VIDEO: Prvi komercijalni računar u SAD je imao 13 tona i koštao tadašnjih milion dolara

UNIVAC (akronim za Universal Automatic Computer) bio je prvi komercijalno dostupan računarski sistem u Sjedinjenim Američkim Državama, označavajući početak ere računarske industrije.
VIDEO: Prvi komercijalni računar u SAD je imao 13 tona i koštao tadašnjih milion dolara
Foto: Screenshot (Youtube/Surreal Adventure)
Predstavljen je 1951. godine, a njegov razvoj povezan je s ključnim trenucima u istoriji računarstva, uključujući prelaz iz akademskih i vojnih eksperimenata na praktičnu poslovnu primenu.
 
UNIVAC I, prva verzija ovog računara, razvili su Džon Presper Ekert i Džon Mokli, izumitelji ranijeg računara ENIAC. Nakon osnivanja sopstvene kompanije, Ekert-Mokli kompjuterska korporacija (EMCC), započeli su rad na UNIVAC-u 1940-ih. 
Kompaniju je 1950. kupila Remington Rand, koja je dovršila projekat. Prvi UNIVAC I isporučen je Kancelariji za popis stanovništva SAD-a 31. marta 1951, iako je zvanično pušten u upotrebu 14. juna 1951. Ovaj događaj označio je početak komercijalne upotrebe računara, piše Index.hr.
 
Računar je bio masivan: težio je oko 13 tona, zauzimao prostor od 35,5 m² i sadržao 5.200 vakuumskih cevi. Koristio je magnetne trake za skladištenje podataka i mogao je da obavlja oko 1.000 operacija u sekundi, što je za to vreme bilo revolucionarno.
UNIVAC je dizajniran za obradu velikih količina podataka, posebno za administrativne i poslovne svrhe. Prvi primerak korišćen je za obradu podataka popisa stanovništva 1950, zamenivši sporije mehaničke tabulatore. Za razliku od ENIAC-a, koji je bio usmeren na vojne proračune, UNIVAC je bio prilagođen civilnim potrebama, poput statističke analize i poslovnih aplikacija.
 
 
Posebno je postao poznat tokom američkih predsedničkih izbora 1952, kada je tačno predvideo pobedu Dvajta D. Ajzenhauera na osnovu ranih rezultata, uprkos skepticizmu analitičara. Ovo predviđanje, emitovano na CBS-u, donelo je UNIVAC-u široku medijsku pažnju i učvrstilo percepciju računara kao moćnog alata budućnosti.
 
Memorija: UNIVAC I koristio je živine cevi za skladištenje podataka, s kapacitetom od 1.000 reči (12 znakova po reči).
 
 
Ulaz/izlaz: Podaci su unošeni preko tastature ili magnetskih traka, a izlaz je bio na pisaču ili trakama.
 
Brzina: Mogao je da izvodi osnovne operacije poput sabiranja u oko 120 mikrosekundi.
UNIVAC I bio je pionir u komercijalizaciji računarstva. Ukupno je proizvedeno 46 primeraka, a koristile su ga vlade, kompanije i univerziteti. Njegov uspeh pomogao je Remington Randu da se pozicionira kao konkurent IBM-u, koji je kasnije dominirao tržištem. UNIVAC je takođe postavio standarde za buduće računarske sisteme, uključujući upotrebu binarnog koda i eksternog skladištenja podataka.
 
Prvi UNIVAC koštao je oko milion dolara (ekvivalent desetinama miliona danas). Iako je bio napredan, UNIVAC I zahtevao je stalno održavanje zbog krhkih vakuumskih cevi. 
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija

OpenAI gasi aplikaciju Sora

Kalifornijska kompanija Open AI saopštila je da će ugasiti svoju popularnu aplikaciju Sora za pretvaranje teksta u kratke video-snimke.

NASA gradi bazu na Mesecu

NASA je otkazala planove o postavljanju svemirske stanice u lunaroj orbiti i umesto toga će iskoristiti njene komponente da u narednih sedam godina izgradi bazu vrednu 20 milijardi dolara na površini Meseca.