliva postepeno da bi onda naglo došlo do eskalacije", kaže profesor na Ekonomskom fakuletu u Beogradu Dušan Marković.
Zašto je srpska auto-industrija dospela tu gde jeste, podseća i na situaciju sa padom cene bakra i kretanjima na tržištima u trenutku prodaje rudnika u Boru. Tada je većina analitičara gledala na iskopavanje bakra kao neprofitabilno i neisplativo, pa je država donekle bila srećna što je bilo ko zainteresovan za kupovinu.
Tako i automobilska industrija deluje da je u velikim problemima sada, ali videće se da li će Kina ponovo da "pomogne" Srbiji. Predsednik Aleksandar Vučić je na društvenim mrežama podelio i vest o sastanku sa Zhejiang Geely holdingom ranije ove godine kada se razgovaralo o "razvoju srpske automobilske industrije i kineskim ulaganjima u srpsku privredu".
Prozvodnja kola i delova za automobile je privukla možda i najviše investicija u Srbiji prethodnih godina ali se u poslednje dve već vidi kretanje nadole. Tako su prema podacima Narodne banke Srbije strane direktne investicije u auto-sektor od 2020. bile u visini od oko 300 miliona evra, a u prvih šest meseci ove godine tek 127,5 miliona evra stranih investicija je ušlo u Srbiju u ovoj delatnosti.
Ko bi mogao da najviše oseti ovu promenu jednom kada se i kriza u punom obimu prelije na naše tržište?
"To su uglavnom proizvođači električnih delova, kablova dominantno, ali ne samo kablova. Postoji bojazan da će kompanije iz ovog segmenta auto-industrije usled rasta troškova rada izmestiti svoje pogone na lokacije sa jeftinijom radnom snagom, iako će produktivnost na tim lokacijama biti nešto niža. Solidna produktivnost, dobra infrastruktura i logistika u Srbiji u ovom segmentu neće moći da nadomeste manjak radne snage i rastuće troškove rada. Ne treba zaboraviti da je Leoni u Rumuniji nekoliko puta selio pogone, pre nego je došao kod nas. Ono što je još opasnije - celi gradovi u Srbiji zapravo zavise od tih pogona. Na primer, Prokuplje zapošljava više od 2.000 ljudi u toj industriji. Ovo nije više pitanje dešavanja u jednoj industriji, već postaje i pitanje regionalnog razvoja i nacionalne bezbednosti. Na žalost, industrija je u fazi restrukturiranja i dominantni igrači koji su kod nas prisutni gube kupce, što se onda odražava i na ekonomsku aktivnost kod nas", objašnjava Marković.
I jedini proizvođač automobila koji trenutno posluje u Srbiji, svetska korporacija Stelantis, nikako da počne novu proizvodnju u Kragujevcu, koja je najavljivana prvo za oktobar ove godine, potom odložena za novembar. Međutim, ni do sada se nije počelo za izradom panda fijat grande, prvog električnog automobila koji bi se sastavljao u ovom pogonu.
"Što se tiče Stelantisa, platforma na kojoj rade u Kragujevcu može da proizvodi više modela automobila, a može vrlo lako da se koristi i za sklapanje plug-in hibrida i običnih hibrida. Panda je bila osmišljena da bude 'value for money' u segmentu električnih vozila, jer je ustanovljeno da Stelantis nije konkurentan cenom u odnosu na kineske auto-kompanije. Cilj je bio da se dizajnira solidno vozilo, čija će cena biti što niža. Ispostavilo se da je tražnja za električnim vozilima u Evropi niska i da ne raste, a da je segment koji brzo raste segment klasičnih hibrida. Vrlo je verovatno da će pogon u Kragujevcu pored čisto električnih ponuditi uskoro i klasične hibride, kako bi se iskoristio rast u ovom segmentu", kaže Marković.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Đaković: Cene hrane skoro na evropskom proseku, a plate ni dopola
08.09.2026.•
2
Cene hrane u Srbiji približavaju se proseku EU brže nego cene ostalih proizvoda ili usluga.
Srbija zaboravila svoje, pa će proizvoditi kineske robote
08.09.2026.•
7
Krajem avgusta u Šapcu je otvorena fabrika sa čijih traka će u početku godišnje silaziti do 2.000 humanoidnih robota.
Javni dug za mesec dana povećan za 550 miliona evra
08.09.2026.•
4
Javni dug Srbije povećan je u julu za 63,6 milijardi dinara (oko 550 miliona evra) i dostigao je iznos od 4.910 milijardi dinara (41,8 milijardi evra).
Milioni evra za subvencije: Kineske kompanije iz državnog budžeta dobijaju najveće podsticaje
08.09.2026.•
7
Država domaćim i stranim privrednicima nastavlja da isplaćuje izdašne subvencije za izgradnju fabrika, zapošljavanje, kupovinu mašina, ali i izgradnju hotela, koji će prema vlastima biti potrebni za Expo sledeće godine.
Država ograničava cenu goriva, ali je ono svake nedelje sve skuplje
08.09.2026.•
19
Vlada Srbije produžila je uredbu o ograničenju cena naftnih derivata za još 60 dana. Iako sam naziv mere zvuči kao zaštita za novčanike vozača, realnost na benzinskim pumpama je drugačija jer je gorivo opet poskupelo.
Najskuplji kvadrat stana prodat u Beogradu za 12.000 evra
07.09.2026.•
3
U prvom polugodištu ove godine u Srbiji je najviše plaćen stan u beogradskoj opštini Stari grad i to za 2,6 miliona evra, što je ujedno i najskuplji kvadrat prodat po ceni od 12.000 evra.
Zlato putuje u Evropu
07.09.2026.•
3
Vest da je Holandija 86 tona zlata iz sopstvenih deviznih rezervi iz SAD premestila u London je iznenadila svet finansija.
Apple suočen s tužbom od 2,3 milijarde evra u Britaniji zbog pravila o praćenju korisnika
06.09.2026.•
2
Kompanija Apple suočena je sa tužbom vrednom dve milijarde funti (oko 2,3 milijarde evra), koja je podneta britanskom sudu u ime proizvođača aplikacija.
Folksvagen otpušta 50.000 radnika
06.09.2026.•
5
Nadzorni odbor Folksvagena jednoglasno je odobrio plan restrukturiranja do 2030. godine, kojim će nemački automobilski gigant u narednim godinama smanjiti broj zaposlenih širom sveta za do 50.000 radnika.
Da li je naftovod Novi Sad - Mađarska dovoljan za energetsku stabilnost Srbije?
06.09.2026.•
3
Izgradnja naftovoda Srbija-Mađarska predstavlja važan korak ka većoj energetskoj bezbednosti Srbije, ocenio je predsednik Skupštine Saveza energetičara Srbije Milun Babić.
Rajaner: Avio-karte će osetno poskupeti ako potraju visoke cene nafte
05.09.2026.•
1
Niskobudžetna avio-kompanija Rajaner upozorila je da bi cene kratkih evropskih letova mogle značajno da porastu ukoliko visoke cene nafte potraju do leta 2027, dok bi pojedini prevoznici mogli da se suoče i sa bankrotom.
Frankfurter rundšau: Kupovna moć utiče na prag bogatstva u Evropi - Srbija na začelju
05.09.2026.•
5
U Evropskoj uniji su primanja od 71.000 evra neto godišnje prosek iznad kojeg se tročlano domaćinstvo smatra bogatim.
Borba za kvalitet kukuruza u Srbiji
04.09.2026.•
6
Ovogodišnja žestoka suša je snažno pogodila poljoprivredu, naročito ratarstvo.
Novo poskupljenje goriva
04.09.2026.•
31
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Folksvagen gasi Seat do 2029. godine
04.09.2026.•
14
Folksvagen grupa planira da najkasnije do kraja 2029. godine postepeno ugasi špansku automobilsku marku Seat.
Radovi na Nacionalnom stadionu drastično kasne: Prošle godine potrošen samo delić planiranog novca za gradnju
03.09.2026.•
11
Za izgradnju Nacionalnog stadiona u Surčinu, u 2025. godini, iz budžeta Srbije utrošeno oko 21,5 miliona evra. Iako to na prvi može delovati kao mnogo novca, prvobitno je budžetom planirana drastično veća potrošnja.
Električna vozila daleko od vozača u Srbiji
03.09.2026.•
15
Prošlo je više od pola decenije otkako je u Srbiji živnula priča o napuštanju vozila na fosilna goriva i počela kupovina električnih automobila.
Uber otpušta 3.300 zaposlenih
03.09.2026.•
1
Američka kompanija Uber saopštila je danas da će otpustiti 10 odsto svojih zaposlenih, odnosno ukinuti oko 3.300 radnih mesta.
Šta sve nemamo zbog Nacionalnog stadiona?
02.09.2026.•
13
Nacionalni stadion u Surčinu jedan je od projekata kojima se vlast posebno ponosi, dok ga građani vide kao preskupu investiciju od koje neće imati gotovo nikakvu korist, uz ogroman račun koji će na kraju oni platiti.
Fabrika dronova Srbije i Izraela najavljena za septembar: Šta se do sada zna o njoj
02.09.2026.•
8
Pre nešto manje od mesec dana, predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će u septembru biti otvorena srpsko-izraelska fabrika za proizvodnju vojnih dronova u Srbiji.
Građani i privreda bankama duguju 4.757,19 milijardi dinara
02.09.2026.•
5
Građani i privreda su 31. avgusta na ime kredita bankama u Srbiji dugovali 4.757,19 milijardi dinara, od čega je dug stanovništva 2.161,30 milijardi, pravnih lica 2.493,62 milijarde dinara, a ostalo je dug preduzetnika.
Komentari 22
Lucky
Sem namenskog dela,nista drugo nije nase!!! Naravno da ce se mnogi pobuniti a posebno oni koji u toj bransi zaradjuju hleba,ipak gospodo tamo gde se ne pita radnik i gradjanin Srbije apsolutno nista,ne mozete da kazete da je to nase! Isto ce tako uskoro da prodju i seljaci i kao pre 2.svetakog rata ,ici ce u nadnicu za komad hleba! Pa glasajte opet za potomke austrougarskih soldata i komunjara!!!!
Biciklista
Луд,збуњен
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar