
Srbija nema zakon kojim bi nacionalizovala NIS
Kako se primiče 25. februar, odnosno dan D za primenu sankcija NIS-u, tako se u javnosti povećava broj spekulacija o mogućim rešenjima.

Foto: 021.rs
Potencijalna rešenja kreću se od pristanka SAD-a da produži rok za primenu, pristanka ruske strane da proda svoj udeo, do nacionalizacije ruskog udela u NIS-u. Poslednja opcija aktuelna je zapravo od samog početka, odnosno od najave uvođenja američkih sankcija ruskim kompanijama, piše Forbes Srbija.
Da je i dalje na snazi Zakon o nacionalizaciji privatnih privrednih preduzeća koji je FNRJ usvojila decembra 1946. godine, a potpisao Ivan Ribar, nacionalizovati NIS bilo bi lako.
Ipak, ovaj, kao i desetine propisa kojima se u bivšoj državi legalizovalo oduzimanje privatne imovine odavno nisu na snazi. A novijeg propisa koji bi regulisao postupak nacionalizacije, te okolnosti u kojima bi se privatna svojina mogla otuđiti, nema. Osim ako se ta imovina ne uzima zarad izgradnje nekog objekta od javnog interesa, a što reguliše Zakon o eksproprijaciji.
"U Republici Srbiji nema važećih zakona o nacionalizaciji. Ovo naročito imajući u vidu činjenicu da je odredbom člana 58. stav 1. Ustava Republike Srbije kao lex superior proklamovano da se jemči mirno uživanje svojine i drugih imovinskih prava stečenih na osnovu zakona", kaže za Forbes Srbija direktor Agencije za restituciju Strahinja Sekulić.
Forbes Srbija u razgovoru sa pravnim stručnjacima, pokušao je da dobije odgovor da li bi ikako neka odredba Zakona o eksproprijaciji vlasti mogla da posluži da se na taj način, legalno, nacionalizuje privatna kompanija. U konkretnom slučaju NIS. Odgovor koji je ovaj medij dobio je negativan. Sagovornici smatraju da su odredbe pomenutog propisa jasne.
Pravnik Milan Parivodić pojašnjava da je potrebno usvojiti poseban zakon kojim se legalizuje "nacionalizacija" NIS-a. Reč je o kompaniji koja u svojoj rafineriji u Pančevu proizvodi naftne derivate kojima se pokriva ubedljivo najveći deo srpskog tržišta. Ugrožavanje njegovog poslovanja i snabdevanja derivatima imalo bi nesagledive posledice po funkcionisanje privrede, kao i nekih vitalnih državnih sistema.
I ovde, međutim, postoji problem. Da bi se ozakonila nacionalizacija potreban je zakon. Da bi se ozakonila nacionalizacija NIS-a potreban je barem leks specijalis. Njega, međutim, ko god predložio, mora usvojiti Skupština. Skupština, pak, pre nego što usvoji ovakav propis, morala bi prethodno da konstatuje ostavku premijera i Vlade. A to bi onda, po pravilu, trebalo da znači i povlačenje zakona koji su u parlamentarnoj proceduri. I oni i bilo koji novi predlozi zakona bi trebalo da sačekaju novu Vladu.
Vlada u ostavci bi mogla, hipotetički, pozivajući se na privrednu nesreću, da predloži Skupštini leks specijalis o NIS-u, to joj Zakon o vladi dozvoljava. Ipak, usvajanje propisa o nacionalizaciji na ovaj način moglo bi imati druge vrste značajnih posledica.
Jasno je da država ima moć i mehanizme da Rusima uzme njihov udeo u NIS-u, ali bi to svakako sa sobom povlačilo i političke i potencijalne pravne posledice.
Pojedini sagovornici smatraju da nacionalizacija NIS-a nije dobra opcija. To bi značilo praktično nasilno uzimanje nečije imovine. Jer, ako su Gasprom i Gaspromnjeft saglasni da žele da izađu iz suvlasništva u srpskoj naftnoj kompaniji, onda ne bi bilo reči o nacionalizaciji nego o kupoprodajnoj transakciji.
Nacionalizacija bi bila iznuđeno rešenje protivno volji današnjih većinskih vlasnika. I sigurno bi zaoštrila političke odnose Srbije i Rusije. U slučaju da se sprovede mimo Ustava i zakona mogla bi da podleže eventualnoj arbitraži pred međunarodnim sudovima. Da ne govorimo o činjenici da snadbevanje gasom Srbije zavisi skoro isključivo od Rusije. Iz tog izvora zadovoljavamo 90 odsto potreba. I to ne samo zbog garantovanih količina, već i zbog cene.
Pritom, nacionalizacija bi i drugim stranim investitorima i vlasnicima privatnog kapitala u Srbiji poslala više nego jasnu poruku da bi iz nekog razloga i njihova imovina jednog dana mogla biti predmet iste ili slične akcije.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Proizvođač leka Ozempik ukida 9.000 radnih mesta
10.09.2025.•
0
Danska farmaceutska kompanija Novo Nordisk, matična kompanija leka Ozempik za dijabetičare, saopštila je da će ukinuti 9.000 radnih mesta širom sveta, što predstavlja više od 11 odsto njenog platnog spiska.
Nenadić: Nepal i Srbiju deli samo jedan poen po percepciji korupcije
10.09.2025.•
2
Nemanja Nenadić iz Transparentnosti Srbija izjavio je da se Nepal i Srbija prema indeksu percepcije korupcije smatraju veoma korumpiranim zemljama.
Većina domaćinstava u Srbiji preživljava od plate do plate: Koliko vrede ekonomske mere?
10.09.2025.•
23
Dok Vlada uvodi ekonomske mere, propisane kako bi pomogle građanima sa nižim primanjima i pospešile kupovnu moć, nameće se pitanje koliko će one zaista postići željeni efekat.
Cene nafte porasle nakon napada Izraela na teritoriju Katara
09.09.2025.•
2
Cene nafte porasle su danas za oko jedan odsto i to Brenta na 67 dolara po barelu, a američke sirove nafte WTI (West Texas Intermediate) na iznad 63 dolara po barelu.
Novi zakon o izvršenju ne garantuje svima zaštitu: Ko ipak može ostati bez doma?
09.09.2025.•
4
Građani koji imaju bilo kakva dugovanja, bilo prema bankama, ili prema komunalnim preduzećima, moraju pažljivo pročitati predlog Zakona o izvršenju i obezbeđenju.
Digitalni evro je uskoro među nama
09.09.2025.•
7
Subota, 25. oktobar, biće značajan dan za Evropsku uniju, zapravo za sve koji se oslanjaju na evro, monetu najlukrativnije političke zajednice na svetu.
Minimalac u Srbiji u 2026. će biti 551 evro
09.09.2025.•
15
Ministar finanasija Siniša Mali i ministarka za rad Milica Đurđević Stamenkovski saopštili su da će zvaničan predlog biti da minimalna zarada od 1. januara iznosi 551 evro ili 64.554 dinara.
Firma koja je "ugostila" SNS kol centar dobila milionski posao od Pošte, pa poništen postupak
09.09.2025.•
1
Javno preduzeće "Pošta Srbije" dodelilo je posao grupi ponuđača u kojoj je kompanija Prointer, poznata po tome što je bila "domaćin" SNS kol centra, iako ovaj konzorcijum nije ispunjavao sve uslove.
Razvoj KUL održivog preduzetništva u skladu sa principima cirkularne ekonomije
09.09.2025.•
0
Nakon višemesečne obuke i podrške u razvoju svojih ideja, preduzetnici iz Srbije predstavili su svoje proizvode i usluge u Bjelovaru u Hrvatskoj tokom 29. i 30. avgusta.
Skladištenjem do jeftinijeg gasa
08.09.2025.•
1
Kako se u januaru i februaru ne bismo smrzavali, pripreme za energetsku sezonu treba početi na vreme.
Saradnik Bečkog instituta: Strane investicije u Srbiji manje za 40 odsto nego prošle godine
08.09.2025.•
13
Saradnik Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije Branimir Jovanović ocenio je da će rast bruto domaćeg proizvoda Srbije u 2025. godini biti između dva i 2,5 odsto.
Pregovori o minimalcu za narednu godinu počinju sutra: Vlada daje 550, sindikati traže 600 evra
08.09.2025.•
13
Na sednici Socijalno-ekonomskog saveta sutra će još jednom biti razmatrana odluka o povećanju minimalne zarade za 2026. godinu.
Država se zadužuje 27,25 miliona evra za modernizaciju poreske administracije
08.09.2025.•
9
Država Srbija zadužiće se 27,25 miliona evra za modernizaciju poreske administracije.
UN: 88 operatora obustavilo poštanske usluge sa SAD
07.09.2025.•
2
Ukupno 88 operatora je potpuno ili delimično obustavilo poštanske usluge sa SAD, što je dovelo do pada poštanskog saobraćaja ka toj zemlji za više od 80 odsto, zbog uvođenja novih američkih carinskih mera.
Rizici Uredbe o ograničenju marže: Niže cene - slabiji kvalitet i moguće nestašice
06.09.2025.•
25
Uredba kojom se trgovačke marže ograničavaju na 20 odsto stupila je ove nedelje na snagu.
Objavljene nove cene goriva
05.09.2025.•
18
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Udruženje banaka Srbije: Blagi rast kredita u avgustu
04.09.2025.•
0
Ukupni krediti privrede, građana i preduzetnika na kraju avgusta ove godine iznosili su oko 4.113 milijarde dinara, što je 1,2 odsto više nego u julu, objavilo je Udruženje banaka Srbije.
Javni dug Srbije 38,29 milijardi evra, deficit budžeta skoro 23 milijarde dinara
04.09.2025.•
11
Javni dug Srbije je na kraju jula ove godine bio 38,29 milijardi evra, odnosno 43,4 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), objavilo je Ministarstvo finansija.
Open AI kupuje startap Statsig za 1,1 milijardu dolara
04.09.2025.•
0
Kompanija za razvoj veštačke inteligencije Open AI najavila je da će kupiti startap firmu za testiranje proizvoda Statsig za 1,1 milijardu dolara, u transakciji koja će u potpunosti biti plaćena akcijama.
EU pozvala članice da usvoje trgovinski sporazum s latinoameričkim državama
03.09.2025.•
2
Evropska komisija je pozvala članice Evropske unije da usvoje trgovinski sporazum sa latinoameričkim državama, članicama asocijacije Merkosur, obećavajući čvrste garancije za poljoprivrednike.
Ekonomski tigar u srpskoj verziji: "Privredni rast koji ostavlja buduće generacije bez budućnosti"
03.09.2025.•
16
"Ograničavanje trgovačkih marži može da se posmatra kao priprema za vanredne izbore i kupovina vremena", kaže profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu Ognjen Radonjić i naglašava da je ta mera države kratkog daha.
Komentari 13
Šta je ovo ?
Ovo neće da može, Rusija ima više nuklearnog oružija od Amerike i ima Orešnike što ovi nemaju !
Ili da se Američkim firmama u Srbiji nacionalizuje imovina za kaznu jer su nam neprijateljski uveli sankcije, ili da se ćuti i kupuje i uvozi benzin direktno cisternama do benziskih pumpi ! Trećeg NEMA !
ex chapman
Ima i pesma iz 90ih :D
dacic
opeljesena je maksimalno
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar