Farmaceutska industrija u Srbiji - narod na lečenju
Na prvi pogled deluje impresivno da u Srbiji ima čak 51 proizvođač u oblasti farmaceutske industrije. Čovek bi pomislio da je reč o divu u ovoj važnoj i veoma profitabilnoj delatnosti.
Foto: 021.rs
Međutim, već preciziranje da su samo tri velika, sa zbirno 5.200 zaposlenih, nagoveštava da stvari nisu baš toliko ružičaste. Tu su još tri srednja proizvođača i 12 malih sa ukupno 340, ali i čak 31 mikroproizvođač sa samo 86 radnika.
Ka realnoj poziciji srpske farmacije još više nas usmerava podatak da je pretprošle godine čitava domaća branša proizvela oko 860 tona farmaceutike, narodski kazano lekova, i čak 41.800 tona takozvanih farmaceutskih sredstava, odnosno suplemenata i drugih sredstava za osveženje i ojačavanje.
Bez gubitaša
Za razliku od jugoslovenskih vremena, srpska farmaceutska industrija je dominantno usmerena na domaće tržište. Na izvoz odlazi do 30 odsto proizvodnje, a najviše u Nemačku, Sloveniju, Rusiju i Crnu Goru.
Pre dve godine vrednost inoplasmana je iznosila 450 miliona, dok je lekova i pomoćnih sredstava uvezeno za čak 1,63 milijarde evra, ponajviše iz Nemačke, Francuske, Slovenije, BiH i Mađarske. Možemo se samo sećati kako je nekadašnja država držala 30 odsto ruskog tržišta lekova, a ozbiljno je izvozila i u više od polovine afričkih zemalja.
Mada je branša u Srbiji spala na dominantno bavljenje parafarmaceutikom, poslovanje je sasvim solidno. U proizvodnom delu srpske farmacije gubitaša nema, a plate su za ovdašnje prilike više nego pristojne. Tako je u godini 2023. prosečna neto zarada u delatnosti dostigla 131.600 dinara, naspram 86.100 opšteg proseka.
Ne može se reći da nema ulaganja, nedavno je "Galenika" otvorila tri pogona za ovdašnju proizvodnju, po licenci matične firme iz Brazila, leka protiv gojaznosti. Utisku da je farmaceutska proizvodnja u Srbiji više nego prepolovljena doprinosi i sećanje na snagu ove branše u bivšoj Jugoslaviji, kada je 13 velikih tvornica i bezbroj manjih međusobno žestoko konkurisalo, ali i izvozilo.
Zagrebačka "Pliva", sarajevska "Bosnalijek", ljubljanski "Lek" i skopski "Alkaloid" su i danas internacionalno poznati proizvođači, dok je "Krka" važna na globalnom nivou, sa 12.000 zaposlenih i godišnjim prihodom od 2,9 milijardi evra, ali su za pacijente u Srbiji sve to sada strane kompanije čiji se lekovi uvoze.
Nizak rast cena
Unazad četiri godine inflacija u Srbiji je bila izražena, među najvišim u Evropi. Tako je cena industrijskih proizvoda u proseku povećana za 40 odsto, međutim rast cena lekova bio je mnogo niži, zbirno cirka 12 odsto za četiri sezone.
Ono, međutim, što govori o marginalnosti ove branše u Srbiji je izrazita zavisnost od uvoza sirovina, a još više činjenica da ovdašnji proizvođači ostvaruju nisku, zbirno tek oko 22,5 milijarde dinara u 2024. godini, dodatu vrednost. Tih, cirka 190 miliona evra je, zapravo, težina domaće farmaceutske branše.
Cena leka u Srbiji, bar onih koji su na listi Republičkog fonda za osiguranje, je ograničena. Proizvođač prodaje veledrogeriji lekove po fabričkoj ceni uz popust od 10 do 20 odsto, zavisno od količine narudžbe. Veledrogerije raspodeljuju robu i snabdevaju apoteke prodajući lek po fabričkoj ceni, mada ponekad popuste za tri, četiri procenta, a na račun sopstvene dobiti.
Apoteke imaju pravo da prodajnu cenu uvećaju za 12 odsto i to je njihova zarada. Lekovima van liste RFZO cena se slobodno formira, ali apoteke plaćaju porez na razliku između nabavne i prodajne cene.
Prodaja u kratkom roku
Ipak, apotekari ni ovim proizvodima ne podižu previše cene. Razlog je žestoka konkurencija 3.600 privatnih i oko 1.000 apoteka u državnom vlasništvu kojima, inače, upravlja lokalna vlast. Dominiraju vodeći lanci, "Benu" sa 400, "Dr Maks" sa 300 i "Lili" sa 200 pojedinačnih objekata.
Drugi razlog što apotekari nisu baš skloni prevelikom povećanju cena je potreba da se sve što se isporuči u prodavnice što pre rasproda. Ono što ne plane u mesec, dva od isporuke, često postaje gubitak.
Posebno kada je reč o parafarmaceutici, čija upotreba ne baš tako retko podrazumeva relativno kratak rok. Rezerve lekova i farmaceutskih sredstava kod proizvođača su male. Krajem 2023. u fabričkim halama jedva je preostalo 114 tona lekova i samo 1.400 tona farmaceutskih sredstava.
Premda je svedena na proizvodnju nešto malo lekova i sve više na prateći program pomoćnih sredstava, srpska farmacija, tačnije ono što je od nje preostalo, posluje dobro.
Najbolji pokazatelj je neprekidno povećanje broja apoteka, mada ih je već sada po jedna na 1.500 žitelja, što je poprilično i iznad evropskog proseka. Ali, posao ide pa je u Srbiji i preklane otvoreno 200, a lane 100 novih.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Bajatović: Novi aneks ugovora za snabdevanje ruskim gasom verovatno 26. ili 27.marta
20.03.2026.•
0
Generalni direktor Srbijagasa Dušan Bajatović izjavio je danas da će novi aneks ugovora za snabdevanje ruskim gasom verovatno biti postignut 26. ili 27. marta i potpisan na šest meseci.
Mađarski portal: MOL i Gaspromnjeft bi do 31. marta trebalo da potpišu ugovor o NIS-u
20.03.2026.•
0
Mađarska naftna kompanija MOL i ruski Gaspromnjeft, prema pisanju mađarskog portala Origo, trebalo bi do 31. marta da potpišu kupoprodajni ugovor o preuzimanju ruskog vlasničkog udela u Naftnoj industriji Srbije (NIS).
Vučić: Smanjićemo akcize za još 40 odsto
20.03.2026.•
28
Akcize na naftu biće smanjene za još 40 odsto, najavio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Sve manje radnih mesta - za ljude
20.03.2026.•
4
Ovih dana "Folksvagen" je šokirao ceo svet, posebno Nemačku.
Gorivo ponovo poskupelo: Pogledajte koliko košta
20.03.2026.•
38
Gorivo u Srbiji je ponovo poskupelo.
GRAFIKA: Koliko je poskupelo gorivo za godinu dana
20.03.2026.•
5
Svake nedelje Ministarstvo trgovine objavljuje najviše cene goriva na pumpama u Srbiji.
Produžena dozvola za rad NIS-a: "Građani ne treba da prave zalihe"
20.03.2026.•
8
Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija SAD produžila je licencu za rad Naftnoj industriji Srbije do 17. aprila 2026. godine.
Pale cene zlata i srebra nakon što je Fed odložio smanjenje kamata
19.03.2026.•
0
Cene plemenitih i industrijskih metala oštro su pale danas na njujorškoj berzi Komeks usled eskalacije sukoba na Bliskom istoku i jačanja očekivanja da Federalne rezerve neće smanjivati kamatne stope tokom 2026.
Situacija sa gorivom u Srbiji: "Postoji neizvesnost zbog naftne krize, ali nema potrebe za panikom"
19.03.2026.•
15
Preduzetnik Petar Gonja, sa 35 godina iskustva u naftnom sektoru u Mađarskoj i u našoj zemlji, smatra da što se tiče situacije sa naftom u Srbiji nema potrebe za panikom, ali slaže se da postoji neizvesnost.
Evropska centralna banka zadržala kamatne stope
19.03.2026.•
1
Evropska centralna banka (ECB) zadržala je danas sve tri ključne kamatne stope na istom nivou.
Vučić: Sutra određujemo cenu goriva, to će ići na realnih 250 dinara za dizel, možda i preko
19.03.2026.•
101
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić danas je izjavio da nije problem samo rast cena nafte, već i kotacije dizela na tržištu.
Vlada Srbije odlučila: Produžena zabrana izvoza nafte i derivata, pušta se 40.000 tona iz rezervi
19.03.2026.•
10
Vlada Srbije donela je odluku da produži zabranu izvoza nafte i naftnih derivata za pogon motora do 2. aprila.
Nastavljaju se otpuštanja u nemačkoj auto-industriji: U pitanju desetine hiljada radnih mesta
19.03.2026.•
7
Vesti o ukidanju 50.000 radnih mesta u Folksvagenu potresaju javnost, ali novi podaci ukazuju na još opasniji trend, veliki pad novih oglasa za zapošljavanje u nemačkoj auto-industriji.
Cene nafte porasle na 112 dolara po barelu
19.03.2026.•
0
Cene nafte porasle su na 112 dolara po barelu nakon što su iranski mediji izvestili o vazdušnom napadu koji je pogodio postrojenje na najvećem svetskom nalazištu prirodnog gasa.
Od roka do roka: Ističe gasni aranžman sa Rusijom, da li su kratkoročni ugovori dobri po Srbiju?
19.03.2026.•
15
Još jedan rok, još jedna neizvesnost. Srbija i ove godine čeka poslednje dane pred istek gasnog aranžmana sa Rusijom bez jasnog odgovora šta sledi od 1. aprila.
Pojedine pumpe u Sloveniji ograničile točenje goriva
19.03.2026.•
1
Na benzinskim stanicama kompanija MOL i Šel u Sloveniji uvedeno je ograničenje za kupovinu goriva na 30 litara za automobile, odnosno 200 litara za kamione.
Atanacković: Poskupljenja na pumpama delom posledica očekivanja da će skakati nabavna cena
18.03.2026.•
9
Počasni predsednik Unije poslodavaca Srbije Nebojša Atanacković izjavio je da je nagli rast cena nafte posledica sukoba na Bliskom istoku i da bi poremećaji u snabdevanju mogli da potraju ukoliko se rat nastavi.
Najoštriji rast Euribora u poslednjih nekoliko godina: Šta da očekuju korisnici stambenih kredita?
18.03.2026.•
8
Ekonomista Milan Beslać izjavio je da nije neočekivano to što je šestomesečni Euribor zabeležio najoštriji dnevni rast u poslednjih nekoliko godina od 7,3 odsto.
Otvoreni "DDOR BG car show" i Međunarodni sajam motocikala, kvadova, skutera i opreme
18.03.2026.•
0
"DDOR BG car show" 09 i 18. Međunarodni sajam motocikala, kvadova, skutera i opreme "Motopassion" otvoreni su danas u hali 1 Beogradskog sajma.
Hitno povlačenje sa tržišta: Rizik od povreda kod "Škoda Kodiaq"
17.03.2026.•
2
Nacionalna organizacija za potrošače (NEPRO) objavila je danas na sajtu Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine da se hitno povlači sa tržišta putničko vozilo "Škoda Kodiaq".
Komentari 5
Realista
Farmaceut
Lolita
Zaposleni po apotekama rade kao crnci,subote, nedelje, praznici rad do 22 i cak do 24.
Godisnji odmori oko 20 dana. Farmaceut radi sve, poslove spremacica, tehnicara itd.
Pauza za obrok ne postoji placeni su mizerno naspram zahteva koje poslodavac postavlje
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar