Spomenik koji je postao simbol Novog Sada
Spomenik Svetozaru Miletiću u centru Novog Sada je više od spomen obeležja jednom od najvažnijih vođa Srba u Austrougarskoj. To je i jedan od simbola Novog Sada.
Foto: 021.rs
"Miletić" se našao na fotografijama brojnih posetilaca Novog Sada, ali je postao i toponim: "Nađemo se kod Miletića".
Mesto na kome se nalazi pet metara visok spomenik nije slučajno odabrano, a zanimljivo je i da je Novi Sad jedan od retkih gradova koji na glavnom gradskom trgu nema nekog kralja ili vladara iz istorije nego svog gradonačelnika i političara.
Koliko su tadašnji stanovnici želeli da se zahvale Miletiću (1826 – 1901), govori i to da Novi Sad u periodu između dva svetska rata nije dobio spomenik posvećen nekom od Karađorđevića, mada je to bila praksa širom Jugoslavije.
Spomenik je postavljen 1939. godine, nekoliko godina nakon više inicijativa i predloga, a zvanični pokretač bila je Matica srpska.
Za razliku od ustaljene prakse da se za ovakva spomen obeležja raspisuju konkursi, lokalna vlast je odlučila da se odmah obrati jednom od cenjenih vajara, Ivanu Meštroviću.
O tome koliko je koštala izrada spomenika do danas nije poznato, a spominjalo se da je Meštrović dobio tadašnjih milion dinara, što nije bila mala suma.
Figura Svetozara Miletića je izlivena u bronzi i postavljena na četvrtasti postament od sivog granita. Miletić je prikazan u natprirodnoj veličini, gologlav, sa pelerinom i desnom, preteći uzdignutom, pesnicom. Skulptorsko delo je visoko pet metara i teško oko 30 tona.
Ono što i danas ostaje intrigatno za sve koji vide spomenik je poza u kojoj se nalazi Miletić, a koja podseća na to da on preti nekome. Međutim, istoričari navode da Meštrović prilikom ideje za izradu nije imao takvu nameru, nego da je Miletić trebalo da bude prikazan kako izlazi iz Gradske kuće gde je kao gradonačelnik, političar branio nacionalna prava Srba.
Zabeleženo je i da je Meštrović napravio manji postament, kako bi figura došla do izražaja, kao i da je Miletić prikazan u talasastom ogrtaču koji simbolično predstavlja širinu i zamah nacionalne snage onoga vremena.

Spomenik je izliven u junu 1939. godine i tada je usledilo uređenje tadašnjeg Trga oslobođenja.
Bilo je i problema oko lokacije, Rimokatolička crkvena opština se pobunila jer je na trgu već bio spomenik Svetom Trojstvu iz 1781. godine, načinjen od krečnjaka. Rešenje se našlo u njegovom pomeranju za 10 metara bliže Crkvi imena Marijnog, a nekoliko godina nakon Drugog svetskog rata spomenik se urušio i ukloljen je sa trga.
Otkrivanje spomenika je usledilo 1. oktobra u prisustvu hiljade građana, kao i Miletićeve ćerke Milice i praunuka Slavka. Spomenik je otkrio tadašnji predsednik vlade Dragiša Cvetković.
Međutim, Drugi Svetski rat je već trajao i posle 18 meseci stigao je u Jugoslaviju, te je po ulasku fašističke mađarske vojske, Miletićev spomenik uklonjen u kasarnu na kraju Kisačke ulice.
Odmah nakon oslobođenja od fašizma 23. oktorba 1944. godine, na inicijativu Vase Stajića, spomenik se vraća na prvobitno mesto i svečano otkrivanje je bilo već 10. decembra.
Spomenik je tada postavljen na novi postament od crnog granita, koji je nešto niži, ali obeležje je i dalje više od sedam metara.
U godinama koje su usledile, Miletićev spomenik je polako postajao jedan od simbola Novog Sada, ali je na njemu moralo još da se radi.
S obzirom na to da na postamentu nije pisalo čiji je spomenik ili ko je autor, mnogi koji su dolazi sa strane greškom su Svetozara Miletića često poredili sa Karlom Marksom, što je dovelo do toga da 1951. godine vajar Pavle Radovanović ukleše tekst: "Svetozar Miletić 1826 – 1901. Rad Ivana Meštrovića 1939".
Kako su godine prolazile, tako je i Miletićev spomenik bio nemi svedok svega onoga što se dešavalo na Trgu slobode - trenutaka slavlja, ali i tuge.
Realizaciju ovog teksta podržala je Turistička organizacija Novog Sada.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Novi Sad - Novosadske priče
Piše Siniša Tucić: Crkva na Novom naselju
24.04.2026.•
4
Crkva na Novom naselju - Hram prenosa moštiju Svetog Save, počela je da se gradi početkom devedesetih godina 20. veka.
Čovek koji je oblikovao Bačku
20.04.2026.•
1
Ljubitelji umetnosti u Novom Sadu ovih dana su gotovo neprekidno u muzejima i po galerijama.
Novosadski plakati za sva vremena
18.04.2026.•
1
Slavni glumci Zoran Radmilović i Maja Čučković su u nezaboravnoj predstavi Ateljea 212 "Kralj Ibi" ubedljivo prikazali grubosti i ludorije kraljevskog para, stvarnog ili umišljenog, svejedno.
Novi Sad centar vazduhoplovstva - nekad bio
13.04.2026.•
21
Stotu godišnjicu postojanja Arhiv Vojvodine će obeležavati tokom cele godine nizom izložbi čiji je cilj da sugrađanima predstavi makar delić bogatstva kojim raspolaže.
FOTO: Priče Novosađana - kad je počelo bombardovanje
24.03.2026.•
21
Na današnji dan, pre 27 godina, počelo je NATO bombardovanje Savezne Republike Jugoslavije. Novi Sad je bio jedna od prvih meta.
VIDEO: Istorija indeks sendviča - četiri decenije novosadskog brenda
09.02.2026.•
62
Indeks sendvič u Novom Sad pravi se već decenijama. Postao je "novosadski brend", premda neće biti lišen kritika o svojoj "precenjenosti".
Propada kuća Milice Stojadinović Srpkinje u Vrdniku
18.08.2025.•
21
Kuća Milice Stojadinović Srpkinje, jedne od najistaknutijih srpskih književnica, danas propada zaboravljena i zapuštena, uprkos njenom neprocenjivom kulturnom značaju.
Rekli ste: Liman najbolji za život u Novom Sadu
11.08.2025.•
41
Liman je najbolji za život, makar su tako odlučili posetioci 021.rs, dok je Vidovdansko naselje imalo najmanje glasova na anketi na našem portalu.
ANKETA: Koji novosadski kvart je najbolji za život?
08.08.2025.•
121
Od zelenih ulica Limana, preko mira Slane bare, pa sve do porodičnog duha Novog naselja, ali i sveprisutne gužve - svaki deo Novog Sada ima svoje prednosti i mane.
Ko su princeze i vitezovi iz centra Novog Sada?
28.07.2025.•
11
Ako ste proteklih meseci prošetali centrom Novog Sada, naročito oko Zmaj Jovine i Dunavske ulice, verovatno ste naišli na neobičnu scenu – mlade ljude obučene kao princeze, prinčevi i vitezovi.
Doživeti stotu: Živelo se drugačije i prljavije
16.06.2025.•
1
Istoričari Novog Sada već decenijama pokušavaju da publici celovitije prikažu negdašnje lokalne zdravstvene prilike.
Interiorizacija Novog Sada: Mario Liguori o novoj knjizi Duška Bogdanovića
03.04.2025.•
1
Nova knjiga poznatog novosadskog novinara Duška Bogdanovića "Senke sećanja 2" objavljena je u izdanju "Prometeja".
Priče Novosađana: 78 dana NATO bombardovanja - od Esmeralde do žurki u Kontrastu
24.03.2025.•
14
Navršilo se 26 godina od početka NATO bombardovanja SR Jugoslavije.
Nestali Novi Sad
25.12.2024.•
7
Pred sam kraj kalendarske godine, vredan događaj obogatio je kulturnu scenu ove ravnice i u narednom periodu biće stalna tema u najvećem gradu juga Panonije.
Novi Sad - Voša - Borovo: Fudbalska groznica
29.10.2024.•
3
Relativno rano, sa 12 godina, uključio sam se u pionirski sastav Fudbalskog kluba Vojvodina.
Jedno drugačije novosadsko detinjstvo
22.10.2024.•
0
Priča Duška Bogdanovića o jednom drugačijem novosadskom detinjstvu...
Kad led proključa u Novom Sadu
15.10.2024.•
3
Hokej na ledu je u Novom Sadu imao neverovatnu uzlaznu liniju.
"Pino Silvestre" pokret u Novom Sadu: Kako smo zamirisali
08.10.2024.•
12
Kada su muški primerci moje generacije i oni sa nekoliko godina starijim krštenicama - takozvani "bumeri" - počeli da (se) mirišu?
Kako su patike osvojile Novi Sad
01.10.2024.•
2
Patike. Prve sam dobio ranih pedestih kada sam pošao u zabavište.
Farmerke, pesnice i Džejms Din sa Podbare
24.09.2024.•
9
Farmerke ili farke - kako ih danas zovu mladi - kao klinac sam video u "kaubojskim" filmovima.
Novosadski sport nekad: Za koga se navijalo i zašto je ovo čudan grad?
17.09.2024.•
12
Tokom pedesetih i šezdesetih godina prošlog veka, moje detinjstvo i rana mladost bili su u znaku totalne zaluđenosti sportom.
Komentari 6
R
Aleksej
B
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar