Drašković: Prosečna plata od 1.000 evra je privid, reč je o manipulaciji vlasti

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je po prvi put istoriji Srbije ostvareno da prosečna zarada bude veća od 1.000 evra.
Drašković: Prosečna plata od 1.000 evra je privid, reč je o manipulaciji vlasti
Foto: 021.rs
Ekonomista Božo Drašković rekao je za Danas da prosečna plata od 1.057 evra u decembru nije pokazatelj stvarnog rasta životnog standarda, jer inflacija i fiksni kurs evra u značajnoj meri "pojedu" taj nominalni prihod.
 
"Ovo je samo nominalni rast zarada. Kupovna moć dinarske protivvrednosti od 1.057 evra je zapravo manja nego što je bila pre nekoliko godina kada je prosečna plata iznosila 500 ili 600 evra", rekao je Drašković.
Prema rečima Draškovića, nominalno gledano, prosečne plate u Srbiji ostvarile su znatan rast, ali suština nije u tome koliko je nominalno povećanje, već koliko građani zaista mogu da kupe tim novcem.
 
"Reč je o jednostavnoj manipulaciji vlasti koja želi da stvori privid da narod bolje živi kada kažu da je prosečna zarada 1.057 evra. To je samo jedan aspekt te manipulacije", naveo je Drašković.
Po njegovim rečima drugi oblik manipulacije je fiksni kurs.
 
"Inflacija se meri rastom cena u dinarima, obično između tri i pet procenata godišnje. Kada se veći nominalni dohodak u dinarima podeli fiksnim kursom, stvara se privid da je kupovna moć u evrima porasla, a u stvarnosti ona ostaje na vrlo niskom nivou", rekao je Drašković.
Dodao je da kada političari govore o prosečnoj zaradi, to skriva razlike između manjine koja zarađuje mnogo i većine sa minimalnim ili srednjim prihodima.
 
"Na primer, ako saberete platu od 3.000 evra i platu od 500 evra, a zatim podelite sa dva, dobijate prosečnu platu od 1.750 evra. Ipak, to ne znači da osoba koja prima 500 evra stvarno ima toliko kupovne moći, ona i dalje raspolaže samo sa 500 evra. To je još jedna podvala, čim se ne prikazuju svi aspekti zarada", istakao je Drašković.
 
Naveo je da nije poznato, na primer, koliki je procenat zaposlenih sa minimalnom platom i koliko to iznosi u evrima, koliko ih ima sa srednjim ili prosečnim primanjima i koliki je procenat onih sa najvećim dohotkom.
 
"Prikazivanje ovih podataka bi jasno pokazalo strukturu ekonomske i socijalne politike koja se vodi tako da bogati postaju još bogatiji, a siromašni još siromašniji", ocenio je Drašković.
 
Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, Mihail Arandarenko takođe navodi da inflacija koja je zabeležena tokom 2022, 2023. i 2024. godine svakako smanjuje vrednost prosečne plate od oko 1.000 evra.
 
"Inflacija je sigurno pojela jedan deo povećane prosečne plate, zato je ona i premašila 1.000 evra. Šest godina je ogroman period – niko nije mogao da predvidi ni koronu, ni rat u Ukrajini i sve mere koje su usledile. U nominalnim izrazima plata je veća, dok je u realnim verovatno tu negde (kao pre), jer je inflacija prevelika", rekao je Arandarenko.
 
Urednica magazina "Biznis" Radojka Nikolić objašnjava za N1 da su plate u decembru inače veće nego u drugim mesecima tokom godine.
 
"Reč je o decembarskoj plati i sa tom informacijom ima dosta problema. Ona je uvek, godinama unazad, pa i u težim ekonomskim vremenima, najveća u godini. To je zato što se tada isplaćuju bonusi, zaostaci iz prethodne godine, razne nagrade. Sve to uvećava platu."
 
Uvek početkom sledeće godine, od januara, navodi, budu manje plate.
 
Sledeći problem je, ističe, u kupovnoj moći jer se ona nije mnogo poboljšala od 2015. Kako ukazuje, posmatrajući period od deset godina, platu su rasle negde između 60 i 70 odsto, dok je inflacija išla i iznad 90 odsto.
 
"Ranijih godina, ja to pratim decenijama, u januaru i februaru imamo smanjenje, sve dok posle prvog kvartala ne dođe novi rast plata, naravno ukoliko ga bude. Drugi problem je što plata može da bude i realno veća, ali problem je kad uporedite kupovnu moć koju ima ta plata sa platom od 2015. godine, tada je bila 45.000 dinara, a sada 117.000. To je više nego duplirana plata. U kupovnoj moći između 10 godina i sada nema neke razlike."
 
Navela je i primere koliko je litara mleka moglo da se kupi za 45.000 hiljada u 2015. godini, a koliko za 117 hiljada u 2025/2026 - pre 10 godina je za prosečnu platu moglo da se kupi 715 do 770 litara mleka, a danas 720 do 730 litara mleka.
 
Nikolić je istakla i da ne treba gledati prosečnu platu već medijalnu, jer medijalna pokazuje koliku platu ima polovina stanovništva.
 
Medijalna neto zarada u decembru iznosila je 90.819 dinara. Urednica portala "Biznis", međutim, ukazuje da je medijalna plata tokom drugih meseci niža tj. oko 85.000.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Oscilacije cena nafte očekuju se sledeće nedelje

Očekuje se da će tržišta nafte u svetu, koja ne rade tokom vikenda, sledeće nedelje doživeti oscilacije cena, jer je nejasan uticaj američkih i izraelskih napada na Iran na snabdevanje naftom sa Bliskog istoka.

SAD odložile rok za prodaju imovine Lukoila

SAD su odložile rok za prodaju međunarodne imovine ruske naftne kompanije Lukoil do 1. aprila, kako bi tu transakciju iskoristile kao potencijalni pregovarački adut u mirovnim razgovorima o Ukrajini.