Stroža primena šengenskih pravila dovodi prevoznike iz Srbije u problem
Transportni sektor u Srbiji i regionu suočava se sa problemima zbog šengenskog pravila da državljani van EU mogu boraviti najviše 90 dana u 180 dana na teritoriji Šengena.
Foto: Pixabay (ilustracija)
Ovo ograničenje počelo je da se oseća u praksi posebno nakon uvođenja novog sistema evidentiranja ulazaka i izlazaka (EES) koji rigorozno prati svaki dan proveden u Šengenu.
Mnogi prevoznici upozoravaju da pravila, prilagođena turističkim posetama, nisu u skladu sa prirodom rada profesionalnih vozača koji svakodnevno prevoze robu kroz više zemalja EU, i da bi mogla ozbiljno ugroziti funkcionisanje međunarodnog drumskog transporta.
Neđa Mandić, predsednik Poslovnog udruženja međunarodni transport u razgovoru za Insajder kaže da trenutni režim kvantitativno ograničava rute prevoznika, povećava troškove poslovanja i remeti lance snabdevanja, što bi moglo da dovede do kolapsa transportnih firmi ukoliko se ne pronađe održivo rešenje.
Mandić ističe da, iako evropske institucije tvrde da se pravila Šengena "nisu menjala četrdeset godina", prevoznici to vide sasvim drugačije.
"Tačno je da ugovor postoji od 1985. i da se nijedno slovo nije promenilo, ali se suština drastično promenila ulaskom svake nove članice u Šengen", objašnjava Neđa Mandić, predsednik Poslovnog udruženja međunarodni transport.
Kako kaže, danas to više nije zona od pet država, kao na počecima, već prostor od 29 zemalja - 27 članica EU, plus Norveška i Švajcarska, što znači mnogo dodatnih kilometara koje vozači moraju da pređu, mnogo duže ture i neuporedivo više vremena provedenog u EU nego što je bilo moguće osamdesetih.
"Redovno pišemo Evropskoj komisiji, iznosimo argumente, i oni zaista odgovaraju - ali svaki put kažu isto: "Ne razumemo. Ništa se nije promenilo". A jeste. Uslovi rada su potpuno drugačiji“, kaže Mandić i dodaje da, prema pravilima, vozač u poslednjih 180 dana ne sme imati više od 90 dana boravka u Šengen zoni, pri čemu se i dan ulaska i dan izlaska računaju kao puni dan.
Profesionalni vozači zarobljeni u devedesetodnevnom ograničenju
Prema Mandiću, trenutno pravilo praktično onemogućava profesionalne vozače da obavljaju svoj posao na održiv način.
"Ako se 90 dana boravka u Šengenu rasporedi na šest meseci, to znači samo 15 dana rada mesečno. A kada se uračunaju dan ulaska i dan izlaska, vozač praktično radi manje od 10 dana mesečno. To je potpuno nemoguće ako treba da pokrije sve troškove - gorivo, putarine, amortizaciju vozila - i istovremeno zaradi platu", objašnjava.
Mandić dodaje da ovakva ograničenja pogađaju i prevoznike, jer ne mogu da isplate vozače za tako kratko vreme rada, a da pritom sami posluju profitabilno.
"Problem pogađa vozače koji ne žele da ostave porodicu i rade za strane firme, bilo da su nemačke, slovenačke ili iz neke druge zemlje. Za desetak dana rada oni praktično ne mogu da zarade pristojnu platu, a mi kao prevoznici nemamo odakle da ih platimo", ističe Mandić.
Zapadni Balkan vs EU: Nejednaki uslovi i posledice po primanja
Mandić problem ilustruje i plastičnim primerom.
"Uzmimo dva vozača – jedan radi u Srbiji, vozi srpski kamion, a drugi u Sloveniji. Tamo može da radi punih 30 dana mesečno, po svim pravilima rada: vožnja, pauze, dnevni i sedmični odmori. Naš vozač, koji radi po istim pravilima, praktično ne može da pređe ni polovinu kilometraže i ne može da zaradi istu platu", objašnjava.
Dodaje da zbog toga srpske kompanije već moraju da povećavaju plate, pa su one sada gotovo izjednačene sa evropskim.
"Vozačima je bolje kod nas, jer su kod kuće: posle svake ture ostaju dva-tri dana, dok oni koji rade u Evropi porodicu vide tek na svakih dva-tri meseca. Problem je više na strani prevozničkih firmi – one jednostavno ne mogu da opstanu ako ovo pravilo ostane", ističe Mandić.
Novi sistem kontrole ulazaka (EES) i praktične posledice
Mandić upozorava da će od 10. aprila, kada stupe na snagu stroge kontrole ulaska za vozače koji su iskoristili 90 dana boravka u Šengenu, mnogi profesionalni vozači praktično prestati da rade.
"Moraju da prođe dva meseca da bi ponovo ušli i odradili možda jednu ili dve ture, a zatim opet ne mogu da rade. To predstavlja ozbiljan problem za transportne firme", kaže on.
Dodaje da problem nije toliko u samim vozačima – oni koji ne žele da napuste Srbiju ili Bosnu i Hercegovinu ili koji odu u druge zemlje suočavaju se sa manjkom kolega, jer u celoj Evropi fali stotine hiljada vozača.
"Kod nas nedostaje oko 34.000 vozača. Mlada generacija više ne želi ovu profesiju - stalno odsustvo od kuće, udaljenost od porodice, nemogućnost da zasnuju porodicu - čine ovaj posao neatraktivnim. Ako se ništa ne promeni, transport će stati, a lanci snabdevanja u Evropi i na Balkanu biće ozbiljno ugroženi", upozorava Mandić.
Uticaj na lance snabdevanja i evropsko tržište
Sagovornik Insajdera ističe da su prevoznici već poslednjih godina intenzivno radili na rešavanju problema i da su imali niz sastanaka u Briselu sa Evropskom komisijom.
"Objašnjavali smo situaciju, imali odlične prezentacije. Nikada ne kažu da nismo u pravu, ali daju čudne odgovore: 'Primite još vozača'. A gde su ti vozači? U Evropi nedostaje 300 do 400.000 vozača. Problem je realan i hitno ga treba rešiti", kaže Mandić.
Mandić naglašava i da sve nije ograničeno samo na Srbiju i balkanske zemlje.
"Velika količina robe iz Evrope stiže na Balkan i sa Balkana ide u Evropu. Nismo jedini koji su ugroženi - evropski potrošači takođe su pogođeni, jer im roba neće stizati. To može biti roba široke potrošnje, repromaterijal za fabrike, bilo koji proizvod koji koriste njihovi proizvođači", objašnjava sagovornik Insajdera.
Dodaje da i evropski trgovci i proizvođači prodaju robu na Balkanu, što znači da bi nestašica uticala i na domaće tržište.
"Roba će nedostajati nama, našoj proizvodnji, našim građanima. Ne razumemo zašto to u EU ne shvataju. Nikada ne kažu da neće nešto da urade, ali nam stalno predlažu nekakva rešenja, ali tako da su svesni da ona ne mogu da se sprovedu", ističe Mandić.
Moguća rešenja: dozvole, radne vize i fleksibilni režimi
"Najjednostavnije bi bilo da u EES sistem ne ulaze vozači teretnih kamiona koji ulaze na zvaničnom teretnom terminalu i poseduju sva potrebna dokumenta - CPC kartice, vozačke kartice, putne naloge, dokumentaciju za vozila i robu. Mi posedujemo sve te dokumente", objašnjava.
On dodaje da srpski vozači praktično koriste „koridore“: kreću se isključivo autoputevima, prave pauze na odmorištima, stižu do odredišta, istovaruju, utovaruju robu i vraćaju se u Srbiju.
"Oni ni u kom slučaju ne rade na crno. Zaposleni su, primaju plate, a opet nailaze na pritisak i ograničenja koja nemaju smisla. Nisu migranti, nisu turisti. Kada potroše tih 90 dana, ne mogu čak ni da idu na godišnji odmor ili u posetu rođacima - svaki dan boravka u bilo kojoj od zemalja Šengena računa se jednako", ističe Mandić.
Ceo tekst Insajdera čitajte OVDE.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Vozači kamiona sa Zapadnog Balkana i dalje na ledu: Evropska komisija nije ponudila rešenje
08.08.2026.•
1
Evropska komisija (EK) nije ponudila nikakvo rešenje za skidanje ograničenja trajanja boravka profesionalnih vozača kamiona sa Zapadnog Balkana u zemljama Šengen zone.
Nemačke pokrajine ukidaju zabranu vožnje kamiona nedeljom zbog niskog vodostaja
08.08.2026.•
0
Nemačke savezne pokrajine Rajna-Palatinat, Donja Saksonija, Severna Rajna-Vestfalija i Sarland privremeno su suspendovale zabranu saobraćaja za kamione nedeljom.
Airbnb beleži veliku potražnju širom sveta, akcije porasle devet odsto
08.08.2026.•
0
Akcije kompanije za onlajn rezervaciju smeštaja Er bi-en-bi (Airbnb) porasle su oko devet odsto nakon što je kompanija objavila rezultate za drugo tromesečje 2026. koji su nadmašili očekivanja analitičara.
Ko je u pravu za rafineriju: Vučić upozorava na Dunav, NIS kaže da radi normalno
08.08.2026.•
11
Dok predsednik Srbije Aleksandar Vučić upozorava da bi zbog niskog vodostaja Dunava rafinerija u Pančevu mogla da bude prinuđena da privremeno obustavi rad, ministarka tvrdi da rafinerija radi povećanim obimom.
Bugari spasavaju Evropu
08.08.2026.•
17
Istorijski minimalan nivo vode u Dunavu iznedrio je niz poteškoća u mnogim zemljama.
Produženo smanjenje akciza na gorivo
07.08.2026.•
1
Vlada Srbije produžila je smanjenje akciza na naftne derivate za još sedam dana.
Za zaštitu Srbije od klimatskih promena potrebno više od 27 milijardi evra do 2033.
06.08.2026.•
19
Vlada Srbije usvojila je Strategiju zaštite životne sredine, u kojoj se procenjuje da zaštita od posledica klimatskih promena zahteva investicije od 27,2 milijarde evra do 2033. godine.
Dok se Mali hvali viškom, budžetski minus posle uplate za "rafale" skoro milijardu evra
06.08.2026.•
15
Vlada Srbije je pola godine pre roka uplatila deo rate za francuske borbene avione "rafal", pa je minus u blagajni Srbije krajem jula bio 4,3 puta veći nego u prvih sedam meseci prošle godine.
Jorgovanka Tabaković je 14 godina na čelu Narodne banke Srbije: Saopšteno koji su rezultati toga
06.08.2026.•
26
Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je danas, povodom 14 godina guvernerke Jorgovanke Tabaković na čelu NBS, da je obezbeđena stabilnost koja traje i rezultati u korist građana i privrede.
Koje bi mere država mogla da uvede u slučaju ozbiljne nestašice struje i goriva?
06.08.2026.•
21
Iako državni zvaničnici uveravaju građane i privredu da je situacija sa proizvodnjom električne energije i naftnih derivata stabilna, vremenska prognoza nagoveštava da država mora biti spremna na moguće mere.
Sindikati: Povećanje minimalca zavisiće od rasta zarada u javnom sektoru
05.08.2026.•
7
Savez samostalnih sindikata Srbije (SSSS) i Ujedinjeni granski sindikat (UGS) "Nezavisnost" će u pregovorima o povećanju minimalne zarade za 2027. godinu tražiti da taj iznos ne ugrozi odnosprema platama u javnom sektoru
U Srbiji nikad više sunčanih dana, a solarnih panela i dalje veoma malo
05.08.2026.•
22
Veoma toplo i sušno vreme ovog leta prouzrokuje brojne probleme u Srbiji, regionu i Evropi, zbog čega su pojedine nuklearne elektrane već isključene.
Đedović Handanović: Zbog niskog Dunava upitan uvoz 20.000 tona dizela
05.08.2026.•
9
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović razgovarala je sa predstavnicima Udruženja naftnih kompanija Srbije i NIS o dopremanju naftnih derivata u uslovima višenedeljnog niskog vodostaja Dunava.
Građani se zadužuju brže od privrede: Dug prema bankama porastao 15,6 odsto
04.08.2026.•
5
Dug privrede, građana i preduzetnika prema bankama u Srbiji nastavio je da raste i na kraju jula ove godine dostigao je skoro 4.701 milijardu dinara.
Niski vodostaji ugrozili proizvodnju struje: Srbija računa na projekte koji neće skoro biti završeni
04.08.2026.•
7
Iza hitne sednice Republičkog štaba za vanredne situacije, sazvane zbog loše hidrologije i niskih vodostaja, ostala je još veća dilema. Ima li Srbija ovih dana problem sa proizvodnjom električne energije i koliki?
Deficit budžeta Srbije za šest meseci ove godine 51,6 milijardi dinara
04.08.2026.•
9
Deficit budžeta Srbije u periodu januar-jun ove godine iznosio je 51,6 milijardi dinara, objavilo je danas Ministarstvo finansija.
Zbog čega banke odbijaju zahteve za olakšice?
04.08.2026.•
8
U prva tri meseca ove godine građani su bankama podneli zahteve za olakšice za ukupno 2.321 kredit ukupne vrednosti 2,3 milijarde dinara. Banke su odbile 21 odsto zahteva za olakšice, zbog čega?
Francuska pooštrava kontrolu kupovine kompanija u osetljivim sektorima
03.08.2026.•
1
Francuska je pojačala državnu kontrolu kupovine kompanija u osetljivim sektorima za račun stranih investitora.
Poreska uprava: Omogućeno podnošenje poreskih prijava za prihode pomoraca elektronskim putem
03.08.2026.•
3
Poreska uprava Srbije saopštila je da je omogućeno podnošenje poreske prijave na prihode pomoraca u 2025. godini elektronskim putem preko portala Poreske uprave ePorezi.
Kako izgleda struktura stranih investicija u Srbiji?
03.08.2026.•
2
Na prvi pogled, podaci o stranim direktnim investicijama u Srbiji deluju ohrabrujuće, do maja ove godine neto priliv je iznosio 596 miliona. Međutim, detaljniji uvid u strukturu tih investicija pokazuje drugačiju sliku.
Komentari 17
Borris
Particulare matter
Mi odbijamo da se prilagodimo.
I čekamo da propadne zapadno carstvo. Pa ono će svakako jednog dana propasti.
Ali veće su šanse da ćemo mi pre toga nestati. Kinesko carstvo je trajalo 1000 godina.
Rimsko 1000 godina. Vizantijsko 500 godina.
Austrijsko 200 godina.
Osmansko 630 godina.
Ova danas mogu da traju još vekovima. Ako se ne prilagodimo nestaćemo. A uporno to odbijamo. Svet je ušao u fazu multipolarnog sveta. U kome će geografija odlučivati svačiju sudbinu.
Mi pripadamo zapadnoj geografiji. Ako vučemo u istočnu, zapadno carstvo će nas uništiti. Ni jedna od te dve ekonomije neće skoro propasti. Samo mi možemo da propadnemo. Ako uporno odbijamo da se prilagodimo realnosti. Na ovom prostoru smo minimum 12 vekova. A verovatno i duže. Ne možemo u Aziju. Jer neko ima frustracije. Kakvo god da je stanje i situacija moramo da se prilagodimo zapadnoj ekonomiji i kulturi. Ako mislimo da preživimo Jer ona neće skoro nestati.Mi živimo u sred nje.Da se nalazimo geografski u Aziji ovo ne bi bila tema.Gubimo demografsku supstancu i propadamo iz dana u dan samo iz razloga jer odbijamo da prihvatimo da pripadamo zapadnoj civilizaciji. To nije stvar izbora. Geografija nas definiše.
Zamenik zamenika
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar