Koji put vodi do veće zarade: Fakultet ili zanat?

Zanat ili fakultet? Da li je to uopšte dilema? Zarada zanatlija u Srbiji, utisak je, prestigla je ono što ostvare visokobrazovani poput lekara ili nastavnika.
Koji put vodi do veće zarade: Fakultet ili zanat?
Foto: Pixabay (ilustracija)
Nedavno se oko toga povela velika i interesantna rasprava na društvenoj mreži X. 
 
Povod je bila objava u kojoj se jedna korisnica mreže požalila da joj je vodoinstalater za 15 minuta poslao naplatio 1.500 dinara. Drugi korisnik izneo je još drastičniji primer, da je platio 12.000 za desetominutni rad majstora, piše Forbes Srbija.
Nadovezali su se brojni komentari. Dobar deo njih odnosio se na pitanja da li je to pravedno imajući u vidu da visokoobrazovani rade za manje.
 
Bilo je i onih koji su stali na stranu majstora. Isticali su da zanati odnosno znanje koje majstor ima i alat ipak koštaju, kao i vreme i fizički rad.
Podaci sajta Infostud pokazuju da zanatlije u Srbiji zarađuju značajne iznose. Ipak, zarada varira u zavisnosti od struke i iskustva.
 
Plate majstora oko 2.000 evra
 
Vodoinstalateri, električari, automehaničari i keramičari ostvaruju zaradu od 1.500 do 2.000 evra. Pojedini majstori u traženim oblastima mogu zaraditi i do 2.500 evra mesečno, pokazala je analiza sajta Infostud.

S druge strane, lekari zarađuju između 99.000 i 190.000 dinara, dok specijalisti u državnim bolnicama imaju do 160.000 dinara. Plate su im veće ako rade u privatnom sektoru.
 
IT stručnjaci su među najbolje plaćenima, sa prosekom od oko 207.000 dinara, dok ekonomisti imaju značajan raspon – od 63.000 do 160.000, u zavisnosti od pozicije i iskustva.
Prosečna plata profesora u Srbiji se kreće oko 98.538 dinara. Međutim, postoji razlika u platama unutar obrazovnog sistema. Dok plate profesora sa iskustvom i u višim zvanjima mogu biti veće, nastavnici u školama mahom primaju između 67.000 i 107.000 dinara.
 
Odnos ponude i tražnje
 
Nemanja Vuksanović, docent Ekonomskog fakulteta u Beogradu kaže za Forbes Srbija da se odgovor na dilemu ko zaslužuje više nalazi u jednostavnoj ekonomskoj logici. Odnosu ponude i tražnje.
 
"Zanatlije su postale retkost, a ono što je retko postaje skupo, pa tako i njihove usluge", kaže on.
 
Ističe da je takvo stanje posledica činjenice da su mnoge zanatske i manuelne profesije – poput električara, vodoinstalatera, automehaničara, tesara i slično – decenijama potcenjivane, pa su se mladi sve ređe odlučivali za zanatske škole.
 
Upozorava da je sada u Srbiji, ali i u drugim zemljama, broj tih radnika nedovoljan da zadovolji tražnju za uslugama koje ove profesije pružaju.
 
Nema dovoljno ljudi za zanat
 
"Dodatno, veliki broj onih koji obavljaju zanatske poslove odlazi u inostranstvo u potrazi za boljim uslovima. To smanjuje ponudu zanatlija na domaćem tržištu i podiže zarade onima koji ostaju. Paralelno, broj visokoobrazovanih osoba se u Srbiji značajno uvećao. Ali, tržište rada ne uspeva da kreira dovoljan broj poslova u skladu sa njihovim kvalifikacijama", kaže Vuksanović.

Ceo tekst Forbes Srbija čitajte OVDE.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Majka

    14.07.2025 16:14
    Članska karta
    U Srbiji je nebitno da li si zanatlija ili fakultetski obrazovan. Ovde put do veće zarade trasira članska karta Srpske Nazadne Stranke.
  • Stajic

    14.07.2025 08:31
    Stajić
    Ovo sa elektricarima molerima vodoinstalaterima…je izgubilo kontrolu sa cenama zaista! Na placaju duplo i troduplo jer nema kontrole! Vecina je glasačko telo AV SNS SRS SPS i zaštićeni su tako ce biti sve dok su na vlasti! Kao i upravnici zgrada koji saradjuju sa svojim majstorima i bukvalno deru stanare za banalne sitnice! Sve se ovo moze dovesti u red za par dana ali mora se promeniti vlast i sistem bez toga lov je slobodan. Ljudi nisu isti i ne mogu sve znati ali ono sto su izabrali raditi treba pristojno ziveti od toga!
  • Kalberg

    14.07.2025 06:52
    Preduzetnistvo
    Pise mi drugar iz jedne zemlje, salje decu na skolovanje u Ameriku. Zena mu je amerikanka, srednja klasa, zive u evropi. Kaze zato sto u Evropi decu uce da budu radnici, poslusni a u americi se vise uci kako da budes preduzimljiv, da sam nesto stvoris. Kad smo sve lose prepisali iz te amerike, mogli bi i nesto dobro, recimo obrazovni sistem zasnovan na bodovanju. Uz duzno postovanje profesorima, studentima i univerzitetima ali tamo se i dalje uci kao sedamdesetih. Profa nesto prica, studenti sede i slusaju. U americi ti je tako samo na prvoj godini, posle sve ide konkretno i prakticno, nema palamudjenja. Od tog palamudjenja dobismo i ovake kukavne politicare da nas vode. Mora da se optimizujemo inace ce nestanemo.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Proizvođač leka Ozempik ukida 9.000 radnih mesta

Danska farmaceutska kompanija Novo Nordisk, matična kompanija leka Ozempik za dijabetičare, saopštila je da će ukinuti 9.000 radnih mesta širom sveta, što predstavlja više od 11 odsto njenog platnog spiska.

Digitalni evro je uskoro među nama

Subota, 25. oktobar, biće značajan dan za Evropsku uniju, zapravo za sve koji se oslanjaju na evro, monetu najlukrativnije političke zajednice na svetu.

Minimalac u Srbiji u 2026. će biti 551 evro

Ministar finanasija Siniša Mali i ministarka za rad Milica Đurđević Stamenkovski saopštili su da će zvaničan predlog biti da minimalna zarada od 1. januara iznosi 551 evro ili 64.554 dinara.

UN: 88 operatora obustavilo poštanske usluge sa SAD

Ukupno 88 operatora je potpuno ili delimično obustavilo poštanske usluge sa SAD, što je dovelo do pada poštanskog saobraćaja ka toj zemlji za više od 80 odsto, zbog uvođenja novih američkih carinskih mera.