Koji put vodi do veće zarade: Fakultet ili zanat?
Zanat ili fakultet? Da li je to uopšte dilema? Zarada zanatlija u Srbiji, utisak je, prestigla je ono što ostvare visokobrazovani poput lekara ili nastavnika.
Foto: Pixabay (ilustracija)
Nedavno se oko toga povela velika i interesantna rasprava na društvenoj mreži X.
Povod je bila objava u kojoj se jedna korisnica mreže požalila da joj je vodoinstalater za 15 minuta poslao naplatio 1.500 dinara. Drugi korisnik izneo je još drastičniji primer, da je platio 12.000 za desetominutni rad majstora, piše Forbes Srbija.
Nadovezali su se brojni komentari. Dobar deo njih odnosio se na pitanja da li je to pravedno imajući u vidu da visokoobrazovani rade za manje.
Bilo je i onih koji su stali na stranu majstora. Isticali su da zanati odnosno znanje koje majstor ima i alat ipak koštaju, kao i vreme i fizički rad.
Podaci sajta Infostud pokazuju da zanatlije u Srbiji zarađuju značajne iznose. Ipak, zarada varira u zavisnosti od struke i iskustva.
Plate majstora oko 2.000 evra
Vodoinstalateri, električari, automehaničari i keramičari ostvaruju zaradu od 1.500 do 2.000 evra. Pojedini majstori u traženim oblastima mogu zaraditi i do 2.500 evra mesečno, pokazala je analiza sajta Infostud.
S druge strane, lekari zarađuju između 99.000 i 190.000 dinara, dok specijalisti u državnim bolnicama imaju do 160.000 dinara. Plate su im veće ako rade u privatnom sektoru.
IT stručnjaci su među najbolje plaćenima, sa prosekom od oko 207.000 dinara, dok ekonomisti imaju značajan raspon – od 63.000 do 160.000, u zavisnosti od pozicije i iskustva.
Prosečna plata profesora u Srbiji se kreće oko 98.538 dinara. Međutim, postoji razlika u platama unutar obrazovnog sistema. Dok plate profesora sa iskustvom i u višim zvanjima mogu biti veće, nastavnici u školama mahom primaju između 67.000 i 107.000 dinara.
Odnos ponude i tražnje
Nemanja Vuksanović, docent Ekonomskog fakulteta u Beogradu kaže za Forbes Srbija da se odgovor na dilemu ko zaslužuje više nalazi u jednostavnoj ekonomskoj logici. Odnosu ponude i tražnje.
"Zanatlije su postale retkost, a ono što je retko postaje skupo, pa tako i njihove usluge", kaže on.
Ističe da je takvo stanje posledica činjenice da su mnoge zanatske i manuelne profesije – poput električara, vodoinstalatera, automehaničara, tesara i slično – decenijama potcenjivane, pa su se mladi sve ređe odlučivali za zanatske škole.
Upozorava da je sada u Srbiji, ali i u drugim zemljama, broj tih radnika nedovoljan da zadovolji tražnju za uslugama koje ove profesije pružaju.
Nema dovoljno ljudi za zanat
"Dodatno, veliki broj onih koji obavljaju zanatske poslove odlazi u inostranstvo u potrazi za boljim uslovima. To smanjuje ponudu zanatlija na domaćem tržištu i podiže zarade onima koji ostaju. Paralelno, broj visokoobrazovanih osoba se u Srbiji značajno uvećao. Ali, tržište rada ne uspeva da kreira dovoljan broj poslova u skladu sa njihovim kvalifikacijama", kaže Vuksanović.
Ceo tekst Forbes Srbija čitajte OVDE.
Ceo tekst Forbes Srbija čitajte OVDE.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Tesla povlači više od 200.000 vozila u SAD zbog kašnjenja prikaza kamere za vožnju unazad
06.05.2026.•
0
Kompanija "Tesla" povlači 218.868 vozila u Sjedinjenim Američkim Državama zbog problema sa kašnjenjem prikaza slike sa kamere za vožnju unazad.
Domaća poljoprivreda pod pritiskom: Hrana će u naredne dve godine biti sve skuplja
06.05.2026.•
7
Ratarske kulture poput kukuruza, suncokreta i šećerne repe nalaze se u ranoj fazi vegetacije, dok pšenica, koja je već izašla iz zime, trenutno pokazuje dobru kondiciju.
Nafte nema dovoljno, a inflacija raste
05.05.2026.•
3
Prošlo je dva meseca od početka rata na Bliskom istoku. Dobro je da poslednjih dana nema previše pucanja i razaranja.
Đedović Handanović: Očekujemo završetak pregovora s MOL-om oko 16. maja
05.05.2026.•
12
Ministarka energetike i rudarstva Dubravka Đedović Handanović rekla je da pregovori između ruskog većinskog vlasnika Naftne industrije Srbije (NIS) i mađarskog MOL-a "idu dosta dobro".
Kostić kupuje Podravsku banku
05.05.2026.•
0
AikGroup u vlasništvu Aleksandra Kostića je danas potpisala ugovore o kupoprodaji akcija sa ciljem preuzimanja 613.567 akcija Podravske banke d.d.
Srbija među najvećim svetskim kupcima zlata u 2026. godini
05.05.2026.•
9
Poljska je bila najveći kupac zlata u prva dva meseca 2026. godine, dodajući više od 20 tona svojim rezervama, pokazuju podaci Svetskog saveta za zlato (World Gold Council).
Objavljen detaljan cenovnik usluga najvećih domaćih banaka u okviru SEPA sistema
05.05.2026.•
4
Pre godinu dana Srbija je postala deo Jedinstvenog područja plaćanja u evrima (SEPA), a od danas su transakcije u okviru SEPA platnih šema dostupne i građanima kao i domaćim kompanijama i preduzetnicima.
U kojoj zemlji EU se najčešće radi vikendom?
05.05.2026.•
2
Više od petine zaposlenih u EU, oko 21,3 odsto, redovno radi vikendom, a ovaj procenat je najviši u uslugama i poljoprivredi, pokazuju podaci Evrostata.
Počinje primena SEPA sistema u Srbiji: Jeftinije i brže transakcije sa EU
05.05.2026.•
0
U Srbiji od danas, 5. maja počinje plaćanje u okviru platne šeme jedinstvenog područja za plaćanja u evrima SEPA (Single Euro Payments Area), čime će sadašnja provizija za transakcije novca ka i iz EU biti smanjene.
Mali ranije bio zadovoljan zbog para EU, sad ih proglašava budžetski neutralnim: "Pokušaj kontrole štete"
05.05.2026.•
17
Da novac vremenom gubi vrednost, ekonomskoj nauci je dobro poznati fenomen. Ipak, ni u teoriji, ni u praksi nije zabeleženo da milijardu i po evra preko noći postane bezvredno i "budžetski neutralno".
Isplata aprilskih penzija počinje sutra: Prvi na spisku samostalci
04.05.2026.•
4
Penzije za april prema kalendaru isplata koji je objavio Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO), prvo će dobiti korisnici iz kategorije samostalnih delatnosti.
Poljoprivrednici ponovo seju kukuruz i suncokret zbog štete od ptica i zečeva
04.05.2026.•
2
Poljoprivrednici u Srbiji prinuđeni su da ponovo seju značajne površine zasejanog suncokreta i kukuruza jer ih jedu vrane i zečevi.
Plaćanja u okviru SEPA sistema od sutra u Srbiji: "Donosi pogodnosti i građanima i privredi"
04.05.2026.•
2
U Srbiji će od utorka, 5. maja biti operativno dostupna plaćanja u okviru SEPA sistema.
Otvaranje data centara u Srbiji nije samo pitanje dovoljno struje i novca: Tu su i drugi troškovi i rizici
04.05.2026.•
24
Kada se govori o otvaranju data centara u Srbiji, najčešće se postavlja pitanje da li naša zemlja ima dovoljno kapaciteta za njihov razvoj u pogledu raspoložive električne energije i finansijskih resursa.
Srpski izvoz ne cveta - imamo li šta da ponudimo svetu?
04.05.2026.•
21
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je nedavno najavio povećanje penzija i plata u javnom sektoru, a sve na osnovu povećanog BDP-a i profitabilnosti ekonomije države.
Izvoz srpskog IKT sektora u prva dva meseca 2026. godine 713 miliona evra: Otkazi zasad ne utiču na to
04.05.2026.•
0
Informaciono-komunikacioni sektor Srbije i dalje beleži rast broja zaposlenih i rast zarada uprkos u poslednje vreme učestalim zatvaranjima poslovanja i otkazima.
Mali: Sredstva EU imaju neutralan efekat na budžet Srbije, ja ne računam na njih
04.05.2026.•
49
Ministar finansija Siniša Mali je kazao da je neutralan efekat sredstava Evropske unije na budžet Srbije, dok pojedini mediji kažu da bi mogla da budu zamrznuta.
Slabiji dolar tiho diže cene: Kako pad valute utiče na svakodnevne troškove
03.05.2026.•
0
Jedna skrivena sila tiho povećava sve troškove - od letovanja do namirnica: slabiji američki dolar.
EU ograničava keš na 10.000 evra: Da li ista pravila čekaju i Srbiju?
03.05.2026.•
27
Primena odluke Evropske unije (EU) kojom se ograničava plaćanje gotovinom na iznos do 10.000 evra počinje u julu 2027.
Dostavljači bez zaštite: "Svi ih vidimo, zakon ih ne vidi"
03.05.2026.•
16
U Srbiji su nedavno u kratkom periodu na gradilištima poginula trojica radnika, dok je tokom 2025. godine na radu stradalo najmanje 22 ljudi, uz još 11 smrtnih ishoda od posledica povreda.
Rat na Bliskom istoku bi mogao da utiče na uvoz lekova u Srbiju
03.05.2026.•
11
Farmaceutska industrija je druga najveća stavka u strukturi srpskog uvoza, odmah iza nafte, sa deficitom u spoljnotrgovinskoj razmeni koji je premašio 1,16 milijardi evra.
Komentari 43
Majka
Stajic
Kalberg
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar