Crne i sive liste trgovačke prakse, nagrade uzbunjivačima: O nacrtu Zakona o nepoštenim trgovačkim praksama

Nacrt Zakona o nepoštenim trgovačkim praksama predstavljen je javnosti i na javnoj je raspravi do 28. januara.
Crne i sive liste trgovačke prakse, nagrade uzbunjivačima: O nacrtu Zakona o nepoštenim trgovačkim praksama
Foto: Pixabay
Nacrt Zakona o nepoštenim trgovačkim praksama, piše N1, prema rečima Veljka Jovanovića, savetnika predsednika Privredne komore Srbije, na fer način reguliše tržišne odnose i pomaže naročito malim privrednim subjektima u lancu snabdevanja.
 
"Kod Nacrta Zakona o nepoštenim trgovačkim praksama je dobro to što je nastao po uzoru na evropsku uredbu koja reguliše ove odnose, ali nije direktno transponovana, nego su zaista uvaženi komentari privrede. Oni se prvenstveno odnose na to kako zakon tumačiti, koji su rokovi, i tako dalje", naveo je Jovanović.
Sandra Dokić iz Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine je, prema saopštenju PKS, istakla da su najvažniji ciljevi donošenja Zakona o nepoštenim trgovačkim praksama regulisanje odnosa snabdevača i kupca i uspostavljanje ravnopravnog odnosa u lancu snabdevanja od samog početka poslovnog odnosa.
 
Ona je na predstavljanju Nacrta ovog zakona u PKS navela da javna rasprava o nacrtu traje do 28. januara i da je plan da se predlog zakona pred poslanicima nađe na prolećnom zasedanju Skupštine Srbije.
 
Trgovačke prakse su podeljene u dve grupe, tzv. "crnu listu", listu praksi koje su potpuno zabranjene i "sivu listu", prakse koje su dozvoljene pod određenim uslovima.
Kao posebno nepoštena trgovačka praksa izdvojena je komercijalna odmazda, pre svega uklanjanje proizvoda snabdevača iz ponude kupca (izlistavanje), smanjenje naručene količine ili učestalosti porudžbina, obustava ili ograničenje pružanja usluga koje kupac inače pruža snabdevaču u okviru poslovnog odnosa, kao što su usluge marketinga, promocije ili istaknutog izlaganja proizvoda, kao i drugi oblici odmazde.
 
Kao jedna od novina istaknuto je da svi poljoprivredni proizvodi koji su kvarljivi moraju da imaju rok plaćanja isključivo 30 dana od momenta kada se dostave samom kupcu, dok se ostali poljoprivredni i prehrambeni proizvodi moraju plaćati u narednih 60 dana.
 
Dokić je navela da smo imali praksu da su plaćanja i do 120 dana i da ti rokovi nisu održivi.
 
"To je važno, zato što sve to što su snabdevači plaćali na kraju je bilo ugrađeno u cenu i to je zapravo bila cena koju smo svi mi plaćali kao potrošači", rekla je ona.
 
Nadležnost nad sprovođenjem zakona imaće Tržišna inspekcija, ukoliko se ugovor ne zaključi u skladu sa zakonom, ukoliko se koriste neodređene ili uslovne formulacije, ne izda računovodstvena isprava, dostavnica, ili se ne sačini pregled finansijskih elemenata ugovora.
 
Postupak za utvrđivanje nepoštenih trgovačkih praksi vodi se pred Komisijom za zaštitu konkurencije. 
Postupak pred Komisijom se vodi na osnovu inicijative od strane bilo koga ko ima saznanje o postojanju nepoštene trgovačke prakse koja mora da ima odgovarajuću sadržinu a naročito osnovne podatke, činjenice pa i dokaze koji potvrđuju navedeno. Anonimni podnesci nisu inicijative već samo izvor informacija.
 
Mere zaštite od nepoštene trgovačke prakse su i plaćanje novčanog iznosa u vrednosti od 0,1 odsto ukupnog godišnjeg prihoda.
 
U nekim slučajevima, ti iznosi u apsolutnom iznosu će prelaziti i milion evra. O postojanju nepoštene trgovačke prakse koje je apsolutno zabranjena utvrđuje se u roku od 90 dana pokretanja postupka, dok se je za prakse koje su uslovno zabranjene rok 120 dana od dana pokretanja postupka.
 
Uzbunjivačima 10 odsto
 
Takođe, novina u Nacrtu zakona je institucija uzbunjivača kao fizičkog lica koje dostavi odlučujuće dokaze o nepoštenoj trgovačkoj praksi.
 
Uzbunjivaču se obezbeđuje novčana nagrada u visini od 10 odsto iznosa mere zaštite, kao i zaštita identiteta u postupku, čime se stimuliše otkrivanje nepravilnosti i štiti od odmazde. 
 
Pravo na nagradu ima samo lice koje nije učestvovalo u izvršenju ili podsticanju nepoštene prakse. Lažne prijave ili namera manipulisanjem dokazima isključuju pravo na nagradu i zaštitu identiteta.
 
Dokić je pojasnila da će zakon, odmah stupiti na snagu nakon usvajanja, ali da će biti dat rok od četiri meseca da svi subjekti usklade poslovanje i potpišu nove ugovore u skladu sa odredbama ovog zakona, jer, kako je ukazala, pregovaranje će biti kompleksno i neophodno je da se ostavi dovoljno vremena da se zaključe ugovori. Propisano je da ugovori moraju biti potpisani u pisanom obliku.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Srbijavode postale d.o.o.

Na osnovu odluke Vlade Republike Srbije, Javno vodoprivredno preduzeće "Srbijavode" od 21. januara 2026. godine, zvanično je prešlo u "Srbijavode" d.o.o, ali je i dalje u potpunosti državno preduzeće.