
Paorski bluz: Žrtve pogrešne agrarne politike Evropske unije
Protivno naučnim upozorenjima, iz Brisela je decenijama podstican razvoj poljoprivrede zasnovan na prevelikoj i neprekidno rastućoj emisiji azota.
Iznenadni zaokret je seljake prinudio da reaguju neobično snažno.
Krupnim otpacima mesa zasipaju se institucije u Amsterdamu, dok se ispred stanova političara izručuju gomile izmeta i litre urina. Protesti su snažni i dugo traju, pri čemu se teško može reći da gube na intenzitetu.
Sve je tim neobičnije što se pobuna paora ne dešava u nekoj Srbiji ili Španiji, zemljama čije su se poljoprivredne politike decenijama navodile kao primer nekorektnih prema proizvođačima. Naprotiv, pobuna se događa u državi za koju se smatralo da ima najrazvijeniji i najprofitabilniji agrar.
Decenijama uzor
Holandija je sa oko 32.000 farmi i na njima uposlenih 280.000 radnika dostigla da joj poljoprivreda, skupa sa hortikulturom, čini deset odsto ukupne ekonomije i čak 17,6 odsto izvoza, čija se godišnja vrednost poslednjih sezona vrtela oko 65 milijardi evra. Samo su SAD, 22 puta brojnije i stotinak puta prostranije, u svet slale više agrarne robe.
Decenijama je "Zemlja lala", skupa sa njoj sličnoj Danskoj, u svetu predstavljana kao ekstra uspešna agrarna zemlja i obe države su bile uzor svim na poljoprivredu naslonjenima. Holandski farmeri su zakupljivali imanja i u najudaljenijim predelima na globusu i zasnivali proizvodnju, od državica na Karibima do Filipina i Indonezije.
Ignorisanje problema
Sada se dovodi u pitanje upravo ono što se decenijama smatralo najuspešnijm - stočarstvo. Reč je o segmentu koji se smatra kao najsloženija poljoprivredna proizvodnja gde je dobit neuporedivo veća nego u ratarstvu, dok prozvodni ciklus kreira višestruko više radnih mesta.
Mleko i mlečni proizvodi su bili ponos Holandije, baš kao što je meso simbol Danske. Sada se tvrdi da je upravo uzgoj stoke najproblematičniji sa stanovišta emisije azota. Pogotovo tehnologija uzgoja koja se decenijama razvijala u Holandiji, zasnovana na intenzivnoj proizvodnji.
Ispostavilo se da su naučnici već 30 godina upozoravali i holandsku vladu i Evropsku komisiju na pravo stanje u vezi sa holandskim stočarstvom, ali da su političari decenijama izbegavali da se ozbiljnije suoče sa problemom. Sve se svodilo na parcijalne mere i neuspešne pokušaje da se stoka hrani hranivom sa manje proteina ili da se duže zadržava na otvorenom prostoru.
Šokantno i naprečac
Problem je što su izgrađeni uzgoj stoke i prerada mleka i mesa takvi da emituju azota i tri-četiri puta više nego što je dopušteno. Osnovni razlog je prevelik broj grla na malom prostoru. Azota ima previše u veštačkim đubrivima, ali i u izmetu, urinu, stočnim gasovima (u kojima je još i više metana), pa se došlo do stava da je jedino rešenje izuzetno smanjenje broja grla.
Holandski cilj je da smanji emisiju azota za 70 odsto do 2030. godine. Tako nešto nije moguće bez ogromnog umanjenja stada, u pojedinim delovima na jugu zemlje biće potrebno čak na petinu redukovati broj grla.
Svima, naročito seljacima, jasno je da umanjenje zapravo znači napuštanje mnogih farmi. Kristijana van der Val, holandska ministarka za "odnos prirode i azota", ističe da razume poziciju farmera, ali i da "priroda ne može da čeka". Ne spori da je politika godinama izbegavala da preduzme mere korekcije poljoprivrede, te da su i stoga sadašnje promene za seljake zapravo šokantne.
Jasno je da pod novim uslovima mesta neće biti najmanje za polovinu sadašnjih farmera i u agraru zaposlenih. Ukazuje i da je snažan poljoprivredni lobi dugo sprečavao promene, izostavljajući da precizira ulogu prerađivača, transportera, proizvođača đubriva, bankara, koji su, takođe, iz pogrešne koncepcije stočarstva izvlačili visoke profite.
Razaranje konkurencije
Snažna i subvencijama podržavana evropska poljoprivreda je praktično razorila konkurenciju iz vanevropskih i, pogotovo, obližnjih država. Ogromni viškovi mleka u prahu i maslaca plasirani su na okolna područja ne toliko radi zarade, koliko radi oduzimanja i lokalnog tržišta tamošnjem agraru.
Kada su stogovi mleka i maslaca u rezervama dosezali neverovatne brojke, bacani su u okeane. Još se sećamo tih slika sa kraja sedamdesetih godina. Kasnije su viškovi deljeni besplatno siromašnim državama, naravno sa pratećim umanjem potražnje za lokalnim prehrambenim proizvodima.
Posle svega ispada da je nadmoć evropske intenzivne proizvodnje počivala na ekstremnoj emisiji azota, time i narušavanju životne sredine. Kolike su posledice ovakve koncepcije, kao i dugogodišnjeg ignorisanja upozorenja naučnika, na manje razvijene i na agrar naslonjene zemlje, tek bi trebalo da se sagleda. Izvesno nisu male, a u ne malom broju slučajeva su i krucijalne.
Zamka instrumentalizacije
Seljaci u Amsterdamu ukazuju i da se "zelena politika" Unije sve češće doživljava kao sredstvo moćnijih da preko Brisela nametnu svoje interese kao dominantne. Da se pre tri decenije, kada je nauka prvi put više nego ozbiljno ukazala na potrebu drugačije poljoprivrede, država započela reforme, sve bi bilo brže i uspešnije, a, pre svega, izbegao bi se sadašnji zaokret na prečac koji holandski paori doživljavaju kao prinudnu zabranu bavljenja poljoprivredom. Stoga ističu da će ekološka politika biti uspešna samo ako uspe da se odupre instrumentalizaciji za ciljeve drugačije od brige za zaštitu životne sredine.
Trenutno su na udaru farmeri iz najagrarnije države u Evropi, međutim vrlo brzo na udaru će se naći i paori iz Danske ili regija poput Bretanje, doline reke Po, takođe poznate po razvoju intenzivnog stočarstva. Uostalom, da komandno nametanje "zelene politike", svakako nespornih polaznih principa, može dovesti i do neželjenih posledica vidi se i po Šri Lanki, državi koja je, mada ekološki visokorangirana, prihvatila zahtev "zelene poltike" da u potpunosti zabrani upotrebu veštačkog đubriva.
Bankrot Šri Lanke
Posledično, agrarni prinosi su drastično pali, cene hrane su za samo 12 meseci porasle za preko 80 odsto, dok se inflacija približila brojki od 50 odsto. Državni prihodi su počeli naglo da presahnjuju i Šri Lanka nedavno, ni posle dodatnog roka od 30 dana, nije uspela da uplati 78 miliona evra za kamate na kredite. Time je, po definiciji, bankrotirala.
Međutim, građani nemaju baš nikakvu korist od toga što je predsednik koji je krajnje komotno prihvatio sporan predlog pobegao u inostrastvo. Nevolje tek predstoje. Uzrokovane su u suštini nekritičkim verovanjem u globalno popularne trendove.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Letnji dani, zimske brige: Građani već nabavljaju ogrev
13.07.2025.•
0
U jeku letnjih žega povećana je potražnja za ogrevnim drvetom.
O zatvaranju fabrika u Srbiji: "Očekivano s obzirom da taktiku vlasti"
13.07.2025.•
6
Očekivano, kako zbog krize u automobilskoj industriji i ekonomiji EU, tako i zbog sulude ekonomske politike naše vlasti, neke su od ocena sagovornika Danasa povodom sve češćih zatvaranja fabrika i otpuštanja radnika.
Koji put vodi do veće zarade: Fakultet ili zanat?
13.07.2025.•
32
Zanat ili fakultet? Da li je to uopšte dilema? Zarada zanatlija u Srbiji, utisak je, prestigla je ono što ostvare visokobrazovani poput lekara ili nastavnika.
NBS se zadužila tri milijarde evra na repo tržištu po izuzetno visokim kamatama
13.07.2025.•
2
Narodna banka Srbije se na 27. aukciji hartija od vrednosti prodajom blagajničkih zapisa zadužila 360 milijardi dinara (3,07 milijardi evra) na repo tržištu.
Mogu li stranci dobiti stambeni kredit u Srbiji?
13.07.2025.•
1
Kupovina nekretnine u Srbiji, naročito kada se finansira kreditom, predstavlja veliki korak u životu, bilo da je reč o povratnicima iz dijaspore ili stranim državljanima koji žele da stvore dom u našoj zemlji.
Međugodišnja inflacija u junu iznosila 4,6 odsto
11.07.2025.•
0
Međugodišnja inflacija u Srbiji u junu ove godine iznosila je 4,6 odsto, a mesečna 0,9 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.
Cene nafte skaču dok se čeka Trampova važna izjava o Rusiji
11.07.2025.•
1
Cene američke sirove nafte WTI (West Texas Intermediate) porasle su danas na iznad 68 dolara po barelu.
U Nemačkoj i dalje raste broj preduzeća u bankrotu
11.07.2025.•
0
Nadležnim sudovima u Nemačkoj u junu je prijavljeno 2,4 odsto više bankrota preduzeća nego 12 meseci ranije, saopštio je Nemački statistički zavod (Destatis), na osnovu preliminarnih podataka.
NBS: Bruto devizne rezerve uvećane na 27,4 milijarde evra u junu
11.07.2025.•
2
Narodna banka Srbije (NBS) objavila je da su bruto devizne rezerve centralne banka na kraju juna ove godine bile na nivou od 27,4 miliajrde evra, što je bilo 4,7 miliona evra više nego na kraju maja.
Objavljene nove cene goriva
11.07.2025.•
9
Nove cene goriva koje će važiti od 15 časova su objavljene.
Ugostiteljske usluge poskupele za više od devet odsto, najmanja poskupljenja u Vojvodini
11.07.2025.•
4
Ugostiteljske usluge su u Srbiji u junu ove godine, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku bile skuplje za 9,2 odsto nego u junu 2024. godine.
Završena obrada zahteva za premiju za mleko za prvi kvartal
11.07.2025.•
0
Obrada zahteva za premiju za mleko za prvi kvartal ove godine je završena.
NBS zadržala referentnu kamatnu stopu na istom nivou
10.07.2025.•
1
Izvršni odbor NBS odlučio je da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75 odsto, kao i da na nepromenjenim nivoima zadrži kamatne stope na depozitne na 4,5 dsto i kreditne olakšice na sedam odsto.
Ferrero kupuje Kellogg za tri milijarde dolara
10.07.2025.•
0
Italijanska kompanija Ferrero, koja stoji brendova Ferrero Rocher i Nutella, približava se dogovoru o kupovini kompanije WK Kellogg za oko tri milijarde dolara.
Tramp od 1. avgusta uvodi carine od 50 odsto na bakar
10.07.2025.•
1
Predsednik SAD Donald Tramp najavio je od 1. avgusta carine od 50 odsto na bakar, kako bi zaštitio domaću proizvodnju sirovine, prenosi Rojters.
Spoljni dug Srbije skoro 50 milijardi evra: Evo kome država najviše duguje
10.07.2025.•
29
Javni dug Srbije je na kraju maja ove godine bio 38,8 milijardi evra i iznosio je 44 odsto BDP-a, poslednji su podaci Ministarstva finansija.
Nvidia postala prva firma sa tržišnom vrednošću od četiri biliona dolara
10.07.2025.•
2
Tehnološki gigant Nvidia postao je prva kompanija u istoriji koja je dostigla tržišnu kapitalizaciju od četiri biliona dolara, nakon što je vrednost njenih akcija porasla za 2,8 odsto na 164,42 dolara.
Zbog suše poljoprivrednici očekuju pomoć države
09.07.2025.•
5
Udruženja poljoprivrednika u Srbiji naredna dva dana održaće sastanke kako bi ocenili posledice suše i definisali kakvu pomoć očekuju od države.
Direktorka društvene mreže Iks najavila povlačenje sa funkcije
09.07.2025.•
0
Generalna direktorka društvene mreže Iks Linda Jakarino izjavila je da će se povući sa funkcije, samo dve godine nakon što je preuzela kormilo kompanije u vlasništvu Ilona Maska, bez navođenja razloga za svoj odlazak.
Glamočić: Biće obezbeđena pomoć poljoprivrednicima koji su preterpeli štetu od požara
09.07.2025.•
2
Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić izjavio je da će biti obezbeđena podrška u nabavci nove poljoprivredne opreme, kao i u obnovi infrastrukture na gazdinstvima koja su pretrpela štetu od požara.
Evropska komisija u izveštaju navela: Svako drugo preduzeće u Srbiji ima problem s korupcijom
09.07.2025.•
6
Evropska komisija u Izveštaju o vladavini prava u Srbiji 2025. navela je da svako drugo preduzeće u Srbiji u poslovanju ima problem s korupcijom.
Komentari 7
Anonimus
Sale
Обсервер
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar