Pametne naočare i privatnost: Goli ljudi, detalji bankovnih računa...

Podaci o bankovnim karticama, seks i goli ljudi koji izgleda nisu ni svesni da su snimani.
Pametne naočare i privatnost: Goli ljudi, detalji bankovnih računa...
Foto: Screenshot (YouTube/Times News)
Iza novih Meta (Fejsbuk) pametnih naočara krije se skrivena radna snaga, ali i njihova nelagoda zbog toga što zaviruju u najintimnije delove tuđih života, pišu u zajedničkom istraživanju Svenska Dagbladet i Göteborgs-Posten.
 
Nove "Meta Ray-Ban" naočare se reklamiraju kao korisni asistent koji pomaže korisniku da bude uspešniji na poslu, ali može i da zabeleži zalaske sunca, posluži kao turistički vodič ili da prevodi strane jezike u realnom vremenu. 
Toliko su moćne da treba da konkurišu pametnim telefonima, dok korisnik navodno zadržava kontrolu nad svojom privatnošću. To, ipak, nije baš tako.
 
U istraživanju dva švedska medija otkriva se da ljudi koji rade na Meta pametnim naočarima svedoče o skrivenom toku podataka o privatnosti koji se direktno ulivaju u sisteme tehnološkog giganta. Sve počinje u Silicijumskoj dolini, preko Kenije, do spavaćih soba.
 
"Na nekim snimcima može se videti kako neko ide u toalet ili se svlači. Mislim da oni ne znaju da se snima, jer da znaju, ne bi snimali", kaže jedan radnik iz Najrobija.
Kompanija za koju ti ljudi rade zove se Sama i podizvođač je za Metu. Ovde u glavnom gradu Kenije hiljade ljudi treniraju AI sisteme, učeći ih da prepoznaju i tumače svet.
 
Zovu ih data annotators – anotatori podataka – i oni su manuelni radnici AI revolucije. Na ekranima crtaju okvire oko saksija i saobraćajnih znakova, prate konture, registruju piksele i imenuju objekte: automobile, lampe, ljude. Svaka slika mora biti opisana, označena i proverena.
 
Sve kako bi sledeća generacija pametnih naočara bila malo inteligentnija – malo više nalik čoveku.
 
To je neprijatna istina za tehnološke gigante: AI revolucija u velikoj meri počiva na radu u zemljama sa niskim prihodima. Ono što nazivamo "mašinskim učenjem" često je rezultat ljudskih ruku, pišu Svenska Dagbladet i Göteborgs-Posten.
Radnici u Keniji kažu da im je neprijatno da dolaze na posao. Govore o duboko privatnim video-snimcima koji izgleda dolaze direktno iz zapadnih domova, od ljudi koji naočare koriste u svakodnevnom životu.
 
"Video sam snimak na kojem muškarac ostavlja naočare na noćnom stočiću i izlazi iz sobe. Ubrzo nakon toga njegova supruga ulazi i presvlači se", opisuje jedan radnik.
 
Drugi radnik govori o ljudima koji izlaze iz kupatila.
 
"Neko je možda hodao sa naočarima ili ih je slučajno nosio, a onda je partner bio u kupatilu ili je upravo izašao nag."
 
Po rečima jednog radnika, vide sve - od dnevnih soba do golih tela. 
 
Radnici opisuju snimke na kojima se slučajno vide bankovne kartice ljudi, kao i ljude koji gledaju pornografiju dok nose naočare. Snimke koji bi mogli izazvati "ogromne skandale" ako bi procureli.
 
"Postoje i scene seksa snimljene pametnim naočarima – neko ih nosi dok ima seks. Zato je ovo izuzetno osetljivo. U našoj kancelariji su kamere svuda i ne smete da unosite svoje telefone niti bilo kakav uređaj koji može da snima", kaže jedan zaposleni.
 
Svenska Dagbladet i Göteborgs-Posten su više puta kontaktirali Metu kako bi dobili odgovore na pitanja na koji način kompanija informiše korisnike o naočarima, koji se filteri koriste da bi se sprečilo da privatni materijal dospe do anotatora, kako se kontroliše lanac podizvođača i zašto se pojavljuje sadržaj koji prikazuje izuzetno privatne situacije.
 
Posle dva meseca stigao je odgovor, ali se u njemu ne odgovara direktno na pitanja novinara, već se objašnjava kako se podaci prenose sa naočara u mobilnu aplikaciju korisnika. Meta upućuje na uslove korišćenja AI sistema i politiku privatnosti, ali u njima nije precizirano gde podaci završavaju, iako se navodi da mogu biti predmet ljudske provere. 
 
Jedan evropski izvršni direktor u Meti, koji je želeo da ostane anoniman, kaže da nije važno gde se podaci obrađuju sve dok su pravila zaštite podataka ekvivalentna onima u Evropi.
 
"Mnogi veruju da podaci moraju biti skladišteni unutar EU da bi bili zaštićeni. Međutim, prema GDPR-u nije važno gde se server nalazi – sve dok zemlja ispunjava zahteve EU. Ako ih ne ispunjava, podaci ne smeju biti poslati tamo."
 
On dodaje:
 
"Tehnički, imamo data centre u Švedskoj, Danskoj i Irskoj, ali fizička lokacija je zapravo manje relevantna. Pravna odgovornost leži na Meta Ireland, koja je evropski entitet. Gde se podaci zaista obrađuju – u Evropi ili u SAD – ne menja regulatorni okvir."
 
Trenutno ne postoji odluka EU kojom se Kenija priznaje kao zemlja koja obezbeđuje adekvatan nivo zaštite podataka, ali su EU i Kenija započele dijalog o tom pitanju u maju 2024. godine. Očekuje se da će proći izvesno vreme pre nego što sporazum bude postignut.
 
Celo istraživanje i više detalja o ovoj temi možete pročitati na OVOM LINKU.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija

VIDEO: Google Gemini sada može da stvara muziku

Googleov Gemini sada može da kreira 30-sekundne muzičke numere u trajanju od 30 sekundi na osnovu uputa. Da bi to postigao, on koristi Lyria 3, najnoviji generativni muzički model Google DeepMind-a.