Poreklo vrste
San svakog radikala je da osnuje svoju SAO.
Foto: 021.rs
Unapređena varijanta ovog primata – radikal 2.0 odnosno naprednjak – nastala je pukim presvlačenjem odeće, tako što je ovaj skinuo HTZ odeću i uleteo u sakoe Atolini Čezare i patike Ermeneđildo Zenja.
Takođe, radikal 2.0 je usvojio savet marketinških agencija da samo dobro dizajnirani proizvod može postati konkurentan na političkom tržištu. No i pored ekspresnog presvlačenja, evolutivni proces transformacije radikala u čoveka zaglavio se na pola puta, pa su tako skupoceni brendovi odeće ubrzo ostali najvrednije stvari na njemu.
To bi značilo da je i pored Čezareovog sakoa ili Loro Pjana jakne, ispod brendirane garderobe ostao netaknuti radikal iz HTZ perioda sa nedosanjanim SAO fantazijama.
Zabranjeni pesnik Miša Stanisavljević se jedini u poeziji bavio ovim fenomenom, nazvavši pomenute radikalske oblasti "purifikovanim naseobinama" i "komadeškama teritorije", koje su prethodno ratom otete od suseda.
Radikalska tradicija stvaranja ovakvih zona "povišene besvesti" tokom devedesetih godina na teritorijama Hrvatske i Bosne i Hercegovine dobro je poznata, kao što je poznato i njihovo ustrojstvo kao prostor izvrnutih vrednosti – anticivilizacijski poredak stvari.
Pre svega, bile su to oblasti u kojima nije bila zagarantovana vladavina prava i socijalne pravde, bila su izbrisana načela građanske demokratije, kao i ljudskih prava. Ove teritorije su pretvorene u zone čistog nasilja, čija je purifikacija, odnosno čišćenje, tekla u više pravaca: masovnim deportacijama civilnog stanovništva "spornog" etniciteta, streljanjem civila koji su na bilo koji način dovedeni u vezu sa delovanjem neprijateljske vojske, ukidanjem svih prava stanovništva koje je pristalo da se naseli u tim zonama i uspostavljanjem vojne diktature. U okviru ovih zona ostvarena je visoka koruptivna ekonomija kao model budućeg razvoja Republike Srbije.
Vremena su se donekle promenila, ali san o formiranju SAO preživeo je sve tobožnje transformacije radikala. Tako je u Beogradu uoči 15. marta ove godine nikla purifikovana šatoraška naseobina, omeđena traktorima i bodljikavom žicom, koju su naselili najelitniji kadrovi SNS-a.
Specifičnost nove SAO je u tome što je na jednoj maloj teritoriji uspela da koncentriše svu besvest naprednjačke vlasti, izražene u donošenju političkih odluka bez ikakve pravne kontrole i demokratske korekcije. Veza ove SAO sa ostalim institucijama države vrši se preko većine maskiranih paramilitaraca, koji su zapravo odbornici, većnici, stranački zastupnici i sitni službenici na svim nivoima vlasti.
Oni sprovode vrhovnu volju iz SAO Ćacilenda, dok jedan deo takvih paramilitaraca, ili crnokapuljaša, pešači brzinom od 50 km/h na kontramiting koji se sprema u Beogradu. Ova zona povišene besvesti je tokom svog postojanja promovisana na svim režimskim medijima kao prostor "učenja i želje za znanjem".
Zato su SAO Ćacilend posetili ugledni profesori, doktori, umetnici, deo elite koji je baš u ovakvoj omeđenoj oblasti bez ikakvih prava i sloboda prepoznao model države u kakvoj bi želeo da živi. Bili su tu Branislav Lečić, profesor ustavnog prava Vladan Petrov, istoričar Predrag Marković ali i budući premijer – dr Đuro Macut. Ukratko, predstavljena je elita koja bi mogla da bude potencijalni deo naprednjačke "ekspertske" vlade, koja neće morati da radi ništa osim da zagovara vrednosti Ćacilenda u javnosti.
Konstituisanje ovakve paradržavne oblasti ogolilo je model radikalskog upravljanja Srbijom. Prva inačica krije se u samoj skraćenici, čiji pun oblik sada glasi Stožernikova Autonomna Oblast Ćacilend. Odnosno zona nasilja koje se emituje ka spolja.
Najradikalniji oblik takvog nasilja dogodio se 15. marta u Beogradu, po obodu SAO Ćacilenda, u dvanaestom minutu odavanja pošte poginulima pod nadstrešnicom u Novom Sadu. Bio je to početak naprednjačke konkviste i pokušaj slamanja studentskog protesta.
Usledila je do sada neviđena medijska kampanja zastrašivanja i targetiranja studenata, aktivista i novinara, svih učesnika protesta. Za početak, izvršeno je markiranje unutrašnjeg neprijatelja. Na prvom mestu nalaze se studenti u blokadi, kojima vlast neprestano pokušava da pripiše nasilno delovanje kako bi izvršila upad na fakultete, što se i dogodilo na Medicinskom fakultetu u Nišu.
Na desetine studenata dobile su poziv na informativni razgovor, jer ih je prijavio dekan fakulteta Aleksandar Mitić. Time je brutalno narušena autonomija univerziteta, što može poslužiti kao demonstracija primera za nasilno gušenje čitavog studentskog protesta. A za ministra zdravlja u Macutovoj vladi iz Ćacilenda, ovim činom se kandidovao sam dekan Mitić.
Trenutno je nepoznata činjenica koliko ima političkih zatvorenika u Srbiji i kakav je tretman tih ljudi u zatvorskim ćelijama. Zatvoreni su skoro mesec dana aktivisti iz Novog Sada kojih su se vrlo brzo odrekle njihove stranačke kolege.
Pisac i aktivista Dejan Atanacković proveo je 24h u pritvoru zajedno sa grupom ljudi iz inicijative Mostostaje. Hapsi se i privodi uglavnom noću, pošto se prethodno poternice ispisuju u Informeru, u Politici, na Pinku. Markirani su svi koji su se na bilo koji način dotakli studentskog protesta.
Krimen nose ljudi koji su ispustili gume na traktorima oko SAO Ćacilenda kao i novinari i kolumnisti koji su zagovarali prelaznu vladu kao mirno rešenje, poput Dejana Ilića na Peščaniku. Pored zatvora postoje i deportacije koje se paralelno odvijaju u Srbiji.
Najnovija je odluka o deportaciji hrvatske državljanke, doktorke, koja je u Beogradu završila fakultet i zasnovala porodicu. Zbog toga što je primećena na nekom od protesta, jednog dana joj je stiglo rešenje o deportaciji. I nije ona jedina, na desetine ljudi osetilo je ovo na svojoj koži.
Nedavno je deportovan i pijanista David Martelo koji je svirao na studentskom protestu u Nišu. Ruske izbeglice su odavno pod udarom ove represivne mere. Na udaru su i policajci koji ne vrše svoju dužnost onako kako naprednjačka vlast nalaže. Neki od njih su dobili batine palicom za golf jer su se našli na putu povlašćenim agentima iz SAO Ćacilenda.
Pod paskom su i javni tužioci koji pokušavaju da odgovorno rade svoj posao. Iz dana u dan gaze se nastavnici i profesori u srednjim školama, napadaju se maturanti, obezvređuje se volja roditelja koji zajedno sa nastavničkim osobljem pokušavaju da sačuvaju škole koje pohađaju njihova deca. Ekološki aktivisti i poljoprivrednici su već godinama na crnoj listi naprednjačke vlasti. Privode se tviteraši zbog komentara političkih događaja.
Na kraju i na početku – najugroženiji su studenti. U ovom trenutku, opozicija ne bi trebalo da kalkuliše sa njihovom podrškom prelaznoj vladi, već da istinski učini nešto kako bi ih zaštitila. To važi i za građane koji su ostali zaglavljeni u fazi kiflica i kuvanja za studente, što je potpuno anahrono u aktuelnoj ekspanziji SAO Ćacilenda, koja bi se mogla okarakterisati kao gola represija pod (ne)dremanim okom Evropske unije.
Tekst Saše Ilića "Poreklo vrste" prvobitno je objavljen na sajtu Peščanika.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Zašto kasne radovi na proširenju skladišta gasa Banatski Dvor?
27.09.2026.•
1
Obećanje da će dodatnih 300 miliona kubika gasa moći da se smesti u podzemne rezerve gasnog skladišta Banatski Dvor uz postojećih 450 miliona metara kubnih traje već 12 godina.
Evropski komesar za energetiku: Zemlje EU da razmotre smanjenje potrošnje gasa
27.09.2026.•
3
Evropski komesar za energetiku Dan Jorgensen izjavio je da bi zemlje članice Evropske unije trebalo da razmotre smanjenje potrošnje gasa zbog naglog rasta cena.
Visoke cene struje u Evropi: Da li je Elektromreža Srbije spremna za zimu?
26.09.2026.•
6
Evropska unija bi mogla da se suoči sa najtežom zimom u poslednje četiri godine zbog rekordnih cena energenata i mogućih problema sa snabdevanjem iz Sjedinjenih Država.
Postizborna ekonomija: Poskupljenje komunalija, inflacija i plate koje će "pojesti" cene
26.09.2026.•
41
Profesor Ekonomskog fakulteta Milojko Arsić objašnjava kako će izgledati postizborna ekonomija - očekuje nas rast inflacije, rast plata čije će efekte neutralisati inflacija, povećanje cena komunalnih usluga...
Licenca za rad NIS-a ističe 30. septembra, a i rok za pregovore sa MOL-om: Da li se nazire rešenje?
25.09.2026.•
24
Licenca za rad Naftne industrije Srbije ističe 30. septembra.
Mali: Završena uplata 6.000 dinara na račune građana
25.09.2026.•
32
Ministar finansija Srbije u tehničkom mandatu Siniša Mali izjavio je da je danas završena isplata 6.000 dinara novčane naknade namenjena svim punoletnim građanima.
Prosečna zarada u Srbiji 121.346 dinara, medijalna 95.036 dinara
25.09.2026.•
6
Prosečna bruto zarada u Srbiji obračunata za jul ove godine iznosila je 167.402 dinara, dok je prosečna zarada bez poreza i doprinosa iznosila 121.346 dinara.
Objavljene cene goriva: Dizel na 236 dinara
25.09.2026.•
5
Cene goriva u Srbiji ostaće nepromenjene u narednih sedam dana.
Poskupele gotovo sve vrste ogreva, pa i račun za struju: Šta je najpovoljnije?
25.09.2026.•
11
Grejna sezona zvanično počinje 15. oktobra, a građani Srbije uveliko su krenuli u nabavku ogreva za predstojeću zimu.
Nova ekonomija: Vlada zbog predizbornih mera prekršila obaveze prema MMF-u
24.09.2026.•
10
Potreba Vlade Srbije da se u predizbornoj kampanji po svaku cenu "umili" biračkom telu dovela je do višestrukog kršenja obaveza prema Međunarodnom monetarnom fondu (MMF).
Od 60 toplana u Srbiji sedam traži poskupljenje grejanja
24.09.2026.•
9
Od 60 toplana u Srbiji sedam je podnelo zahteve lokalnim samoupravama za poskupljenje grejanja, ali do sada ni jedan nije odobren.
NBS: Novi servis za korisnike instant plaćanja
22.09.2026.•
0
Narodna banka Srbije (NBS) objavila je danas da je, u saradnji sa učesnicima IPS NBS Sistema, omogućila standard za korišćenje deep link tehnologije u okviru usluge "Prenesi".
Uprkos blizini, Srbija sa ovim evropskim zemljama trguje "na kašičicu"
22.09.2026.•
6
Plasman srpske robe uveliko je koncentrisan na tržište Evropske unije (65 odsto) i CEFTA regiona (15 odsto), dok u ostale evropske zemlje odlazi svega šest odsto ukupnog izvoza, uključujući i Rusiju.
Isplata 6.000 dinara: Novac danas dobilo 4,8 miliona akcionara
22.09.2026.•
20
Centralni registar isplatio je danas novčanu naknadu za tačno 4.822.175 akcionara, u ukupnom iznosu od 28,9 milijardi dinara, saopštila je ova institucija.
Proizvođači suncokreta platiće cenu neorganizovanog tržišta
22.09.2026.•
3
Proizvođači suncokreta u Srbiji su se, proletos pred setvu, zbog besparice avansno zadužili kod prerađivača sa 150 evra po toni, a da pri tome nije utvrđena konačna cena te uljarice.
Cene nafte pale
22.09.2026.•
0
Cena nafte Brent pala je na oko 100 dolara za barel, četvrti dan zaredom, dok trgovci prate diplomatske pokušaje usmerene ka smirivanju sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
Spajaju se Vorner i Paramaunt: Postignut dogovor i za CNN
21.09.2026.•
0
Tužioci iz 12 američkih saveznih država koji su podneli tužbe sa namerom da spreče spajanje Vorner Bros-Diskaverija sa Paramaunt-Skajdensa postigli su sporazum.
Zima puna neizvesnosti za Srbiju
21.09.2026.•
15
Poslednjih dana Dubravka Dedović Handanović je našla za potrebno da u dva navrata najširoj javnosti predoči stanje u srpskoj energetici.
"Progres" i "Prosveta" među firmama koje čekaju privatizaciju
21.09.2026.•
1
Prema podacima Ministarstva privrede Srbije, na privatizaciju čeka još 40 kompanija, među njima nekadašnji giganti u svojim oblastima "Progres" i "Prosveta", objavio je Nedeljnik.
Šta je sve poskupelo, a koja nas poskupljenja tek čekaju?
20.09.2026.•
26
Svaki mesec - novo poskupljenje.
Stručnjak za energetiku: Glavni izazov za predstojeću zimu - visoka cena gasa
20.09.2026.•
12
Stručnjak za energetiku Željko Marković izjavio je da je jedan od glavnih izazova za predstojeću zimu visoka cena gasa.
Komentari 9
The Lalosh
Ali razumem zašto niste čitali dalje od toga. :)
Dete rock'n rola
Živela nasa
I tako ceo prošli vek znajući kako su moji preci prosli i koliko su se trudili da prežive,ostave potomke koji će doživeti promene.
Tako i mi, mozda unuci budu bolje živeli i čudili se sto nismo reagovali(mada reagujemo svako u svom domenunu i spram mogućnosti).
Studenti su nam ulili nadu za budućnostb,promene su moguće.
Možda i doživim,pa kad odem tamo gore ispričam kroz koju smo patnju prišli…ali,smo spokojni sto smo ostavili zemlju pametnoj deci…
Moja majka Srbija je probudjena!!!
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar