
NP "Fruška gora" među 23 preduzeća koja postaju AD ili DOO: Šta piše u zakonu koji je u Skupštini?
Vlada Srbije dostavila je parlamentu na usvajanje Predloga zakona o upravljanju privrednim društvima u vlasništvu Republike Srbije.

Foto: 021.rs
Zakon predviđa da 23 javna preduzeća (JP) u narednom periodu promene pravnu formu u akcionarsko društvo (AD) ili društvo sa ograničenom odgovornošću (DOO).
Kako se može videti iz podataka Agencije za privredne registre (APR), reč je o Srbijagasu, Jugoimportu SDPR, Sužbenom glasniku, Pošti Srbije, Putevima Srbije, Skijalištima Srbije, Srbijašumama, Srbijavodama, Zavodu za udžbenike, Nuklearnim objektima Srbije - Vinča, kao i JP za skloništa Beograd, Javno komunalnom preduzeću Usluga Priboj i Javno stambenom preduzeću Priština.
Pravnu formu u narednom periodu ukoliko ovaj predlog bude usvojen prema podacima iz APR-a trebalo bi da promene i JP za razvoj planinskog turizma Stara planina Knjaževac, JP Borjak Vrnjačka Banja, kao i nacionalni parkovi Šar planina - Štrpce, Kopaonik, Đerdap, Tara i Fruška gora.
Iz JP u akcionarsko društvo (AD) ili društvo sa ograničenom odgovornošću (DOO) trebalo bi da pređe i preduzeće za podzemnu eksploataciju uglja Resavica, Emisiona tehnika i veze Beograd, kao i JP za razvoj i unapređivanje informisanja putem elektronskih medija na srpskom jeziku u AP Kosovo i Metohija "Mreža-most" Beograd.
Kao razlog donošenja ovog zakona u Predlogu je navedeno da Srbija ima usvojenu Strategiju državnog vlasništva i upravljanja privrednim subjektima koji su u njenom vlasništvu za period od 2021. do 2027. i da taj strateški akt pruža viziju i uputstva u vezi sa ciljevima vlasničkog upravljanja nad tim privrednim subjektima, kao i principima korporativnog upravljanja i praksama nadzora u skladu sa međunarodnim standardima i najboljom praksom.
Trenutno su u ovoj oblasti, kako piše, neujednačeni pravni okviri za privredne subjekte koji su u vlasništvu države i uočeno je nepostojanje centralizovanog vlasničkog entiteta, odgovornog za vlasničko upravljanje, a takvo centralizovano upravljanje privrednim subjektima je opredeljenje Srbije.
"Novi zakon bi trebalo da ujednači pravni okvir za uspostavljanje opštih pravila vlasništva i upravljanja za sve privredne subjekte, smanji dosadašnju disperziju koja može dovesti do nejasnih ciljeva i podrži razdvajanje uloga države kao vlasnika, kreatora politika i regulatora", navodi se u obrazloženju.
Predlog zakona, kako se navodi, neće uticati na povećanje cena roba i usluga, ali se zato mogu očekivati pozitivni efekti na životni standard, usled unapređenja poslovanja privrednih društava uvođenjem korporativnog upravljanja i poslovanja u skladu sa opštim ciljevima države.
Prema ovom predlogu zakona, JP bi trebalo da postanu društva kapitala sa pravnom formom akcionarskog društva (AD) ili društva sa ograničenom odgovornošću (DOO) u kojem država ima svojstvo člana, odnosno akcionara sa više od 50 odsto osnovnog kapitala društva, kao i privredno društvo u kojem Srbija ima kontrolno vlasništvo po drugom osnovu.
Kako je navedeno, ovaj zakon se ne bi primenjivao na privredna društva u vlasništvu Srbije koja obavljaju delatnost proizvodnje naoružanja i vojne opreme, koja posluju kao banke, osiguravajuće i druge finansijske institucije, društva koja su osnovana i posluju u skladu sa zakonom kojim se uređuje inovaciona delatnost i na institute. Takođe, zakon zaobilazi i ona privredna društva nad kojima je pokrenut postupak privatizacije, odnosno nad kojima je otvoren stečajni postupak u smislu propisa kojim se uređuje stečaj.
U predlogu je navedeno da društvo kapitala ne sme da koristi svoj položaj koji bi mogao dovesti do ograničavanja konkurencije na tržištu, kao i to da se sprovođenjem načela odgovornosti obezbeđuje zaštita prava manjinskih vlasnika.
Navedeno je i da se centralizovano vlasničko upravljanje vrši u skladu sa ciljevima, a to su očuvanja nacionalnih i strateških interesa, tržišta i zaštite potrošača, umanjenja socijalnog raslojavanja društva, zatim održivog upravljanja životnom sredinom i održivog korišćenja prirodnih resursa Srbije i unapređenja ekonomskog, industrijskog i društvenog razvoja.
Prilikom promene pravne forme, kako je predloženo, osnovni kapital JP se konvertuje u akcije, odnosno udele u zavisnosti od forme privrednog društva, dok se zadržava pravni subjektivitet i poslovni identitet JP, bez likvidacije, bez prestanka poslovanja i bez prekida pravnog kontinuiteta i JP zadržavaju svoj identitet u pravnom i poslovnom smislu.
"Vlada donosi akt o kriterijumima za izbor pravne forme društva kapitala u koju će se javno preduzeće transformisati", navodi se u Predlogu zakona.
Ova preduzeća su dužna da Ministarstvu privrede dostave spisak nepokretne imovine nad kojom imaju pravo svojine, odnosno pravo korišćenja, najkasnije u roku od tri godine od dana početka primene ovog zakona.
"Vlada, na predlog Ministarstva privrede, odlučuje o nepokretnoj imovini na kojoj društva kapitala imaju pravo korišćenja, u skladu sa zakonom, a koja će biti preneta u vlasništvo društva kapitala, nakon čega će društvo kapitala izvršiti upis prava svojine", navodi se u Predlogu zakona.
Na predlog Ministarstva, Vlada Srbije će najkasnije godinu dana od dana početka primene ovog zakona, doneti potrebne akte za promenu pravne forme javnih preduzeća u formu akcionarskog društva ili društva s ograničenom odgovornošću.
Predlog zakona predviđa uređivanje pitanja korporativnog upravljanja u skladu sa najboljom međunarodnom praksom i stručno usavršavanje predstavnika države u Skupštini društva kapitala, lica koje obavlja funkciju direktora i lica u nadzornom odboru.
Stručno usavršavanje se obavlja prema Programu stručnog usavršavanja iz oblasti korporativnog upravljanja koji donosi ministar privrede, a sastoji od edukativnog dela za polaganje ispita, koji uključuje predavanja u oblasti korporativnog upravljanja i pisanog ispita radi provere znanja iz oblasti korporativnog upravljanja.
Proveru znanja iz oblasti korporativnog upravljanja i polaganje ispita, organizuje i sprovodi Privredna komora Srbije.
U Predlogu se navodi i da je za realizaciju ovog zakona potrebno obezbediti sredstva za plate u Ministarstvu privrede, usled znatnog povećanja obima i delokruga poslova i uspostavljanja centralizovanog upravljanja u svim privrednim društvima.
"U skladu sa planiranim jačanjem kadrovskih kapaciteta, potrebno je obezbediti sredstva za plate u Ministarstvu privrede u iznos od po 30.000.000 dinara za zapošljavanje po 15 lica u 2024. i u 2025. godini", piše u predlogu zakona.
Podrži 021
021 je pokrenuo svoj gift shop - Shopins.rs, a kupovinom nekog od artikala direktno podržavate rad naše redakcije. Svaki vaš doprinos, ma kako bio velik ili mali, dragocen je. Jer pravo novinarstvo vredi.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Programeri prosečno zarade 260.000 dinara, medicinari 84.474: Ipak, realna srpska plata 550 evra
25.09.2023.•
19
Prosečna srpska plata za jul iznosi 83.781 dinara bez poreza i doprinosa i beleži pad od oko 2.000 dinara u odnosu na poslednji statistički presek.
Predizborna upotreba podstanara
25.09.2023.•
21
Nije sporno da aktuelna vlast Srbije više nego ozbiljno shvata najavljene izbore.
Gorivo u Srbiji od 1. oktobra bar šest dinara skuplje
25.09.2023.•
49
Od 1. oktobra zbog povećanja akciza, ali i skoka cena nafte na svetskim berzama, gorivo u Srbiji će u maloprodaji poskupeti najverovatnije za više od šest dinara, smatra domaća stručna javnost.
Epl najvrednija kompanija na svetu
24.09.2023.•
3
Kompanija Epl najviše vredi na svetu i njena tržišna vrednost trenutno je 2,8 biliona dolara.
U Srbiji posluje 20 banaka, 16 stranih i četiri domaće
24.09.2023.•
7
Broj banaka u Srbiji se iz godine u godinu smanjuje, pa je, prema poslednjim podacima Narodne banke Srbije, u drugom tromesečju ove godine poslovalo 20 banaka.
U ponedeljak počinje isplata 10.000 dinara za decu: Jednokratna uplata za više od milion mladih
24.09.2023.•
9
U ponedeljak počinje isplata 10.000 dinara jednokratne pomoći za decu.
Besplatni udžbenici za sve đake u Srbiji koštali bi 0,1 odsto BDP-a: Šta je onda problem?
23.09.2023.•
27
Prosečna porodica sa tri đaka u školi za udžbenike u proseku izdvaja više od 40.000 dinara, a roditelji se uporno suočavaju sa problemima.
Jesen donosi novi talas poskupljenja: Od struje, goriva i gasa, preko kafe i mesa, do toalet papira
23.09.2023.•
57
Danas je zvanično počela jesen, koja građanima Srbije donosi nova poskupljenja - od struje i gasa, preko kafe i mesa, pa do toalet papira i ogreva.
Novi ugovori sa EPS-om: Vlasnici poslovnih prostora menjaju status, da li to znači i skuplja struja?
22.09.2023.•
18
Nedavno je Elektroprivreda Srbije (EPS) dostavila na adrese potrošača iz kategorije "mali kupci" nove ugovore o snabdevanju električnom energijom.
Cene goriva nepromenjene iduće sedmice
22.09.2023.•
2
Danas su objavljene cene goriva za narednu nedelju i one se nisu menjale u odnosu na cene objavljene prošle sedmice.
Fiskalni savet: Malo su plaćeni oni koji treba da vuku reformu, dok su neki preplaćeni
22.09.2023.•
4
Fiskalni savet Srbije je ocenio da bi neselektivne mere davanja iz budžeta mogle da doprinesu inflaciji.
Globalni dug dostigao novi rekord
22.09.2023.•
6
Globalni dug je u prvoj polovini godine porastao za 10 biliona dolara i dostigao novi rekord od 307 biliona dolara, saopštio je Institut za međunarodne finansije.
Prodaja imovine čačanske Fabrike reznog alata proglašena neuspešnom
21.09.2023.•
2
Prodaja čačanske Fabrike reznog alata (FRA) u stečaju proglašena je neuspešnom jer je najviša postignuta cena na javnom nadmetanju manja od 50 odsto procenjene vrednosti imovine tog preduzeća.
Svetska banka upozorava zemlje na modernizaciju grejanja, među njima je i Srbija
21.09.2023.•
4
Svetska banka upozorila je u analizi stanja u 23 zemlje Evrope i Centralne Azije, među kojima je i Srbija, da je neophodno da te zemlje sprovedu sveobuhvatnu modernizaciju sektora grejanja.
Vlada produžila ograničenje cene derivata nafte do kraja oktobra
21.09.2023.•
10
Vlade Srbije produžila je danas uredbu o ograničenju cena naftnih derivata do kraja oktobra.
Stanovi poskupeli, ali to nije sve: "Papreno" koštaju i parking mesta, potražnja veća od ponude
21.09.2023.•
53
U Srbiji osim potražnje za stanovima, sve je više onih koji bi da ulože novac u druge nekretnine i to tako što će kupiti garaže.
Najviše poskupeli oni proizvodi koji nisu deo akcije "Bolja cena": Povrće, meso, hleb, žitarice...
21.09.2023.•
6
Najveći uticaj na rast ukupnih potrošačkih cena bili su mlečni proizvodi, povrće, meso, električna energija za domaćinstvo, hleb i žitarice i čvrsta goriva (ogrev).
Udruženje banaka: U septembru uvećani krediti građana Srbije, najviše stambeni
20.09.2023.•
1
Ukupni krediti privrede, građana i preduzetnika su 15. septembra ove godine iznosili oko 3.409 milijardi dinara, što je 2,3 odsto više nego u avgustu prošle godine, objavilo je danas Udruženje banaka.
Pojeftinili pšenica, kukuruz i suncokret: Idu li nadole cene hleba i ulja?
20.09.2023.•
14
Robne zalihe u Srbiji uzrokovale su pad cena pšenice, kukuruza i suncokreta, te se postavlja pitanje da li će i proizvodi kao što su hleb, testenine, peciva i suncokretovo ulje pojeftiniti.
Nafta ponovo ide na preko 100 dolara po barelu: Kakve su prognoze do kraja godine?
20.09.2023.•
0
Cene sirove nafte posle značajnog rasta približile su se nivou od 100 dolara po barelu, uz očekivanje da će uskoro opet preći taj prag, prenosi Radio slobodna Evropa (RSE) pisanje svetskih medija.
Komentari 8
Jedna od mnogih
Pravnik
Gaja
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar