RTS kao plen: Treba li ga podeliti između vlasti i opozicije?
Ideja da RTS treba podeliti između vlasti i opozicije, koju je izneo doktor političkih nauka i analitičar Mladen Mrdalj, nije naišla na pozitivne reakcije sagovornika Danasa.
Foto: 021.rs
Smatraju da je neprihvatljiva, čak i besmislena, i da ne bi donela poboljšanje u izveštavanju tog javnog medijskog servisa.
Kako naterati političare da smanje pritisak na televizije kako bi i novinarima bilo lakše? Mrdalj u tekstu objavljenom u Danasu navodi da za početak nije uopšte potrebno da izbori budu pošteni.
"Bitno je da na njima vladajuća koalicija nema više od 189 poslanika u Skupštini. Nakon izbora, formira se Skupština. Skupština većinom glasova bira Vladu. Poslanici skupštinske većine su oni koji su glasali za izbor Vlade. Poslanici opozicije su oni koji nisu. Poslanici većine biraju urednika RTS 1. Potom se većinom glasova unutar opozicije bira urednik RTS 2", naveo je, između ostalog, Mrdalj.
Na RTS 2 bi se, kako je dodao, videlo kako to može da bude uljudnije i kulturnije, a sve pod logom RTS-a.
"Taj logo RTS-a je bitan ljudima koji smatraju da je državna TV ipak 'državnija', pa je samim tim „'bliža istini' ili bar ima veći autoritet. Tako bi se stvorila ravnoteža straha i konkurencija i među partijama i među televizijama. Samim tim bi i novinari bili daleko slobodniji, jer bi uvek mogli da se pobune ako ih neko pritiska, pošto bi konkurentske televizije jedva dočekale da im daju platformu kao svedocima da su 'one druge TV u stvari partijske sluge'", naveo je Mrdalj.
Smatra da bi u takvoj atmosferi medijske ravnoteže svakoj vlasti bilo teže da sprovodi medijski linč protiv nepodobnih sudija, tužilaca, policajaca, lekara, i drugih, jer bi oni uvek mogli da dođu na RTS 2 i dopru do tog procenta glasača koji svojom neobaveštenošću olakšavaju skupštinsku većinu vladajućim partijama.
"U krajnjem slučaju, ne bi bilo gore nego sada, a vrlo verovatno bi bilo bolje", istakao je Mrdalj.
Potpredsednik Udruženja novinara Srbije Slobodan Ćirić kaže da donekle može da razume praktičnost predloga da se RTS podeli na deo koji će kontrolisati vlast i deo koji će kontrolisati opozicija, ali da sa stanovišta struke kojom se bavi i novinarskog udruženja kom pripada, taj predlog mu je potpuno neprihvatljiv, čak besmislen.
"Neprihvatljiv je i besmislen zbog toga što bi se u slučaju takve podele s pravom moglo postaviti pitanje da li to znači da bi novinari jednog dela javnog servisa trebalo da 'navijaju' za vlast, a drugog za opoziciju. Suština novinarstva nije u služenju vlasti ili opoziciji, već u traganju za istinom i kritičkom praćenju onoga što je od javnog interesa, nezavisno od bilo koje vlasti i od bilo koje opozicije. Svestan sam koliko je to u Srbiji teško, ali to ne znači da se ne treba boriti za medijske slobode uprkos pritiscima sa svih strana", ističe Ćirić za Danas.
Javni servis se, kako dodaje, i zove tako zato što treba da služi narodu i istini, a ne vlasti i opoziciji.
"Umesto podele, moramo se boriti da u javnom servisu rade istinski profesionalci koji struku neće podrediti politici, koji će biti novinari, a ne društveno-politički radnici. I sve ovo je snažno povezano i zavisno od dubokih sistemskih promena koje su neophodne, a koje daleko nadilaze samo pitanje sudbine javnog servisa", dodaje on.
Slobodan Prvanović, naučni saradnik Instituta za fiziku i kandidat za člana UO RTS-a, kaže da RTS ne sme da bude plen.
"Potpuno sam protiv takve ideje. Javni servis ne sme da bude plen koji se deli između vlasti i opozicije, makar bio podeljen na ravne časti. To bi, eventualno, bilo samo neznatno poboljšanje izveštavanja RTS-a, a svakako ne ono što mora da se postigne, a što je rad RTS–a u skladu sa najvišim standardima novinarskog kodeksa uz striktnu i potpunu primenu svih zakonskih odredbi", navodi Prvanović za Danas.
Naglašava da ukoliko se sada nalazimo u periodu temeljne reformacije društva, onda nikako ne smemo da se opredeljujemo za neka "sklepana" kompromiserska nezakonita rešenja.
S druge strane, urednik Nove srpske političke misli Đorđe Vukadinović bi podržao sve što bi pomoglo normalizaciji.
"Iskreno, ne dopada mi se ta ideja. A ne mislim ni da je previše realna, niti vidim kako bi se tehnički sprovela. Ali, ukoliko bi to bio rezultat nekog šireg kompromisa, spreman sam da podržim sve što bi moglo doprineti kakvoj-takvoj normalizaciji situacije", navodi Vukadinović za Danas.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Šta je donela treća izmena uredbe o trgovačkim maržama: Cena jaja nije više ograničena
27.10.2025.•
0
Vlada Srbije usvojila je treću dopunu uredbe o trgovačkim maržama, a dve novine odnose se na ugovore između trgovaca i dobavljača, kao i na nabavne cene pojedinih proizvoda.
Devojka ispala iz autobusa u Batajnici: Zadobila lakše povrede glave
27.10.2025.•
0
Devojka od 17 godina lakše je povređena kada je jutros oko 6 časova ispala iz autobusa u Šangajskoj ulici u Batajnici.
Da li je u Srbiji demokratija "prevelika" - kako to premijer Macut tvrdi?
27.10.2025.•
7
Premijer Đuro Macut je na skupu protiv blokada u Požarevcu u subotu ocenio da je demokratija u Srbiji bila "ekstenzivna".
Šešelj i Jovanov složni u oceni: Ćacilend smeta jer je pogodan za novi Majdan, napad da je nauk pred Novi Sad
27.10.2025.•
19
"Ćacilend" smeta pojedinima zato što je to "najpogodniji prostor za pobunjeničke logore", poput ukrajinskih demonstracija "Majdan" 2014. godine.
Studenti koji pešače iz Novog Pazara: Jedna grupa stigla u Kragujevac, druga je kod Uba
26.10.2025.•
4
Grupa studenata iz Novog Pazara koja je u petak krenula u štafetno pešačenje do Novog Sada stigla je večeras u Kragujevac, gde će prenoćiti.
Da li su kazne za izazivanje saobraćajne nesreće dovoljno stroge: Ove godine na putevima poginulo 390 osoba
26.10.2025.•
23
Saobraćajni veštak i profesor na Saobraćajnom fakultetu Boris Antić izjavio je da saobraćajne nesreće nose velike žrtve te je baš zbog toga važno da se strogo poštuju svi propisi.
Učenici Filološke gimnazije najavili jednodnevni bojkot nastave kao podršku učenicima Pete beogradske
26.10.2025.•
1
Učenici Filološke gimnazije u Beogradu najavili su jednodnevni bojkot nastave u ponedeljak, 27. oktobra, kao znak podrške učenicima Pete beogradske gimnazije.
Studenti koji pešače iz Čačka za Novi Sad stigli u Kosjerić
26.10.2025.•
2
Studenti koji su krenuli iz Čačka peške za Novi Sad na skup povodom godišnjice pada nadstrešnice 1. novembra stigli su večeras u Kosjerić.
Milomir Marić dao otkaz na TV Happy
26.10.2025.•
37
Novinar Milomir Marić je posle 18 godina dao otkaz na TV Happy, jednoj od pet televizija sa nacionalnom frekvencijom u Srbiji, objavio je Kurir.
Kamioni čekaju tri sata na Batrovcima i Šidu, automobili sat vremena na Sremskoj Rači
26.10.2025.•
2
Putnički automobili čekaju sat vremena za ulaz u Srbiju na graničnom prelazu Sremska Rača, dok za izlaz iz države na Preševu čekaju pola sata, saopštio je večeras Auto-moto savez Srbije (AMSS).
Studenti traže hitne donacije za pešačenje do Novog Sada: Potrebne gaze, zavoji...
26.10.2025.•
3
Studenti u blokadi su objavili spisak donacija koje su hitno potrebne njihovom timu prve pomoći za pešačenje od Beograda do Novog Sada, uoči godišnjice pada nadstrešnice u kojem je stradalo 16 ljudi.
Vulin predsednik Ruskog istorijskog društva u Srbiji, na čelu Društva ruski obaveštajac Nariškin
26.10.2025.•
27
U Beogradu je danas održana Osnivačka skupština Ruskog istorijskog društva, a lider Pokreta socijalista Aleksandar Vulin izabran je za predsednika saveta beogradske podružnice ovog društva.
Vučić: Naredne nedelje pregovori o energetici
26.10.2025.•
7
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da će predstojeća nedelja biti veoma važna za domaću energetiku.
"Ćacilend će kao prostor slobode završiti u udžbenicima": Kolike su šanse za to?
26.10.2025.•
20
Od mesta koje je služilo "studentima koji žele da uče", šatorsko naselje je postalo "iskra slobode" i "klica otpora okupaciji i rušenju Srbije" zbog čega će, prema mišljenju Aleksandra Vučića, ući u buduće udžbenike.
Sve manje pašnjaka u Srbiji: Umesto za ispašu koriste se kao deponije
26.10.2025.•
3
Radna grupa okupljena na inicijativu udruženja stočara i uz podršku Ministarstva poljoprivrede pokušala je da sagleda celokupno stanje u ovoj oblasti i predloži konkretna rešenja za nestajanje pašnjaka.
Skupština Kosova nije izabrala Kurtija za premijera, moguće ponavljanje izbora
26.10.2025.•
1
Skupština Kosova sa 56 glasova "za" i četiri uzdržana nije danas izabrala lidera pokreta Samoopredeljenje Aljbina Kurtija za premijera Kosova.
Srbija nema obavezni državni plan razvoja, ali ima "skok u budućnost"
26.10.2025.•
5
Rok do kog je Vlada Srbije trebalo da predloži Skupštini Plan razvoja Srbije istekao je u januaru 2020.
Vlada Srbije ponovo iz budžetske rezerve daje FSS i KSS milione "za redovan rad"
26.10.2025.•
6
Vlada Srbije donela je odluku da iz budžetske rezerve ponovo prebaci sredstva Fudbalskom savezu Srbije (FSS) i Košarkaškom savezu Srbije (KSS), na ime "obezbeđivanja finansijske pomoći potrebne za redovan rad".
Đurđević Stamenkovski uručen orden za podršku borcima
26.10.2025.•
15
Ministarki za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milici Đurđević Stamenkovski uručen je orden "Zavet Srbije", kao priznanje za podršku borcima, ratnim vojnim invalidima i porodicama poginulih.
Komentari 10
9
Samo pitam
Premisa ovakvog pitanja je da RTS nije javni servis koji je u funkciji građana.
Da li to znači da priznajemo i da smo se pomirili sa tim da je nemoguće da RTS bude profesionalan?
Miss Marple
Ne može tek treća vest u udarnim vestima da bude smrt nedužnog deteta, a prva i druga o predsedniku i vladajućoj stranci.
Svima otkaz pa ponovo graditi stvarno nezavistan javni servis.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar