Automobilskoj industriji u Srbiji ne ide dobro, a tek se očekuje pogoršanje
Izvoz će biti jedna od najbolnijih tačaka srpske ekonomije i u narednom periodu, a njen najviše pogođeni deo je auto industrija.
Stručnjaci veruju da postoji mogućnost da umesto Evropljana slobodno mesto u auto-sektoru u Srbiji popuni Kina, koja već ima i nekoliko fabrika za delove u Srbiji, piše Nova ekonomija.
Prema podacima o industrijskoj proizvodnji Republičkog zavoda za statistiku (RZS), proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica je u problemu već duže. U 2018. godini ovaj indeks je bio na 9,1 odsto rasta, naredne takođe na 9,5 odsto. Pad kreće 2020. i minus od 8,7 odsto, potom bez rasta naredne godine, a u 2022. beleži se ponovo minus od 0,3 odsto. Zbog ovako niske baze rast je prošloj godini bio visok - 12 procenata. Ali je zato za godinu dana, od oktobra prošle do oktobra ove godine taj rast bio samo 1,6 odsto.
"Kinezi jesu opasnost, ali su i šansa za Srbiju. Vidimo da dolaze i jave nam se da im predočimo kakva je situacija za poslovanje kod nas. Jedan proizvođač automobila iz Kine se interesuje, ali oni će, ako se odluče, verovatno kontaktirati Vladu Srbije, jer to su veliki projekti, kojima mi ne možemo da doprinesemo. Jeftinija je radna snaga i energenti nego u Evropi. Jedino što Kineze plaši je da će morati da plate carinu kada iz Srbije budu izvozili u EU", kaže za Novu ekonomiju direktor Automobilskog klastera Srbija Igor Vijatov, podsećajući da ako 51 odsto vrednosti proizvoda potiče iz Srbije, onda se on može izvoziti u EU bez carine, "što oni nisu znali".
Ovo ne bi bio prvi put da Kinezi dolaze u pomoć srpskoj privredi u lošem trenutku. Setimo se prodaje Smederevske železare ili rudnika Bor, za koje u trenutku prodaje država nije znala ni kome više da ponudi, ali ni šta tačno da radi sa gigantima u koje je trebalo uložiti i uspostaviti dobro poslovanje da ne bi potpuno propali.
Razlozi pada naše automobilske proizvodnje su kombinacija svetskih dešavanja, ali i nekih domaćih problema kao što je sada već visoka cena radne snage, ali i nedostatak kvalifikovane. Evropska auto industrija je daleko od svojih zlatnih dana i proizvodnje koju je pokretao jeftin ruski gas. Tražnja za električnim vozilima, u koju svi u svetu polažu toliko nade, blago rečeno je razočarala.
"U prošloj godini je u tom sektoru radilo oko 100.000 ljudi u 150 firmi koje su prihodovale 7,2 milijarde evra. Prihodi uglavnom potiču od izvoza i to dominantno na evropsko tržište, što dodatno otežava poziciju. Među ovim kompanijama vlada umereni pesimizam i većina se ove godine suočava sa blagim padom prihoda. Naredna godina će biti izazovna u smislu da se kriza nije još u punoj meri prelila na nas iz evropske auto industrije. Pad stranih direktnih investicija iz auto sektora jasno govori da neće biti proširenja pogona ili novih kapaciteta, jer kad imate blagi pad prihoda, ne očekujete ekspanziju. Sve to sugeriše da na proleće možemo očekivati značajne poremećaje u ovom sektoru na domaćem tržištu. Kao i većina kriza, i ova kriza se preliva postepeno da bi onda naglo došlo do eskalacije", kaže profesor na Ekonomskom fakuletu u Beogradu Dušan Marković.
Zašto je srpska auto-industrija dospela tu gde jeste, podseća i na situaciju sa padom cene bakra i kretanjima na tržištima u trenutku prodaje rudnika u Boru. Tada je većina analitičara gledala na iskopavanje bakra kao neprofitabilno i neisplativo, pa je država donekle bila srećna što je bilo ko zainteresovan za kupovinu.
Tako i automobilska industrija deluje da je u velikim problemima sada, ali videće se da li će Kina ponovo da "pomogne" Srbiji. Predsednik Aleksandar Vučić je na društvenim mrežama podelio i vest o sastanku sa Zhejiang Geely holdingom ranije ove godine kada se razgovaralo o "razvoju srpske automobilske industrije i kineskim ulaganjima u srpsku privredu".
Prozvodnja kola i delova za automobile je privukla možda i najviše investicija u Srbiji prethodnih godina ali se u poslednje dve već vidi kretanje nadole. Tako su prema podacima Narodne banke Srbije strane direktne investicije u auto-sektor od 2020. bile u visini od oko 300 miliona evra, a u prvih šest meseci ove godine tek 127,5 miliona evra stranih investicija je ušlo u Srbiju u ovoj delatnosti.
Ko bi mogao da najviše oseti ovu promenu jednom kada se i kriza u punom obimu prelije na naše tržište?
"To su uglavnom proizvođači električnih delova, kablova dominantno, ali ne samo kablova. Postoji bojazan da će kompanije iz ovog segmenta auto-industrije usled rasta troškova rada izmestiti svoje pogone na lokacije sa jeftinijom radnom snagom, iako će produktivnost na tim lokacijama biti nešto niža. Solidna produktivnost, dobra infrastruktura i logistika u Srbiji u ovom segmentu neće moći da nadomeste manjak radne snage i rastuće troškove rada. Ne treba zaboraviti da je Leoni u Rumuniji nekoliko puta selio pogone, pre nego je došao kod nas. Ono što je još opasnije - celi gradovi u Srbiji zapravo zavise od tih pogona. Na primer, Prokuplje zapošljava više od 2.000 ljudi u toj industriji. Ovo nije više pitanje dešavanja u jednoj industriji, već postaje i pitanje regionalnog razvoja i nacionalne bezbednosti. Na žalost, industrija je u fazi restrukturiranja i dominantni igrači koji su kod nas prisutni gube kupce, što se onda odražava i na ekonomsku aktivnost kod nas", objašnjava Marković.
I jedini proizvođač automobila koji trenutno posluje u Srbiji, svetska korporacija Stelantis, nikako da počne novu proizvodnju u Kragujevcu, koja je najavljivana prvo za oktobar ove godine, potom odložena za novembar. Međutim, ni do sada se nije počelo za izradom panda fijat grande, prvog električnog automobila koji bi se sastavljao u ovom pogonu.
"Što se tiče Stelantisa, platforma na kojoj rade u Kragujevcu može da proizvodi više modela automobila, a može vrlo lako da se koristi i za sklapanje plug-in hibrida i običnih hibrida. Panda je bila osmišljena da bude 'value for money' u segmentu električnih vozila, jer je ustanovljeno da Stelantis nije konkurentan cenom u odnosu na kineske auto-kompanije. Cilj je bio da se dizajnira solidno vozilo, čija će cena biti što niža. Ispostavilo se da je tražnja za električnim vozilima u Evropi niska i da ne raste, a da je segment koji brzo raste segment klasičnih hibrida. Vrlo je verovatno da će pogon u Kragujevcu pored čisto električnih ponuditi uskoro i klasične hibride, kako bi se iskoristio rast u ovom segmentu", kaže Marković.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Privredna komora pruža podršku za primenu Uredbe o ambalaži i ambalažnom otpadu
25.07.2026.•
0
Privredna komora Srbije pružiće podršku kompanijama za usklađivanje sa Uredbom Evropske unije o ambalaži i ambalažnom otpadu.
Euribor ponovo raste: Koliko će građanima porasti rate kredita?
25.07.2026.•
2
Iako je Evropska centralna banka zadržala ključne kamatne stope na istom nivou, tromesečni Euribor, promenljiva komponenta kamata na kredite u evrima, zabeležio je rast i dostigao najviši nivo od novembra 2024.
Plate u javnom sektoru veće nego kod privatnika
25.07.2026.•
24
Prosečna majska neto plata zaposlenih u javnom sektoru je, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, iznosila 123.511 dinara.
Ministarstvo: Ne stoji pretpostavka da će iko dobiti 144.000 dinara iz Akcionarskog fonda
25.07.2026.•
7
Ministarstvo privrede saopštilo je da ne stoji pretpostavka da će iko dobiti 144.000 dinara iz Akcionarskog fonda.
Produženo umanjenje akciza na gorivo do 2. avgusta
25.07.2026.•
2
Vlada Srbije donela je odluku kojom se privremeno smanjenje akciza na naftne derivate od 20 odsto produžava do 2. avgusta, objavljeno je u Službenom glasniku.
Većini po 6.000 dinara, naslednicima i više: Koliko novca može da se dobije iz Akcionarskog fonda?
25.07.2026.•
24
Dok većini građana iz Akcionarskog fonda sleduje po 6.000 dinara, računica pokazuje da će pojedini akcionari na svoje račune dobiti i više desetina hiljada dinara.
Tramp koristi carine kao pregovarački alat: Kako je Srbija zasad izbegla nove mere?
24.07.2026.•
7
SAD uvele su carine od 10 i 12,5 odsto na robu iz 60 zemalja, uključujući Evropsku uniju i Kinu, uz obrazloženje da te države nedovoljno sprovode zabranu uvoza proizvoda nastalih prinudnim radom.
GRAFIKA: Dizel poskupeo gotovo 30 dinara od marta prošle godine
24.07.2026.•
15
Iz nedelje u nedelju koriguje se cena goriva na benzinskim pumpama.
Tramp od danas uvodi carine za 60 trgovinskih partnera "zbog prinudnog rada"
24.07.2026.•
3
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa od danas će uvesti nove carine od 10 i 12,5 odsto na robu 60 trgovinskih partnera, uključujući EU, zbog, kako navodi, nedovoljnog sprovođenja zabrana prinudnog rada.
Da li Vučić kopira Orbana: "Novac nije dovoljan da vrati ljude koji su otišli iz zemlje"
24.07.2026.•
20
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je projekat subvencionisanja i davanja podrške dijaspori koja hoće da se vrati u Srbiju.
Životni standard u Srbiji za 10 godina: Veće plate i BDP, ali zaostatak za EU ostaje
23.07.2026.•
32
Pre deset godina Srbija se po mnogim ekonomskim pokazateljima nalazila iza proseka Evropske unije, u međuvremenu neki su rezultati popravljeni, ali u nekim parametrima i dalje zaostajemo, prenosi Eurostat.
Zbog niskog Dunava otežan uvoz goriva, odobreno korišćenje rezervi: Šta kažu vlasnici benzinskih pumpi?
23.07.2026.•
14
Snabdevanje naftnim derivatima pumpi u Srbiji će se normalizovati jer je Ministarstvo rudarstva i energetike odobrilo Naftnoj industriji Srbije (NIS) i uvoznim kompanijama da koriste sopstvene operativne rezerve.
Šta donosi preskupi "Đerdap 3"?
23.07.2026.•
24
Započeta izgradnja energana na vetar, odnosno sunčevu energiju ukazuje da ćemo sve ubrzanije napuštati ekološki neprihvatljiv ugalj kao gorivo.
Google kažnjen sa 890 miliona evra zbog favorizovanja sopstvenih proizvoda
23.07.2026.•
2
Evropska komisija izrekla je kazne kompaniji Google u iznosu od 890 miliona evra zbog kršenja Zakona o digitalnim tržištima , pošto je utvrdila da je tehnološki gigant pomoću pretraživača favorizovao sopstvene proizvode.
Memorandum Srbije i Rumunije o Đerdapu 3: Obe strane se složile - sve da bude tajno
23.07.2026.•
21
Memorandumi nisu pravno obavezujući dokumenti. To potvrđuje i nedavno potpisani Memorandum o razumevanju o olakšavanju razmene informacija u vezi sa projektom reverzibilne hidroelektrane Đerdap 3.
Đedović Handanović: Naftnim kompanijama dozvoljeno korišćenje operativnih rezervi
23.07.2026.•
6
Ministarstvo rudarstva i energetike odobrilo je naftnim kompanijama koje su podnele zahtev korišćenje operativnih rezervi evro dizela radi obezbeđivanja sigurnog snabdevanja domaćeg tržišta.
Amazon otpušta radnike u timu za razvoj opšte vestačke inteligencije
23.07.2026.•
0
Američka kompanija Amazon je otpustila deo zaposlenih u svom odeljenju za razvoj opšte veštačke inteligencije (AGI).
Poskupljenje struje neminovno: Ekonomista Đogović o tome čeka li nas inflatorni udar na jesen
23.07.2026.•
12
Srbija je u junu zabeležila pad inflacije koja je u odnosu na prethodni mesec porasla za svega 0,2 odsto i tako na kraju prve polovine godine iznosila 2,7 odsto međugodišnje, zahvaljujući pre svega iznenađujuće dobroj po
Više od 2.300 kredita dobilo olakšice u prvom tromesečju: Najčešći razlog gubitak posla
22.07.2026.•
0
U prvom tromesečju 2026. rešeni su zahtevi za olakšice koje su korisnici podneli za ukupno 2.321 partiju kredita, gde je ukupan dug po tim kreditima iznosio oko 2,3 milijarde dinara, saopštila je Narodna banka Srbije.
Srbija iznad proseka EU po broju radnika na određeno: Skoro svaki sedmi nema ugovor za stalno
22.07.2026.•
6
U Srbiji 14,5 odsto zaposlenih kod poslodavca radi po ugovoru na određeno, znatno više od proseka EU, koji iznosi 9,9 odsto, pokazali su podaci Eurostata za 2025, objavila je danas Nova ekonomija.
Srbija privatizuje "Jat apartmane" na Kopaoniku: Početna cena 5,16 miliona evra
22.07.2026.•
5
Ministarstvo privrede Srbije objavilo je poziv za privatizaciju preduzeća "Jat apartmani Kopaonik", po početnoj ceni od 5,2 miliona evra, a kupac mora da bude domaće pravno lice registrovano za hotelsku delatnost.
Komentari 22
Lucky
Sem namenskog dela,nista drugo nije nase!!! Naravno da ce se mnogi pobuniti a posebno oni koji u toj bransi zaradjuju hleba,ipak gospodo tamo gde se ne pita radnik i gradjanin Srbije apsolutno nista,ne mozete da kazete da je to nase! Isto ce tako uskoro da prodju i seljaci i kao pre 2.svetakog rata ,ici ce u nadnicu za komad hleba! Pa glasajte opet za potomke austrougarskih soldata i komunjara!!!!
Biciklista
Луд,збуњен
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar