Paorski bluz: Žrtve pogrešne agrarne politike Evropske unije
Protivno naučnim upozorenjima, iz Brisela je decenijama podstican razvoj poljoprivrede zasnovan na prevelikoj i neprekidno rastućoj emisiji azota.
Iznenadni zaokret je seljake prinudio da reaguju neobično snažno.
Krupnim otpacima mesa zasipaju se institucije u Amsterdamu, dok se ispred stanova političara izručuju gomile izmeta i litre urina. Protesti su snažni i dugo traju, pri čemu se teško može reći da gube na intenzitetu.
Sve je tim neobičnije što se pobuna paora ne dešava u nekoj Srbiji ili Španiji, zemljama čije su se poljoprivredne politike decenijama navodile kao primer nekorektnih prema proizvođačima. Naprotiv, pobuna se događa u državi za koju se smatralo da ima najrazvijeniji i najprofitabilniji agrar.
Decenijama uzor
Holandija je sa oko 32.000 farmi i na njima uposlenih 280.000 radnika dostigla da joj poljoprivreda, skupa sa hortikulturom, čini deset odsto ukupne ekonomije i čak 17,6 odsto izvoza, čija se godišnja vrednost poslednjih sezona vrtela oko 65 milijardi evra. Samo su SAD, 22 puta brojnije i stotinak puta prostranije, u svet slale više agrarne robe.
Decenijama je "Zemlja lala", skupa sa njoj sličnoj Danskoj, u svetu predstavljana kao ekstra uspešna agrarna zemlja i obe države su bile uzor svim na poljoprivredu naslonjenima. Holandski farmeri su zakupljivali imanja i u najudaljenijim predelima na globusu i zasnivali proizvodnju, od državica na Karibima do Filipina i Indonezije.
Ignorisanje problema
Sada se dovodi u pitanje upravo ono što se decenijama smatralo najuspešnijm - stočarstvo. Reč je o segmentu koji se smatra kao najsloženija poljoprivredna proizvodnja gde je dobit neuporedivo veća nego u ratarstvu, dok prozvodni ciklus kreira višestruko više radnih mesta.
Mleko i mlečni proizvodi su bili ponos Holandije, baš kao što je meso simbol Danske. Sada se tvrdi da je upravo uzgoj stoke najproblematičniji sa stanovišta emisije azota. Pogotovo tehnologija uzgoja koja se decenijama razvijala u Holandiji, zasnovana na intenzivnoj proizvodnji.
Ispostavilo se da su naučnici već 30 godina upozoravali i holandsku vladu i Evropsku komisiju na pravo stanje u vezi sa holandskim stočarstvom, ali da su političari decenijama izbegavali da se ozbiljnije suoče sa problemom. Sve se svodilo na parcijalne mere i neuspešne pokušaje da se stoka hrani hranivom sa manje proteina ili da se duže zadržava na otvorenom prostoru.
Šokantno i naprečac
Problem je što su izgrađeni uzgoj stoke i prerada mleka i mesa takvi da emituju azota i tri-četiri puta više nego što je dopušteno. Osnovni razlog je prevelik broj grla na malom prostoru. Azota ima previše u veštačkim đubrivima, ali i u izmetu, urinu, stočnim gasovima (u kojima je još i više metana), pa se došlo do stava da je jedino rešenje izuzetno smanjenje broja grla.
Holandski cilj je da smanji emisiju azota za 70 odsto do 2030. godine. Tako nešto nije moguće bez ogromnog umanjenja stada, u pojedinim delovima na jugu zemlje biće potrebno čak na petinu redukovati broj grla.
Svima, naročito seljacima, jasno je da umanjenje zapravo znači napuštanje mnogih farmi. Kristijana van der Val, holandska ministarka za "odnos prirode i azota", ističe da razume poziciju farmera, ali i da "priroda ne može da čeka". Ne spori da je politika godinama izbegavala da preduzme mere korekcije poljoprivrede, te da su i stoga sadašnje promene za seljake zapravo šokantne.
Jasno je da pod novim uslovima mesta neće biti najmanje za polovinu sadašnjih farmera i u agraru zaposlenih. Ukazuje i da je snažan poljoprivredni lobi dugo sprečavao promene, izostavljajući da precizira ulogu prerađivača, transportera, proizvođača đubriva, bankara, koji su, takođe, iz pogrešne koncepcije stočarstva izvlačili visoke profite.
Razaranje konkurencije
Snažna i subvencijama podržavana evropska poljoprivreda je praktično razorila konkurenciju iz vanevropskih i, pogotovo, obližnjih država. Ogromni viškovi mleka u prahu i maslaca plasirani su na okolna područja ne toliko radi zarade, koliko radi oduzimanja i lokalnog tržišta tamošnjem agraru.
Kada su stogovi mleka i maslaca u rezervama dosezali neverovatne brojke, bacani su u okeane. Još se sećamo tih slika sa kraja sedamdesetih godina. Kasnije su viškovi deljeni besplatno siromašnim državama, naravno sa pratećim umanjem potražnje za lokalnim prehrambenim proizvodima.
Posle svega ispada da je nadmoć evropske intenzivne proizvodnje počivala na ekstremnoj emisiji azota, time i narušavanju životne sredine. Kolike su posledice ovakve koncepcije, kao i dugogodišnjeg ignorisanja upozorenja naučnika, na manje razvijene i na agrar naslonjene zemlje, tek bi trebalo da se sagleda. Izvesno nisu male, a u ne malom broju slučajeva su i krucijalne.
Zamka instrumentalizacije
Seljaci u Amsterdamu ukazuju i da se "zelena politika" Unije sve češće doživljava kao sredstvo moćnijih da preko Brisela nametnu svoje interese kao dominantne. Da se pre tri decenije, kada je nauka prvi put više nego ozbiljno ukazala na potrebu drugačije poljoprivrede, država započela reforme, sve bi bilo brže i uspešnije, a, pre svega, izbegao bi se sadašnji zaokret na prečac koji holandski paori doživljavaju kao prinudnu zabranu bavljenja poljoprivredom. Stoga ističu da će ekološka politika biti uspešna samo ako uspe da se odupre instrumentalizaciji za ciljeve drugačije od brige za zaštitu životne sredine.
Trenutno su na udaru farmeri iz najagrarnije države u Evropi, međutim vrlo brzo na udaru će se naći i paori iz Danske ili regija poput Bretanje, doline reke Po, takođe poznate po razvoju intenzivnog stočarstva. Uostalom, da komandno nametanje "zelene politike", svakako nespornih polaznih principa, može dovesti i do neželjenih posledica vidi se i po Šri Lanki, državi koja je, mada ekološki visokorangirana, prihvatila zahtev "zelene poltike" da u potpunosti zabrani upotrebu veštačkog đubriva.
Bankrot Šri Lanke
Posledično, agrarni prinosi su drastično pali, cene hrane su za samo 12 meseci porasle za preko 80 odsto, dok se inflacija približila brojki od 50 odsto. Državni prihodi su počeli naglo da presahnjuju i Šri Lanka nedavno, ni posle dodatnog roka od 30 dana, nije uspela da uplati 78 miliona evra za kamate na kredite. Time je, po definiciji, bankrotirala.
Međutim, građani nemaju baš nikakvu korist od toga što je predsednik koji je krajnje komotno prihvatio sporan predlog pobegao u inostrastvo. Nevolje tek predstoje. Uzrokovane su u suštini nekritičkim verovanjem u globalno popularne trendove.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Momirović: Konkurencija u maloprodaji u Srbiji na višem nivou nego u mnnogim državama u regionu
28.03.2024.•
6
Konkurencija u maloprodaji u Srbiji danas je na višem nivou nego u mnogim zemljama u regionu, ocenio je danas u Novom Pazaru ministar trgovine Srbije Tomislav Momirović.
Hleb sve manje jedemo: Hoće li smanjena potrošnja uticati na proizvodnju pšenice u Srbiji?
28.03.2024.•
12
Podaci pokazuju da se od 2006. do 2022. godine potrošnja hleba po glavi stanovnika u Srbiji gotovo prepolovila. Godišnje umesto 91 kg koliko smo ranije konzumirali, sada pojedemo svega 48 kg.
Mali: O eventualnom povećanju penzija od avgusta
28.03.2024.•
8
Ministar finansija Srbije Siniša Mali najavio je danas da bi se novo povećanje penzija moglo razmatrati od avgusta ove godine.
Volvo se oprostio od dizela: Poslednji dizelaš sišao sa trake
28.03.2024.•
2
Proizvođač automobila Volvo oprostio se od vozila sa dizel motorom, nakon što je sportsko terensko vozilo XC90 sišlo sa trake u fabrici Torslanda u Švedskoj u utorak uveče.
Evro sutra 117,17 dinara
27.03.2024.•
0
Zvanični srednji kurs biće sutra 117,17 dinara za jedan evro, saopštila je Narodna banka Srbije.
Šta je MMF rekao Srbiji: "Ekspo 2027" da bude transparentniji, manje "helikopter novca"
27.03.2024.•
17
Poruka MMF-a, posle treće revizije aranžmana sa Srbijom, jeste da velika investicija, kao Ekspo 2027, koja je dosegla 18 milijardi evra, a nema garancija da će tu i stati, ne sme da uzdrma budžet.
Mali: Od 1. maja jeftiniji gas za privredu
27.03.2024.•
3
Ministar finansija Siniša Mali izjavio je danas da je jedan od najvažnijih rezultata upravo završene Misije MMF postignuta saglasnost u vezi sa promenom metodologije obračuna cene gasa za privredu.
Ekonomista: Prosečna plata od 800 evra ne zvuči loše, ali je nevolja što su i cene skočile
27.03.2024.•
8
Prosečna januarska plata u Srbiji iznosila je nešto manje od 96 hiljada dinara, ali pitanje je koliko ona stvarno ilustruje standard.
Mali: Razgovori sa MMF bili naporni, ali uspešni i konstruktivni
26.03.2024.•
1
Ministar finansija Siniša Mali zahvalio se delegaciji MMF, koja je završila treću reviziju aktuelnog stendbaj aranžmana sa Srbijom, na konstruktivnom dijalogu.
Mraz ipak "obrao" rano procvetale voćnjake: Stradale kajsije, breskva i jabuke
26.03.2024.•
3
Mraz nastao zbog niskih temperatura noću najviše su stradale kajsija, breskva i jabuke.
Šta stoji iza "paprenih" računa za struju?
26.03.2024.•
70
Uvećani računi za struju, u poslednja tri meseca, u velikom broju stižu na adrese potrošača.
Najavljene promene čelnika Boinga dovele do rasta akcija te kompanije
25.03.2024.•
1
Izvršni direktor "Boinga" Dejv Кalhun najavio je danas da će podneti ostavku krajem godine nakon niza nezgoda u jednoj od najvećih američkih kompanija za proizvodnju aviona.
Ministarstvo: Prijava za podsticaje moguća i za gazdinstva u procesu registracije
25.03.2024.•
0
Ministarstvo poljoprivrede objavilo je da poljoprivrednici mogu da podnesu zahteve za ostvarivanje prava na podsticaje putem platforme ePodsticaji i za gazdinstva koja su u procesu registracije.
Srbija po prosečnoj plati na četvrtom mestu među zemljama bivše SFRJ
25.03.2024.•
15
Srbija je na četvrtom mestu na listi zemalja bivše SFRJ sa prosečnom platom u januaru 2024, od 817,7 evra, prenela je Nova ekonomija.
Vučić sa predstavnicima MMF-a o "Skoku u budućnost"
25.03.2024.•
10
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je danas u Beogradu sa misijom Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Da li je profitabilno kupiti fizičko zlato?
25.03.2024.•
0
Jedna od najstarijih postojećih imovina na svetu je zlato.
Do sada postavljeno više od 120.000 pametnih brojila u Novom Sadu i Beogradu
24.03.2024.•
28
Zamena brojila za očitavanje potrošnje struje je proces koji je u Srbiji trebalo da zaživi odavno, ali je činjenica da se intenzivno odvija u poslednjih pet meseci definitivno u interesu potrošača.
Srbija spremna za 5G mrežu: "Zahtevaće veći broj baznih stanica, to neće biti opasno po zdravlje"
24.03.2024.•
13
Aukcija za 5G mrežu u Srbiji, koja je ranije više puta najavljivana, trebalo bi da bude obavljena ove godine.
Sva tri mobilna operatora odjednom podigla cene: Traži se kontrola da li su prekršili zakon
24.03.2024.•
17
Komisiji za zaštitu konkurencije podneta je inicijativa za pokretanje postupka ispitivanja povrede konkurencije na tržištu usluga mobilne telefonije.
Njujork sa 350.000 milionera najbogatiji grad u SAD
24.03.2024.•
1
Najveći grad u SAD Njujork ujedno je i najbogatiji u Americi, sa blizu 350.000 milionera i 60 milijardera, čija je milionerska populacija porasla za 48 odsto tokom protekle decenije.
Promet muzičke industrije u Srbiji za pet godina uvećan 89 odsto
24.03.2024.•
2
Promet muzičke industrije u Srbiji prošle godine iznosio je 168 miliona evra, što je rast od 89 odsto u odnosu na situaciju od pre pet godina, saopšteno je iz Vlade Srbije.
Komentari 7
Anonimus
Sale
Обсервер
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar