Epska frka: Ide li gas?
Agresija na Iran, poetski nazvana "Epski bes", od prvog dana ostavlja posledice na daleko širem prostoru od ratne zone.
I u Evropi, a najvidljivija je kroz otežano snabdevanje energentima i, posebno, kroz znatno uvećanje cena po kojoj kupujemo naftu i gas. Evropske muke su još i veće jer se najnovije nevolje nadgrađuju na već brojne posledice rusko-ukrajinskog sukoba, zašlog već u petu godinu mrcvarenja.
Mnogi se koriste promenjenom situacijom kako bi razrešili druge problematične odnose, posebno ako je protivnik ranjiv, pa se teško nosi sa aktuelnim dešavanjima na energetskom tržištu.
Bez gasa, nafte i mora
Naravno da se i Srbija našla u neugodnoj situaciji, em je siromašna naftom i gasom, em nema izlazak na more, pa je i pristizanje ove robe u rukama onih koji upravljaju transportnim putevima. Mora vešto da balansira kako bi izbegla preteće nestašice.
Pošto nam je skladište u Banatskom Dvoru još uvek dobrano popunjeno, a imamo i gasa lagerovanog u Mađarskoj, do kraja sezone ne bi trebalo da dođe do većih problema, čak i kada bi se dotok "Turskim gasovodom" u potpunosti stopirao.
Sa šest, sedam miliona kubika koliko bismo dnevno mogli ubacivati u naš gasovod mogli bismo se, uz štednju i racionalno energetsko ponašanje, provući do kraja sezone. Već letnje popunjavanje skladišta bilo bi znatno otežano i minimizirano. O narednoj zimi, kada dnevna potrošnja ponekad dostiže i 16, 17 miliona kubika, da se i ne govori.
Zavrnuti slavinu
Može se primetiti da iz Rusije gas redovno pristiže, cena je veoma povoljna, pa izgleda nelogično da se razmišlja o eventualnim poteškoćama. Međutim, Evropska unija je donela odluku da do 31. decembra prekine svaku nabavku plina od Rusa, naravno time prestaje i potreba za transportom.
Istina, "Turski tok" je u vlasništvu "Gasproma" koji njime upravlja, ali nije Evropski parlament u Strazburu jedino mesto gde se uporno zagovara prekid i ovakvih bilateralnih odnosa sa Moskvom. Ne tako davno i bugarski premijer je nagoveštavao mogućnost da naš sused "zavrne slavinu". Očito bi se čovek rado priključio onima koji se svrstavaju u gotovo sveopšte nepoštovanje još uvek formalno važećih pravnih normi i obaveza.
Još je aktuelniji svakim danom sve oštriji mađarsko-ukrajinski spor oko funkcionisanja međunarodnih cevovoda kojima pristiže neophodan energent. Transport plina takozvanim Ukrajinskim gasovodom (kojim je decenijama iz Rusije u Evropu godišnje slato i preko 100 milijardi kubika!) je već duže vreme storniran, a Mađarska se pravovremeno privezala na Turski tok kojim sada našem severnom susedu pristiže i po sedam od cirka 8,5 milijardi godišnje potrebnog plina.
Energija na izborima
Loši odnosi dve države kulminiraju ovih dana kada je Ukrajina prekinula i transport nafte cevovodom "Družba", neuverljivo tvrdeći da je oštećen, dok Hrvatska, preko koje vodi alternativan pravac snabdevanja, ne želi da transportuje rusku naftu, i pored toga što je Mađarska, kao država bez izlaska na more, izuzeta od obaveze članica EU da bojkotuju kupovinu ovog energenta poreklom iz Rusije. Tako je naš sused praktično izolovan kada je u pitanju nabavka nafte.
Kako se sve dešava mesec i nešto dana pred izbore u Mađarskoj, jasno je da je reč o pokušaju Brisela da oteža funkcionisanje svakodnevnog života u Mađarskoj i tako pokuša da nezadovoljne građane što više preorijentiše na opoziciju i opozicione kandidate. Orban je već dugo u svojevrsnoj zavadi sa EU i nije prvi put da u Briselu čine sve kako bi ga smakli sa vlasti i postavili mnogo prihvatljivijeg. Ukrajinci su, pak, na Budimpeštu posebno narogušeni i stoga što je Mađarska blokirala odobravanje 90 milijardi evra kredita EU.
Otuda ne čudi da u Pešti procenjuju kako je moguće da Ukrajinci diverzijom znatno oštete "Turski tok" i tako preseku dotok gasa. Sličnih pokušaja je bilo početkom rusko-ukrajinskog sukoba, a protiv grupe ukrajinskih vojnih lica se u Nemačkoj vodi sudski postupak zbog diverzije gasovoda Severni tok 1 i Severni tok 2. Ovakav tok događaja bi posebno pogodio Peštu i Beograd, dok Bugarska ima dve gasovodne alternative, nabavku gasa iz Rumunije i kupovinu od LNG terminala u Grčkoj.
Agresivni Ameri
Gasu je nakon početka rata protiv Irana cena na berzi naglo porasla, naročito od kada je Katar prekinuo rad "Bas Lafena", najvećeg postrojenja za proizvodnju tečnog gasa na svetu, odakle je u Evropu godišnje pristizalo 25 milijardi kubika LNG, najviše u Italiju. Sa 32 dolara po megavatu cena je skočila na 63 dolara u Holandiji, u odnosu na 57 dolara na berzi u austrijskom Baumgartenu, najvećem gasnom skladištu na Starom kontinentu.
Zapravo, rast cena gasa i jeste veliki problem. Evropa svog plina ima jako malo, a troši oko 440 milijardi kubika godišnje. Kako je prekinuto snabdevanje iz Rusije (pojedinih godina i po 170 milijardi kubika) prazninu nije lako popuniti, a Ameri su utrčali sa svojim ultraskupim LNG. Upravo to agresivno uslovljavanje Amera da gro gasa Evropljani pribavljaju od njih i podiže cenu pribavljanja od ostalih proizvođača.
Ako posle mesec dana rat protiv Irana bude i dalje trajao, smatra se da će gas premašiti 75 dolara po megavat-satu, a ako bude trajao i nakon četiri meseca, za megavat-sat moguće je da će biti potrebno izdvojiti preko 100, možda i 115 "zelembaća". Dalje nije dobro ni razmišljati.
O gasu i na 40 stepeni
Srbiji bi u slučaju neugodnosti preostao oslonac na spojnicu Niš-Sofija, kapaciteta tek 1,7 milijardi kubika, i gas iz Azerbejdžana. Najavljeno povezivanje sa rumunskim gasovodom jeste relativno jeftino i brzo ostvarivo, ali druga strana planira minimalne količine za isporuku, gro je rezervisano za najveće evropske države.
Nekome i povezivanje preko Makedonije na LNG terminal izgleda kao spas, ali cene utečnjenog gasa ozbiljno dovode u pitanje oslonac na ovakve aranžmane.
Nailazi leto kada se rado prepuštamo suncu i odlasku na plažu, ostavljajući za sobom zimu i gasno-grejne probleme. Ovoga puta, brige o gasu će nas moriti i na 40 stepeni. Neizvesno je hoće li ga biti dovoljno, a sasvim je izvesno da će cena biti "paprena".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Spajaju se Vorner i Paramaunt: Postignut dogovor i za CNN
21.09.2026.•
0
Tužioci iz 12 američkih saveznih država koji su podneli tužbe sa namerom da spreče spajanje Vorner Bros-Diskaverija sa Paramaunt-Skajdensa postigli su sporazum.
Zima puna neizvesnosti za Srbiju
21.09.2026.•
6
Poslednjih dana Dubravka Dedović Handanović je našla za potrebno da u dva navrata najširoj javnosti predoči stanje u srpskoj energetici.
"Progres" i "Prosveta" među firmama koje čekaju privatizaciju
21.09.2026.•
1
Prema podacima Ministarstva privrede Srbije, na privatizaciju čeka još 40 kompanija, među njima nekadašnji giganti u svojim oblastima "Progres" i "Prosveta", objavio je Nedeljnik.
Šta je sve poskupelo, a koja nas poskupljenja tek čekaju?
20.09.2026.•
24
Svaki mesec - novo poskupljenje.
Stručnjak za energetiku: Glavni izazov za predstojeću zimu - visoka cena gasa
20.09.2026.•
11
Stručnjak za energetiku Željko Marković izjavio je da je jedan od glavnih izazova za predstojeću zimu visoka cena gasa.
Transportna zajednica: Bilateralni dogovori mogu rešiti problem boravka vozača kamionu u EU
20.09.2026.•
6
Bilateralni dogovori između država EU i zemalja Zapadnog Balkana, kojima bi profesionalnim vozačima bile omogućene dugoročne vize, mogli bi da budu kratkoročno rešenje za problem njihovog boravka u šengenskom prostoru.
Voren Bafet podneo ostavku sa mesta predsednika "Berkshire Hathaway"
18.09.2026.•
2
Uticajni investitor i jedan od najbogatijih ljudi na Zemlji Voren Bafet odstupio je sa mesta predsednika investicione kopmanije "Berkshire Hathaway", koju vodi od 1965. godine.
Skuplji i dizel i benzin
18.09.2026.•
33
Objavljene su nove cene goriva, koje će važiti od danas u 15 časova.
Cena nafte i kamate pritiskaju Vučića
18.09.2026.•
33
Parlamentarni izbori su raspisani i 25. oktobra glasači će odlučiti kojoj političkoj opciji će dati naredni četvorogodišnji mandat.
Plata od 1.200 evra do kraja godine: Struka kaže da neće moći
17.09.2026.•
30
Predsednik Aleksandar Vučić najavio je da će prosečna plata u decembru dostići 1.200 evra, odnosno da se u javnom sektoru očekuje povećanje od osam odsto, a za zaposlene u socijalnoj zaštiti povećanje od 12 odsto.
Gradu Beogradu iz budžetske rezerve skoro milijardu dinara
17.09.2026.•
10
Gradu Beogradu će biti preusmerena skoro milijarda dinara iz tekuće budžetske rezerve Srbije kako bi se izbeglo da tekuća likvidnost Grada bude ugrožena, odlučila je Vlada Srbije, objavio je Forbes Srbija.
Iako je Tramp tražio da se kamate smanje: Američka centralna banka podigla kamatnu stopu prvi put od 2023.
17.09.2026.•
1
Američka centralna banka Federalne rezerve (Fed) je, prvi put posle tri godine, povećala ključnu kamatnu stopu u nameri da ukroti uporno visoku inflaciju u SAD.
Da li Srbija raste najbrže u Evropi, posle Danske i Malte, kako tvrdi Vučić
16.09.2026.•
14
Ekonomski razvoj Srbije često je tema u društvu, a pored toga što se poredi sa zemljama regiona, često se uspoređuje i sa daljim državama.
Nova usluga RGZ-a: Lična karta nepokretnosti dostupna građanima besplatno
16.09.2026.•
14
Republički geodetski zavod uveo je novu uslugu "Lična karta Vaše nepokretnosti", koja građanima omogućava da na jednom dokumentu besplatno dobiju pregled najvažnijih podataka o svojoj nepokretnosti.
Izdate prve kazne za deljenje prevoza preko BlaBlaCar: Mogu iznositi i 150.000 dinara
16.09.2026.•
64
Popularna aplikacija za deljenje troškova prevoza BlaBlaCar, koja se koristi širom sveta, sve više je zastupljena u Srbiji. Reč je o platformi preko koje se ljudi povezuju kako bi podelili vožnju i na tome uštedeli.
Kupiti auto ili dugoročno zakupiti? Šta se firmama više isplati
16.09.2026.•
0
Kupovina automobila nije jedini način da firma obezbedi vozilo. Dugoročni zakup donosi drugačiju računicu, uz predvidivije troškove i manje brige o voznom parku.
Ekonomista: Većina građana ne prati ili ne razume - vlast govori da smo ekonomski tigar, a stalno se zadužuje
16.09.2026.•
38
Deficit budžeta Srbije za 2026. godinu, koji je povećan rebalansom sa tri odsto na 3,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dodatno će porasti zbog pada prihoda od akciza smanjenih da bi se zaustavilo poskupljenje goriva
Hrana pojeftinila samo na papiru: Zašto građani ne osećaju pad cena?
15.09.2026.•
4
Dok zvanična statistika Republičkog zavoda pokazuje da su hrana i bezalkoholna pića u Srbiji u avgustu bili 6,3 odsto jeftiniji nego godinu dana ranije, generalni utisak građana je da taj pad cena ne osećaju na računima.
Još milijarda iz budžetske rezerve za izbore
15.09.2026.•
1
Narodnoj skupštini preusmerena je milijarda dinara iz tekuće budžetske rezerve za sprovođenje izbora za narodne poslanike koji su raspisani za 25. oktobar.
Rebalansom budžeta duplo više novca ide Putevima Srbije: Rupe na putevima, ali i u poslovnim knjigama
14.09.2026.•
8
Putevi Srbije među najvećim su dobitnicima novog rebalansa budžeta, a preduzeće već skoro dve decenije vodi Zoran Drobnjak, čiji se mandat v.d. direktora godinama produžava mimo zakonskih ograničenja.
Stanovi u Srbiji sve skuplji: Beograd prvi put prešao 3.000 evra po kvadratu, u Novom Sadu prosek 2.350 evra
14.09.2026.•
23
Tržište nekretnina u Srbiji nastavlja da beleži rast cena, a nove rekorde beleži i Beograd. Prosečna cena kvadrata u glavnom gradu prvi put je premašila 3.000 evra, dok je u Beogradu na vodi znatno viša.
Komentari 4
Đuro
Miro
Funkcionisala bi i dalje da nije dosao fasista na vlast u Rusiji i krenuo u ratne pohode.
Blavor
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar