Javna preduzeća u Srbiji prebačena u doo: Koji su pozitivni, a koji negativni aspekti?

Dugo najavljivana odluka je konačno doneta, pa je šest javnih preduzeća promenilo pravnu formu u "društvo sa ograničenom odgovornošću". Ovakva promena ima će neke pozitivne efekte, ali i neke izuzetno negativne.
Javna preduzeća u Srbiji prebačena u doo: Koji su pozitivni, a koji negativni aspekti?
Foto: 021.rs
Odlukom Vlade Srbije, koja je objavljena u Službenom glasniku, d.o.o. su postali Pošta Srbije, Putevi Srbije, Srbijavode, Zavod za udžbenike, Javno preduzeće za skloništa i JP "Emisiona tehnika i veze".
 
Ekonomista Milan Kovačević kaže za Novu ekonomiju da prodaja javnih preduzeća može biti motiv za ovu promenu, a Nemanja Nenadić iz Transparentnosti Srbija objašnjava da čelnici ovih d.o.o. sada neće biti u obavezi da podnose izveštaje o imovini i prihodima.
Kovačević kaže da je bilo slučajeva kada se razmatrala prodaja pojedinih javnih preduzeća ili njihovih delova, ali "stranci nisu razumeli šta to kupuju".
 
"Tako da je i to bio jedan od važnih aduta da se uskladimo sa regulativom drugih zemalja", rekao je Kovačević za Novu ekonomiju.
 
Kovačević kaže da bi ovo moglo uticati na rukovođenje ovim društvima, budući da su za javna preduzeća postojale posebne odredbe o tome kako se bira uprava, koliko dugo direktor može biti u v. d. statusu, i slično.
 
Nemanja Nenadić iz organizacije Transparentnost Srbija objašnjava da po Zakonu o javnim preduzećima Vlada Srbije postavlja članove nadzornog odbora, a direktore imenuje nakon sprovedenog javnog konkursa.
 
Prema novim pravilima, direktor takođe treba da bude imenovan nakon sprovedenog javnog konkursa.
 
Međutim, Nenadić ističe da se na primeru EPS-a, koji je ranije transformisan u akcionarsko društvo, pokazalo da prilikom sprovođenja konkursa nije bilo jasno, niti su javno dostupni podaci o bodovanju po pojedinim kriterijumima.
 
"Drugim rečima, biće konkursa, ali može se dogoditi da nivo javnosti podataka o njihovom sprovođenju i kriterijumima koji su primenjeni ne bude na odgovarajućem nivou", kaže Nenadić za Novu ekonomiju.
 
On kaže da će promena pravnog statusa javnih preduzeća imati neke pozitivne, ali i vrlo bitne negativne efekte, koji se odnose na primenu drugih propisa, kao što je Zakon o sprečavanju korupcije.
 
Nenadić kaže da je i dalje na snazi autentično tumačenje tog zakona, prema kojem se direktori i članovi upravljačkih organa ovih preduzeća neće smatrati javnim funkcionerima.
 
"Drugim rečima, neće podnositi izveštaje o imovini i prihodima, neće biti dužni da prijavljuju potencijalne sukobe interesa Agenciji za sprečavanje korupcije i slično", rekao je on.
 
Dodaje da je to autentično tumačenje zakona, koje je Skupština Srbije usvojila pre tri godine, proizvelo brojne poremećaje u sistemu kontrole imovine i prihoda javnih funkcionera.
 
Zašto d.o.o. a ne akcionarsko društvo?
 
Promena pravnog oblika javnih preduzeća sprovodi se po Zakonu o upravljanju privrednim društvima koja su u vlasništvu Republike Srbije, koji je donet 2023, a počeo da se sprovodi naredne godine.
 
Njime je predviđeno da će javna preduzeća izvršiti promenu pravne forme u društvo s ograničenom odgovornošću ili u akcionarsko društvo.
 
Vlada je kasnije donela uredbu kojom precizira po kojim kriterijumima se određuje da li će neko javno preduzeće postati a. d. ili d.o.o.
 
Kako se navodi u uredbi, da bi javno preduzeće promenilo pravnu formu u akcionarsko društvo neophodno je da budu ispunjena dva od tri kriterijuma: Da poseduje više od 250 zaposlenih koji su u radnom odnosu na neodređeno vreme, da ostvareni poslovni prihod u prethodnoj poslovnoj godine bude preko 40.000.000 evra u dinarskoj protivvrednosti i da obavlja tehnički i organizaciono složene delatnosti ili delatnosti preko poslovnih jedinica na teritoriji Srbije.
 
Prema uredbi, javna preduzeća koja ne ispune prethodne uslove transformisaće se u pravnu formu društva sa ograničenom odgovornošću.
 
Međutim, neka preduzeća transformisana su u d.o.o. iako ispunjavaju uslove za transformaciju u akcionarsko društvo.
 
Tako je Pošta Srbije imala u 2024. godini više od 293 miliona evra poslovnih prihoda i 14.000 zaposlenih. Putevi Srbije imali su više od 2.200 zaposlenih i oko 511 miliona evra poslovnih prihoda, prema podacima APR-a.
 
Za sada nije poznato zašto su ova JP transformisana u d.o.o. umesto u akcionarska društva.
 
Milan Kovačević kaže da društva sa ograničenom odgovornošću rade po malo jednostavnijim procedurama nego akcionarska društva, jer moraju da podnose izveštaje samo jedanput godišnje.
 
"Kad je reč o akcionarskom društvu, ono mora davati informacije o svom poslovanju u kraćim intervalima. Veće su obaveze javnosti rada", rekao je Kovačević.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija