Epska frka: Ide li gas?
Agresija na Iran, poetski nazvana "Epski bes", od prvog dana ostavlja posledice na daleko širem prostoru od ratne zone.
I u Evropi, a najvidljivija je kroz otežano snabdevanje energentima i, posebno, kroz znatno uvećanje cena po kojoj kupujemo naftu i gas. Evropske muke su još i veće jer se najnovije nevolje nadgrađuju na već brojne posledice rusko-ukrajinskog sukoba, zašlog već u petu godinu mrcvarenja.
Mnogi se koriste promenjenom situacijom kako bi razrešili druge problematične odnose, posebno ako je protivnik ranjiv, pa se teško nosi sa aktuelnim dešavanjima na energetskom tržištu.
Bez gasa, nafte i mora
Naravno da se i Srbija našla u neugodnoj situaciji, em je siromašna naftom i gasom, em nema izlazak na more, pa je i pristizanje ove robe u rukama onih koji upravljaju transportnim putevima. Mora vešto da balansira kako bi izbegla preteće nestašice.
Pošto nam je skladište u Banatskom Dvoru još uvek dobrano popunjeno, a imamo i gasa lagerovanog u Mađarskoj, do kraja sezone ne bi trebalo da dođe do većih problema, čak i kada bi se dotok "Turskim gasovodom" u potpunosti stopirao.
Sa šest, sedam miliona kubika koliko bismo dnevno mogli ubacivati u naš gasovod mogli bismo se, uz štednju i racionalno energetsko ponašanje, provući do kraja sezone. Već letnje popunjavanje skladišta bilo bi znatno otežano i minimizirano. O narednoj zimi, kada dnevna potrošnja ponekad dostiže i 16, 17 miliona kubika, da se i ne govori.
Zavrnuti slavinu
Može se primetiti da iz Rusije gas redovno pristiže, cena je veoma povoljna, pa izgleda nelogično da se razmišlja o eventualnim poteškoćama. Međutim, Evropska unija je donela odluku da do 31. decembra prekine svaku nabavku plina od Rusa, naravno time prestaje i potreba za transportom.
Istina, "Turski tok" je u vlasništvu "Gasproma" koji njime upravlja, ali nije Evropski parlament u Strazburu jedino mesto gde se uporno zagovara prekid i ovakvih bilateralnih odnosa sa Moskvom. Ne tako davno i bugarski premijer je nagoveštavao mogućnost da naš sused "zavrne slavinu". Očito bi se čovek rado priključio onima koji se svrstavaju u gotovo sveopšte nepoštovanje još uvek formalno važećih pravnih normi i obaveza.
Još je aktuelniji svakim danom sve oštriji mađarsko-ukrajinski spor oko funkcionisanja međunarodnih cevovoda kojima pristiže neophodan energent. Transport plina takozvanim Ukrajinskim gasovodom (kojim je decenijama iz Rusije u Evropu godišnje slato i preko 100 milijardi kubika!) je već duže vreme storniran, a Mađarska se pravovremeno privezala na Turski tok kojim sada našem severnom susedu pristiže i po sedam od cirka 8,5 milijardi godišnje potrebnog plina.
Energija na izborima
Loši odnosi dve države kulminiraju ovih dana kada je Ukrajina prekinula i transport nafte cevovodom "Družba", neuverljivo tvrdeći da je oštećen, dok Hrvatska, preko koje vodi alternativan pravac snabdevanja, ne želi da transportuje rusku naftu, i pored toga što je Mađarska, kao država bez izlaska na more, izuzeta od obaveze članica EU da bojkotuju kupovinu ovog energenta poreklom iz Rusije. Tako je naš sused praktično izolovan kada je u pitanju nabavka nafte.
Kako se sve dešava mesec i nešto dana pred izbore u Mađarskoj, jasno je da je reč o pokušaju Brisela da oteža funkcionisanje svakodnevnog života u Mađarskoj i tako pokuša da nezadovoljne građane što više preorijentiše na opoziciju i opozicione kandidate. Orban je već dugo u svojevrsnoj zavadi sa EU i nije prvi put da u Briselu čine sve kako bi ga smakli sa vlasti i postavili mnogo prihvatljivijeg. Ukrajinci su, pak, na Budimpeštu posebno narogušeni i stoga što je Mađarska blokirala odobravanje 90 milijardi evra kredita EU.
Otuda ne čudi da u Pešti procenjuju kako je moguće da Ukrajinci diverzijom znatno oštete "Turski tok" i tako preseku dotok gasa. Sličnih pokušaja je bilo početkom rusko-ukrajinskog sukoba, a protiv grupe ukrajinskih vojnih lica se u Nemačkoj vodi sudski postupak zbog diverzije gasovoda Severni tok 1 i Severni tok 2. Ovakav tok događaja bi posebno pogodio Peštu i Beograd, dok Bugarska ima dve gasovodne alternative, nabavku gasa iz Rumunije i kupovinu od LNG terminala u Grčkoj.
Agresivni Ameri
Gasu je nakon početka rata protiv Irana cena na berzi naglo porasla, naročito od kada je Katar prekinuo rad "Bas Lafena", najvećeg postrojenja za proizvodnju tečnog gasa na svetu, odakle je u Evropu godišnje pristizalo 25 milijardi kubika LNG, najviše u Italiju. Sa 32 dolara po megavatu cena je skočila na 63 dolara u Holandiji, u odnosu na 57 dolara na berzi u austrijskom Baumgartenu, najvećem gasnom skladištu na Starom kontinentu.
Zapravo, rast cena gasa i jeste veliki problem. Evropa svog plina ima jako malo, a troši oko 440 milijardi kubika godišnje. Kako je prekinuto snabdevanje iz Rusije (pojedinih godina i po 170 milijardi kubika) prazninu nije lako popuniti, a Ameri su utrčali sa svojim ultraskupim LNG. Upravo to agresivno uslovljavanje Amera da gro gasa Evropljani pribavljaju od njih i podiže cenu pribavljanja od ostalih proizvođača.
Ako posle mesec dana rat protiv Irana bude i dalje trajao, smatra se da će gas premašiti 75 dolara po megavat-satu, a ako bude trajao i nakon četiri meseca, za megavat-sat moguće je da će biti potrebno izdvojiti preko 100, možda i 115 "zelembaća". Dalje nije dobro ni razmišljati.
O gasu i na 40 stepeni
Srbiji bi u slučaju neugodnosti preostao oslonac na spojnicu Niš-Sofija, kapaciteta tek 1,7 milijardi kubika, i gas iz Azerbejdžana. Najavljeno povezivanje sa rumunskim gasovodom jeste relativno jeftino i brzo ostvarivo, ali druga strana planira minimalne količine za isporuku, gro je rezervisano za najveće evropske države.
Nekome i povezivanje preko Makedonije na LNG terminal izgleda kao spas, ali cene utečnjenog gasa ozbiljno dovode u pitanje oslonac na ovakve aranžmane.
Nailazi leto kada se rado prepuštamo suncu i odlasku na plažu, ostavljajući za sobom zimu i gasno-grejne probleme. Ovoga puta, brige o gasu će nas moriti i na 40 stepeni. Neizvesno je hoće li ga biti dovoljno, a sasvim je izvesno da će cena biti "paprena".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Država traži skladištenje i čuvanje 11.000 tona šećera
22.04.2026.•
4
Republička direkcija za robne rezerve raspisala je javnu nabavku za skladištenje, čuvanje i obnavljanje rafinisanog šećera, procenjene vrednosti 20,16 miliona dinara.
Ponovo ide nafta kroz naftovod "Družba"
22.04.2026.•
2
Tranzit nafte ka Evropi preko ukrajinskog dela naftovoda "Družba" nastavljen je danas, rekao je izvor iz industrije za Rojters.
Đedović Handanović: Do kraja ove nedelje biti usaglašeno 90 odsto stavova oko NIS-a
22.04.2026.•
5
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da su održani sastanci sa operativnim i pravnim timovima MOL-a u vezi sa preuzimanjem ruskog udela u NIS-u.
Gorivo sve skuplje: EU beleži nagli rast cena, Nemačka na vrhu
21.04.2026.•
9
Cena goriva i maziva za lični trasport u Evropskoj uniji značajno je porasla u martu ove godine i to 12,9 odsto u poređenju sa istim mesecom prošle godine, saopštila je danas Evropska kancelarija za statistiku Eurostat.
Folksvagen smanjuje proizvodnju za još milion vozila
21.04.2026.•
5
Generalni direktor Folksvagena Oliver Blume najavio je danas značajno smanjenje proizvodnih kapaciteta za još milion vozila, pošto je naveo da su raniji planovi prodaje postali nerealni u aktuelni tržišnim okolnostima.
Mali pregled: Trenutne cene goriva u regionu i kako se Srbija kotira
21.04.2026.•
6
Srbija je i dalje među skupljim zemljama za one koji voze benzince, ali su je prema cenama na pumpama pretekle Hrvatska, Mađarska i Rumunija.
Iako akcize na gorivo nisu snižene 60 odsto kako je obećano: Mesečno koštaju budžet 34 miliona evra
21.04.2026.•
10
Početkom februara ove godine, Vlada je u okviru redovnog usaglašavanja sa prosečnom inflacijom iz 2025. povećala akcize na gorivo koje su za bezolovni benzin utvrđene na 72 a za dizel na 74,04 dinara po litru.
Srbija priprema nova pravila o preuzimanju firmi
20.04.2026.•
6
Ministarstvo finansija pokrenulo je javnu raspravu o Nacrtu zakona o preuzimanju akcionarskih društava, koji donosi promene u načinu na koji se kompanije preuzimaju na domaćem tržištu kapitala, objavio je portal eKapija.
Ministarka Đedović Handanović rekla da "postoje crvene linije" za NIS: Šta su čije obaveze?
20.04.2026.•
2
Ministarka energetike Dubravka Đedović Handanović objavila je posle sastanka sa prvim čovekom MOL-a da "dogovori o prodaji NIS nisu laki" i da postoje crvene linije "koje ne možemo da pređemo".
Produžen rok za prijave za Mixx Awards 2026
20.04.2026.•
0
IAB Serbia je produžio rok za prijave radova za Mixx Awards tako da agencije, brendovi i izdavači mogu prijaviti svoje radove do 5. maja u 23:59.
Nedeljnik: Idea prodata za 40 miliona evra, DIS za 50 miliona
20.04.2026.•
28
Novoosnovana kompanija Alta retail vlasnika Davora Macure platila 40 miliona evra za Idea markete i još četiri firme koje su u Srbiji poslovale pod okriljem hrvatske Fortenova grupe, piše danas Nedeljnik.rs.
I dalje ništa od Vučićevog obećanja o smanjenju akciza na gorivo za 60 odsto: Ovo su mogući razlozi
20.04.2026.•
18
Da li je ikada postojala namera da se akcize na naftne derivate smanje za 60 odsto kako je to predsednik Srbije Aleksandar Vučić nedvosmisleno ustvrdio 20. marta? Navodeći, pritom, da će se to desiti koliko odmah.
Države se plaše da oporezuju ultrabogataše - zašto?
20.04.2026.•
9
Rastuća nejednakost u prihodima i javno demonstriranje moći milijardera podstiču zahteve za uvođenje novih poreza za najbogatije pojedince na svetu. Može li se bogatstvo ikada pravedno oporezovati?
Građani sve zaduženiji: "Anomalija da najveći deo čine keš krediti, ljudi su u jednom začaranom krugu"
19.04.2026.•
12
Građani Srbije nastavili su da se zadužuju i u martu, pa je njihov ukupni dug prema bankama, prema izveštaju Kreditnog biroa, dostigao 2.006,7 milijardi dinara.
Miodrag Zec: Kinezima su strane investicije služile da steknu znanje, a mi smo odabrali motanje kablova
19.04.2026.•
47
Ključni ekonomski problem je što kao država nismo znali šta hoćemo, pa su se umesto ulaganja u poslove koji donose tehnički progres privlačile strane investicije koje su razvijale takozvane doradne ili periferne poslove.
Isporuke iPhone-a u Kinu skočile za čak 20 odsto od početka godine
19.04.2026.•
1
Isporuke iPhone-a u Kinu, najveće svetsko tržište pametnih telefona, skočile su za čak 20 odsto međugodišnje u prvom kvartalu 2026, pokazuju podaci istraživačke agencije "Counterpoint Research".
MMF za Srbiju predvideo inflaciju od sedam odsto u decembru: "Imaćemo eroziju kupovne moći"
19.04.2026.•
24
Talas inflacije iz 2022. i 2023. godine nije čestito ni prošao, a već nam se, po svoj prilici, "smeši" sledeći.
Đedović Handanović: Pregovori sa MOL-om o NIS-u nisu laki, postoje crvene linije preko kojih ne idemo
19.04.2026.•
9
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je posle sastanka u Beogradu sa predsednikom i izvršnim direktorom MOL grupe Hernadijem Žoltom da pregovori o prodaji NIS-a nisu laki.
Šta sledi za NIS: Licenca produžena, bliži se rok za konačan dogovor
18.04.2026.•
2
Produžetak operativne licence američke Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAK) Naftnoj industriji Srbije za 60 dana, do 16. juna, dolazi u jeku pregovora o mogućoj promeni vlasništva.
OFAC produžio licencu Janafu za transport nafte NIS-u
18.04.2026.•
3
Kancelarija američke vlade za kontrolu strane imovine (OFAC) izdala je licencu Jadranskom naftovodu (Janaf) za nastavak transporta nafte Naftnoj industriji Srbije do 16. juna, sapšteno je iz sedišta hrvatske kompanije.
Komentari 4
Đuro
Miro
Funkcionisala bi i dalje da nije dosao fasista na vlast u Rusiji i krenuo u ratne pohode.
Blavor
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar