
Globalna kriza za domaću upotrebu: Lošija prognoza MMF-a za Srbiju zbog protesta ili carinskog rata?
Ovogodišnji prolećni sastanak Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svetske banke dolazi u vreme velikih globalnih geopolitičkih neizvesnosti.

Foto: Pixabay
Globalni carinski rat koji je eskalirao 2. aprila najavom skoro pa univerzalnih carina SAD prema celom svetu izazvao je, prema oceni Fonda, veliki negativni šok za globalni rast. Zato je MMF smanjio procene globalnog rasta u ovoj godini sa 3,3 odsto iz januara na 2,8 odsto, ali i u sledećoj godini sa 3,3 na tri odsto.
Tako je i projekcija rasta Srbije u ovoj godini smanjena sa 4,2 na 3,7 odsto, piše Danas.
Ove prognoze izazvale su reakciju i srpskog Ministarstva finansija, odnosno ministra finansija Siniše Malog. Verovatno, po prvi put su se Vlada ili Ministarstvo oglasili povodom negativnih ekonomskih vesti, obično samo prenose pozitivna kretanja.
Naravno, nije propuštena prilika da se prognoze MMF-a iskoriste u unutarpolitičkoj borbi, čak i ako argumentacija i nije baš tačna.
Naime, Ministarstvo finansija je prenelo izjavu ministra Malog u kojoj je smanjenje prognoze našeg privrednog rasta posledica nasilja i blokada koje se već mesecima unazad dešavaju u našoj zemlji. Nažalost, sve to ima pogubne posledice po srpsku ekonomiju, što naši privrednici najbolje osećaju u svojim delatnostima.
"Neodgovorni politički akteri ne razumeju, ili ih jednostavno ne zanima, da su ekonomski rezultati često i odraz političkog delovanja. Pre svega, očekuje se nešto niži rast realne privatne potrošnje, usled slabljenja potrošačkog optimizma, povećanog opreza i izražene neizvesnosti kod građana Srbije", rekao je ministar Mali.
Zanimljivo je da se već u narednoj rečenici u saopštenju navodi da istovremeno javna potrošnja, koja je pokazatelj unutrašnje situacije zemlji, beleži rast, dok investicije i spoljnotrgovinska razmena, koje su indikator spoljnih kretanja, beleže usporavanje, "što je posledica kombinacije unutrašnjih faktora i pojačanih globalnih tenzija, rastuće neizvesnosti i izraženijih protekcionističkih mera na međunarodnom tržištu", zaključuju oni.
Ekonomisti, pak, znatno veći značaj pridaju globalnim političko-ekonomskim tenzijama, nego unutrašnjoj društveno-političkoj krizi.
Dekan na FEFA-i Milan Nedeljković ocenjuje za Danas da su primarni razlozi za korekciju MMF-a spoljne prirode.
"I drugim zemljama je smanjena prognoza rasta, a ne samo Srbiji. Na kraju, MMF je smanjio i prognozu globalnog rasta. Dominantan uzrok je neizvesnost koja proizilazi iz carina koje su SAD odlučile da uvedu. Prva neizvesnost je da li će do tih carina uopšte doći, a druga je ako dođe, kakvi će biti efekti. Najava carina bila je veliki šok za globalna tržišta. U prvi mah taj šok je bio pozitivan, jer su odjednom skočile nabavke, pre nego što carine stupe na snagu. Međutim, dugoročno, carine bi izazvale negativni šok. Dovele bi do rasta inflacije, što bi izazvalo reakciju centralnih banaka, što bi imali onda negativan efekat na ekonomsku aktivnost", objašnjava Nedeljković.
On smatra da SAD neće na kraju uvesti carine kojima prete, već ih koriste da nateraju druge zemlje na bilateralne pregovore.
"Mislim da je MMF ozbiljnije shvatio ove pretnje i ukalkulisao u prognoze", ocenjuje sagovornik beogradskog lista.
Zaista, MMF je svoje procene doneo sa podacima zaključno sa 4. aprilom, pa tako nisu računali sa kasnijim odlaganjima primene carina, kao i sa drugim odstupanjima Donalda Trampa, poput smanjenja carina na uvoz elektronike iz Kine.
Što se tiče unutrašnjih faktora, Nedeljković ističe da svaka neizvesnost, pa i ova koja vlada u Srbiji, utiče loše na ekonomiju. Recimo, kada se radi o stranim direktnim investicijama, na njihov priliv utiču i problemi na izvoru investicija.
Da li veći uticaj na, prema oceni MMF, usporavanje privrednog rasta u ovoj godini imaju studentski protesti ili globalna neizvesnost, nije teško testirati.
Fond za Rumuniju predviđa upola manji rast nego u oktobru prošle godine, korigovali su se sa 3,3 na 1,6 odsto. Slično je i sa Mađarskom, umesto rasta od 2,9 odsto, biće 1,4 odsto. Ekonomija Poljske će usporiti sa 3,5 na 3,2 odsto, a Češka sa 2,3 na dva odsto. U našem okruženju, MMF je zadržao stopu rasta Bugarske na 2,5 odsto, dok je za Hrvatsku čak i povećan sa 2,9 na 3,1 odsto.
Većini zemalja Zapadne Evrope je takođe umanjen procenjeni privredni rast, osim Španije kojoj je povećana prognoza sa 2,1 na 2,5 odsto.
Ekonomista Aleksandar Stevanović smatra da i globalna i domaća kriza doprinose ekonomskom usporavanju.
"Glavni faktor je uspostava novog globalnog trgovinskog poretka koji je pokrenuo Tramp. Dok to traje, teško da će biti podsticaja privrednom rastu i investicijama. Srbija zbog ovih carina ne trpi direktno, ali može uticati indirektno, preko ekonomskih veza sa EU", napominje on.
Ni društveni konflikti ne utiču dobro na ekonomiju i to preko jednog od tri stuba ekonomske politike SNS-a.
"SNS politika bazira rast na tri stuba - stranim direktnim investicijama, državnim investicijama i upošljavanjem neuposlenih resursa. Sva tri su se počeli tanjiti. Neupošljenih resursa ima sve manje. Investicije u infrastrukturu su dobre, ali ne sa ovim cenama po kojima se kod nas realizuju. Te investicije su preskupe, a ako nema privrede koja će da ih koristi, one mogu da postanu i teret kada bude trebalo da se otplaćuju i održavaju. Treći stub su strane direktne investicije, koje se više ne mogu privlačiti merama kao kad je bilo puno nezaposlenih. Na SDI utiču i protesti, ali nisu demontracije krive. One su posledica nečeg drugog", napominje on.
Ceo tekst Danasa čitajte OVDE.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Novi zakon o izvršenju ne garantuje svima zaštitu: Ko ipak može ostati bez doma?
09.09.2025.•
0
Građani koji imaju bilo kakva dugovanja, bilo prema bankama, ili prema komunalnim preduzećima, moraju pažljivo pročitati predlog Zakona o izvršenju i obezbeđenju.
Digitalni evro je uskoro među nama
09.09.2025.•
3
Subota, 25. oktobar, biće značajan dan za Evropsku uniju, zapravo za sve koji se oslanjaju na evro, monetu najlukrativnije političke zajednice na svetu.
Minimalac u Srbiji u 2026. će biti 551 evro
09.09.2025.•
12
Ministar finanasija Siniša Mali i ministarka za rad Milica Đurđević Stamenkovski saopštili su da će zvaničan predlog biti da minimalna zarada od 1. januara iznosi 551 evro ili 64.554 dinara.
Firma koja je "ugostila" SNS kol centar dobila milionski posao od Pošte, pa poništen postupak
09.09.2025.•
1
Javno preduzeće "Pošta Srbije" dodelilo je posao grupi ponuđača u kojoj je kompanija Prointer, poznata po tome što je bila "domaćin" SNS kol centra, iako ovaj konzorcijum nije ispunjavao sve uslove.
Razvoj KUL održivog preduzetništva u skladu sa principima cirkularne ekonomije
09.09.2025.•
0
Nakon višemesečne obuke i podrške u razvoju svojih ideja, preduzetnici iz Srbije predstavili su svoje proizvode i usluge u Bjelovaru u Hrvatskoj tokom 29. i 30. avgusta.
Skladištenjem do jeftinijeg gasa
08.09.2025.•
1
Kako se u januaru i februaru ne bismo smrzavali, pripreme za energetsku sezonu treba početi na vreme.
Saradnik Bečkog instituta: Strane investicije u Srbiji manje za 40 odsto nego prošle godine
08.09.2025.•
12
Saradnik Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije Branimir Jovanović ocenio je da će rast bruto domaćeg proizvoda Srbije u 2025. godini biti između dva i 2,5 odsto.
Pregovori o minimalcu za narednu godinu počinju sutra: Vlada daje 550, sindikati traže 600 evra
08.09.2025.•
13
Na sednici Socijalno-ekonomskog saveta sutra će još jednom biti razmatrana odluka o povećanju minimalne zarade za 2026. godinu.
Država se zadužuje 27,25 miliona evra za modernizaciju poreske administracije
08.09.2025.•
9
Država Srbija zadužiće se 27,25 miliona evra za modernizaciju poreske administracije.
UN: 88 operatora obustavilo poštanske usluge sa SAD
07.09.2025.•
2
Ukupno 88 operatora je potpuno ili delimično obustavilo poštanske usluge sa SAD, što je dovelo do pada poštanskog saobraćaja ka toj zemlji za više od 80 odsto, zbog uvođenja novih američkih carinskih mera.
Rizici Uredbe o ograničenju marže: Niže cene - slabiji kvalitet i moguće nestašice
06.09.2025.•
24
Uredba kojom se trgovačke marže ograničavaju na 20 odsto stupila je ove nedelje na snagu.
Objavljene nove cene goriva
05.09.2025.•
18
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Udruženje banaka Srbije: Blagi rast kredita u avgustu
04.09.2025.•
0
Ukupni krediti privrede, građana i preduzetnika na kraju avgusta ove godine iznosili su oko 4.113 milijarde dinara, što je 1,2 odsto više nego u julu, objavilo je Udruženje banaka Srbije.
Javni dug Srbije 38,29 milijardi evra, deficit budžeta skoro 23 milijarde dinara
04.09.2025.•
11
Javni dug Srbije je na kraju jula ove godine bio 38,29 milijardi evra, odnosno 43,4 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), objavilo je Ministarstvo finansija.
Open AI kupuje startap Statsig za 1,1 milijardu dolara
04.09.2025.•
0
Kompanija za razvoj veštačke inteligencije Open AI najavila je da će kupiti startap firmu za testiranje proizvoda Statsig za 1,1 milijardu dolara, u transakciji koja će u potpunosti biti plaćena akcijama.
EU pozvala članice da usvoje trgovinski sporazum s latinoameričkim državama
03.09.2025.•
2
Evropska komisija je pozvala članice Evropske unije da usvoje trgovinski sporazum sa latinoameričkim državama, članicama asocijacije Merkosur, obećavajući čvrste garancije za poljoprivrednike.
Ekonomski tigar u srpskoj verziji: "Privredni rast koji ostavlja buduće generacije bez budućnosti"
03.09.2025.•
16
"Ograničavanje trgovačkih marži može da se posmatra kao priprema za vanredne izbore i kupovina vremena", kaže profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu Ognjen Radonjić i naglašava da je ta mera države kratkog daha.
Evropska komisija će 10. septembra objaviti rešenje za sve kamiondžije sa Balkana
03.09.2025.•
1
Francuska novinska agencija AFP je prenela da se očekuje da će Evropska komisija 10. septembra na sastanku u Srbiji objaviti "rešenje za sve kamiondžije u regionu Balkana".
Banke će do 15. septembra uvrstiti u ponudu kredite sa nižom kamatom
02.09.2025.•
3
Banke će do 15. septembra uvrstiti u svoje ponude, u periodu od najmanje 12 meseci, posebne kredite namenjene zaposlenima s redovnim mesečnim primanjima do 100.000 dinara i penzionerima, objavila je Narodna banka Srbije.
Profesor Radosavljević: Građani sve siromašniji, iako se u nominalnim iznosima čini da imaju više novca
02.09.2025.•
8
Planirani rast BDP-a ove godine od 3,5 odsto nije nemoguće dostići ako, umesto oko 2 odsto, kao u prvoj polovini godine, u drugoj, nekim čudom, dostigne oko 4 odsto, kaže profesor na fakultetu FEFA Goran Radosavljević.
Ministarstvo: Pratimo kretanje cena u trgovinskim lancima, kao i primedbe građana
01.09.2025.•
12
Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine će danas i sutra nadgledati cene u trgovinskim lancima i usklađivanje sa Uredbom o ograničenju marži i ispratiti sve primedbe i opažanja građana.
Komentari 3
Jakobsfield
Rain from heaven
Тремор
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar