Poreklo vrste
San svakog radikala je da osnuje svoju SAO.
Foto: 021.rs
Unapređena varijanta ovog primata – radikal 2.0 odnosno naprednjak – nastala je pukim presvlačenjem odeće, tako što je ovaj skinuo HTZ odeću i uleteo u sakoe Atolini Čezare i patike Ermeneđildo Zenja.
Takođe, radikal 2.0 je usvojio savet marketinških agencija da samo dobro dizajnirani proizvod može postati konkurentan na političkom tržištu. No i pored ekspresnog presvlačenja, evolutivni proces transformacije radikala u čoveka zaglavio se na pola puta, pa su tako skupoceni brendovi odeće ubrzo ostali najvrednije stvari na njemu.
To bi značilo da je i pored Čezareovog sakoa ili Loro Pjana jakne, ispod brendirane garderobe ostao netaknuti radikal iz HTZ perioda sa nedosanjanim SAO fantazijama.
Zabranjeni pesnik Miša Stanisavljević se jedini u poeziji bavio ovim fenomenom, nazvavši pomenute radikalske oblasti "purifikovanim naseobinama" i "komadeškama teritorije", koje su prethodno ratom otete od suseda.
Radikalska tradicija stvaranja ovakvih zona "povišene besvesti" tokom devedesetih godina na teritorijama Hrvatske i Bosne i Hercegovine dobro je poznata, kao što je poznato i njihovo ustrojstvo kao prostor izvrnutih vrednosti – anticivilizacijski poredak stvari.
Pre svega, bile su to oblasti u kojima nije bila zagarantovana vladavina prava i socijalne pravde, bila su izbrisana načela građanske demokratije, kao i ljudskih prava. Ove teritorije su pretvorene u zone čistog nasilja, čija je purifikacija, odnosno čišćenje, tekla u više pravaca: masovnim deportacijama civilnog stanovništva "spornog" etniciteta, streljanjem civila koji su na bilo koji način dovedeni u vezu sa delovanjem neprijateljske vojske, ukidanjem svih prava stanovništva koje je pristalo da se naseli u tim zonama i uspostavljanjem vojne diktature. U okviru ovih zona ostvarena je visoka koruptivna ekonomija kao model budućeg razvoja Republike Srbije.
Vremena su se donekle promenila, ali san o formiranju SAO preživeo je sve tobožnje transformacije radikala. Tako je u Beogradu uoči 15. marta ove godine nikla purifikovana šatoraška naseobina, omeđena traktorima i bodljikavom žicom, koju su naselili najelitniji kadrovi SNS-a.
Specifičnost nove SAO je u tome što je na jednoj maloj teritoriji uspela da koncentriše svu besvest naprednjačke vlasti, izražene u donošenju političkih odluka bez ikakve pravne kontrole i demokratske korekcije. Veza ove SAO sa ostalim institucijama države vrši se preko većine maskiranih paramilitaraca, koji su zapravo odbornici, većnici, stranački zastupnici i sitni službenici na svim nivoima vlasti.
Oni sprovode vrhovnu volju iz SAO Ćacilenda, dok jedan deo takvih paramilitaraca, ili crnokapuljaša, pešači brzinom od 50 km/h na kontramiting koji se sprema u Beogradu. Ova zona povišene besvesti je tokom svog postojanja promovisana na svim režimskim medijima kao prostor "učenja i želje za znanjem".
Zato su SAO Ćacilend posetili ugledni profesori, doktori, umetnici, deo elite koji je baš u ovakvoj omeđenoj oblasti bez ikakvih prava i sloboda prepoznao model države u kakvoj bi želeo da živi. Bili su tu Branislav Lečić, profesor ustavnog prava Vladan Petrov, istoričar Predrag Marković ali i budući premijer – dr Đuro Macut. Ukratko, predstavljena je elita koja bi mogla da bude potencijalni deo naprednjačke "ekspertske" vlade, koja neće morati da radi ništa osim da zagovara vrednosti Ćacilenda u javnosti.
Konstituisanje ovakve paradržavne oblasti ogolilo je model radikalskog upravljanja Srbijom. Prva inačica krije se u samoj skraćenici, čiji pun oblik sada glasi Stožernikova Autonomna Oblast Ćacilend. Odnosno zona nasilja koje se emituje ka spolja.
Najradikalniji oblik takvog nasilja dogodio se 15. marta u Beogradu, po obodu SAO Ćacilenda, u dvanaestom minutu odavanja pošte poginulima pod nadstrešnicom u Novom Sadu. Bio je to početak naprednjačke konkviste i pokušaj slamanja studentskog protesta.
Usledila je do sada neviđena medijska kampanja zastrašivanja i targetiranja studenata, aktivista i novinara, svih učesnika protesta. Za početak, izvršeno je markiranje unutrašnjeg neprijatelja. Na prvom mestu nalaze se studenti u blokadi, kojima vlast neprestano pokušava da pripiše nasilno delovanje kako bi izvršila upad na fakultete, što se i dogodilo na Medicinskom fakultetu u Nišu.
Na desetine studenata dobile su poziv na informativni razgovor, jer ih je prijavio dekan fakulteta Aleksandar Mitić. Time je brutalno narušena autonomija univerziteta, što može poslužiti kao demonstracija primera za nasilno gušenje čitavog studentskog protesta. A za ministra zdravlja u Macutovoj vladi iz Ćacilenda, ovim činom se kandidovao sam dekan Mitić.
Trenutno je nepoznata činjenica koliko ima političkih zatvorenika u Srbiji i kakav je tretman tih ljudi u zatvorskim ćelijama. Zatvoreni su skoro mesec dana aktivisti iz Novog Sada kojih su se vrlo brzo odrekle njihove stranačke kolege.
Pisac i aktivista Dejan Atanacković proveo je 24h u pritvoru zajedno sa grupom ljudi iz inicijative Mostostaje. Hapsi se i privodi uglavnom noću, pošto se prethodno poternice ispisuju u Informeru, u Politici, na Pinku. Markirani su svi koji su se na bilo koji način dotakli studentskog protesta.
Krimen nose ljudi koji su ispustili gume na traktorima oko SAO Ćacilenda kao i novinari i kolumnisti koji su zagovarali prelaznu vladu kao mirno rešenje, poput Dejana Ilića na Peščaniku. Pored zatvora postoje i deportacije koje se paralelno odvijaju u Srbiji.
Najnovija je odluka o deportaciji hrvatske državljanke, doktorke, koja je u Beogradu završila fakultet i zasnovala porodicu. Zbog toga što je primećena na nekom od protesta, jednog dana joj je stiglo rešenje o deportaciji. I nije ona jedina, na desetine ljudi osetilo je ovo na svojoj koži.
Nedavno je deportovan i pijanista David Martelo koji je svirao na studentskom protestu u Nišu. Ruske izbeglice su odavno pod udarom ove represivne mere. Na udaru su i policajci koji ne vrše svoju dužnost onako kako naprednjačka vlast nalaže. Neki od njih su dobili batine palicom za golf jer su se našli na putu povlašćenim agentima iz SAO Ćacilenda.
Pod paskom su i javni tužioci koji pokušavaju da odgovorno rade svoj posao. Iz dana u dan gaze se nastavnici i profesori u srednjim školama, napadaju se maturanti, obezvređuje se volja roditelja koji zajedno sa nastavničkim osobljem pokušavaju da sačuvaju škole koje pohađaju njihova deca. Ekološki aktivisti i poljoprivrednici su već godinama na crnoj listi naprednjačke vlasti. Privode se tviteraši zbog komentara političkih događaja.
Na kraju i na početku – najugroženiji su studenti. U ovom trenutku, opozicija ne bi trebalo da kalkuliše sa njihovom podrškom prelaznoj vladi, već da istinski učini nešto kako bi ih zaštitila. To važi i za građane koji su ostali zaglavljeni u fazi kiflica i kuvanja za studente, što je potpuno anahrono u aktuelnoj ekspanziji SAO Ćacilenda, koja bi se mogla okarakterisati kao gola represija pod (ne)dremanim okom Evropske unije.
Tekst Saše Ilića "Poreklo vrste" prvobitno je objavljen na sajtu Peščanika.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Vozači kamiona sa Zapadnog Balkana i dalje na ledu: Evropska komisija nije ponudila rešenje
08.08.2026.•
1
Evropska komisija (EK) nije ponudila nikakvo rešenje za skidanje ograničenja trajanja boravka profesionalnih vozača kamiona sa Zapadnog Balkana u zemljama Šengen zone.
Nemačke pokrajine ukidaju zabranu vožnje kamiona nedeljom zbog niskog vodostaja
08.08.2026.•
0
Nemačke savezne pokrajine Rajna-Palatinat, Donja Saksonija, Severna Rajna-Vestfalija i Sarland privremeno su suspendovale zabranu saobraćaja za kamione nedeljom.
Airbnb beleži veliku potražnju širom sveta, akcije porasle devet odsto
08.08.2026.•
0
Akcije kompanije za onlajn rezervaciju smeštaja Er bi-en-bi (Airbnb) porasle su oko devet odsto nakon što je kompanija objavila rezultate za drugo tromesečje 2026. koji su nadmašili očekivanja analitičara.
Ko je u pravu za rafineriju: Vučić upozorava na Dunav, NIS kaže da radi normalno
08.08.2026.•
11
Dok predsednik Srbije Aleksandar Vučić upozorava da bi zbog niskog vodostaja Dunava rafinerija u Pančevu mogla da bude prinuđena da privremeno obustavi rad, ministarka tvrdi da rafinerija radi povećanim obimom.
Bugari spasavaju Evropu
08.08.2026.•
17
Istorijski minimalan nivo vode u Dunavu iznedrio je niz poteškoća u mnogim zemljama.
Produženo smanjenje akciza na gorivo
07.08.2026.•
1
Vlada Srbije produžila je smanjenje akciza na naftne derivate za još sedam dana.
Za zaštitu Srbije od klimatskih promena potrebno više od 27 milijardi evra do 2033.
06.08.2026.•
19
Vlada Srbije usvojila je Strategiju zaštite životne sredine, u kojoj se procenjuje da zaštita od posledica klimatskih promena zahteva investicije od 27,2 milijarde evra do 2033. godine.
Dok se Mali hvali viškom, budžetski minus posle uplate za "rafale" skoro milijardu evra
06.08.2026.•
15
Vlada Srbije je pola godine pre roka uplatila deo rate za francuske borbene avione "rafal", pa je minus u blagajni Srbije krajem jula bio 4,3 puta veći nego u prvih sedam meseci prošle godine.
Jorgovanka Tabaković je 14 godina na čelu Narodne banke Srbije: Saopšteno koji su rezultati toga
06.08.2026.•
26
Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je danas, povodom 14 godina guvernerke Jorgovanke Tabaković na čelu NBS, da je obezbeđena stabilnost koja traje i rezultati u korist građana i privrede.
Koje bi mere država mogla da uvede u slučaju ozbiljne nestašice struje i goriva?
06.08.2026.•
21
Iako državni zvaničnici uveravaju građane i privredu da je situacija sa proizvodnjom električne energije i naftnih derivata stabilna, vremenska prognoza nagoveštava da država mora biti spremna na moguće mere.
Sindikati: Povećanje minimalca zavisiće od rasta zarada u javnom sektoru
05.08.2026.•
7
Savez samostalnih sindikata Srbije (SSSS) i Ujedinjeni granski sindikat (UGS) "Nezavisnost" će u pregovorima o povećanju minimalne zarade za 2027. godinu tražiti da taj iznos ne ugrozi odnosprema platama u javnom sektoru
U Srbiji nikad više sunčanih dana, a solarnih panela i dalje veoma malo
05.08.2026.•
22
Veoma toplo i sušno vreme ovog leta prouzrokuje brojne probleme u Srbiji, regionu i Evropi, zbog čega su pojedine nuklearne elektrane već isključene.
Đedović Handanović: Zbog niskog Dunava upitan uvoz 20.000 tona dizela
05.08.2026.•
9
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović razgovarala je sa predstavnicima Udruženja naftnih kompanija Srbije i NIS o dopremanju naftnih derivata u uslovima višenedeljnog niskog vodostaja Dunava.
Građani se zadužuju brže od privrede: Dug prema bankama porastao 15,6 odsto
04.08.2026.•
5
Dug privrede, građana i preduzetnika prema bankama u Srbiji nastavio je da raste i na kraju jula ove godine dostigao je skoro 4.701 milijardu dinara.
Niski vodostaji ugrozili proizvodnju struje: Srbija računa na projekte koji neće skoro biti završeni
04.08.2026.•
7
Iza hitne sednice Republičkog štaba za vanredne situacije, sazvane zbog loše hidrologije i niskih vodostaja, ostala je još veća dilema. Ima li Srbija ovih dana problem sa proizvodnjom električne energije i koliki?
Deficit budžeta Srbije za šest meseci ove godine 51,6 milijardi dinara
04.08.2026.•
9
Deficit budžeta Srbije u periodu januar-jun ove godine iznosio je 51,6 milijardi dinara, objavilo je danas Ministarstvo finansija.
Zbog čega banke odbijaju zahteve za olakšice?
04.08.2026.•
8
U prva tri meseca ove godine građani su bankama podneli zahteve za olakšice za ukupno 2.321 kredit ukupne vrednosti 2,3 milijarde dinara. Banke su odbile 21 odsto zahteva za olakšice, zbog čega?
Francuska pooštrava kontrolu kupovine kompanija u osetljivim sektorima
03.08.2026.•
1
Francuska je pojačala državnu kontrolu kupovine kompanija u osetljivim sektorima za račun stranih investitora.
Poreska uprava: Omogućeno podnošenje poreskih prijava za prihode pomoraca elektronskim putem
03.08.2026.•
3
Poreska uprava Srbije saopštila je da je omogućeno podnošenje poreske prijave na prihode pomoraca u 2025. godini elektronskim putem preko portala Poreske uprave ePorezi.
Kako izgleda struktura stranih investicija u Srbiji?
03.08.2026.•
2
Na prvi pogled, podaci o stranim direktnim investicijama u Srbiji deluju ohrabrujuće, do maja ove godine neto priliv je iznosio 596 miliona. Međutim, detaljniji uvid u strukturu tih investicija pokazuje drugačiju sliku.
Komentari 9
The Lalosh
Ali razumem zašto niste čitali dalje od toga. :)
Dete rock'n rola
Živela nasa
I tako ceo prošli vek znajući kako su moji preci prosli i koliko su se trudili da prežive,ostave potomke koji će doživeti promene.
Tako i mi, mozda unuci budu bolje živeli i čudili se sto nismo reagovali(mada reagujemo svako u svom domenunu i spram mogućnosti).
Studenti su nam ulili nadu za budućnostb,promene su moguće.
Možda i doživim,pa kad odem tamo gore ispričam kroz koju smo patnju prišli…ali,smo spokojni sto smo ostavili zemlju pametnoj deci…
Moja majka Srbija je probudjena!!!
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar