Većina zaposlenih na minimalcu: Srbija će za 20 godina imati "armiju" siromašnih penzionera

Minimalna plata tokom celog radnog veka, obezbeđuje minimalnu penziju u starosti koja je sada niža od 20.000 dinara.
Većina zaposlenih na minimalcu: Srbija će za 20 godina imati "armiju" siromašnih penzionera
Foto: Pixabay
Procenjuje se da je trenutno na minimalcu oko 400.000 zaposlenih i ukoliko se taj trend nastavi, oni mogu računati na veoma skromne penzije u starosti.
Sagovornici Euronews Srbija smatraju da će, ukoliko se nastavi sa ovakvom politikom za 20 godina, Srbija imati "armiju" starih osoba koje žive u siromaštvu.
Analize su pokazale da je među ljudima koji danas primaju minimalni penziju najveći uticaj imao i kratak radni staž. Trenutno su u penziji oni koji su radni vek počinjali i završavali u državnim firmama, koji su rano počinjali da rade. Generacije budućih penzionera, dobar deo radnog staža provele su i u statusu rada na crno.
 
Procenjuje se da danas oko pola miliona starijih sugrađana ima mesečna primanja ispod 20.000 dinara, a prag siromaštva je 22.000 dinara za jednočlano domaćinstvo. Nije, međutim, lako utvrditi koliko su minimalne zarade zastupljene i koliko radnika ih prima, kao i za koliko se njihov broj povećao proteklih godina.
 
U Republičkom zavodu za statistiku su za Euronews Srbija rekli da ne raspolažu podatkom o broju zaposlenih koji rade za minimlac, a taj podatak nisu mogli da nam daju ni u Poreskoj upravi Srbije. Fiskalni savet je u analizi 2021. naveo podatak da minimalnu zaradu prima oko 20 odsto zaposlenih, što bi bilo oko 400.000 ljudi.
 
"Prema podacima o zaradama u septembru 2020. njihov broj bi bio nešto više od petine zaposlenih, a ako bismo računali 120 odsto, odnosno koliko ljudi je u rangu zarada koje su do 20 odsto veće od minimalca, obuhvatili bismo više od 30 odsto zaposlenih. To bi bilo između 400.000 i 660.000 ljudi. Mi, međutim, ne možemo da znamo da li taj broj raste, samo možemo da procenjujemo koliko ih ima. Nemamo podatke o broju zaposlenih po distribuciji zarada", ukazuje Sarita Bradaš, istraživačica Fondacije Centar za demokratiju.
 
Privremeno rešenje postalo trajno
 
Ona napominje da se sa povećanjem iznosa minimalca, koji je trenutno oko 35.500 dinara, a o čijem iznosu za sledeću godinu ovih dana pregovaraju sindikati, poslodavci i država, povećava i broj ljudi koji primaju najniže plate.
 
"Veoma je važno, a potpuno se zaboravlja, da je minimalna zarada našim Zakonom o radu uvedena kao izuzetak, samo u situacijama kada se poslodavac nađe u finansijskim i tehnološkim teškoćama i uvodi se odlukom na šest meseci. Međutim, kod nas to nije slučaj i čak i u javnom sektoru se dešava da zaposleni primaju najnižu zaradu mesecima i godinama. Nikako ne bi smela da se isplaćuje u tom iznosu, jer ugovorena zarada ne sme da bude u visini minimalca, niti niža. Država time krši svoje zakone, jer mnogi radnici provode radni vek na minimalcu, a tako se uvećava broj onih koji će u starosti jedva moći da prežive", tvrdi Bradaš.
 
Ona napominje da postoji i određen broj ljudi koji nije zanemarljiv, kojima poslodavci uplaćuju doprinose za penziono osiguranje na minimalni iznos, dok ostatak dobijaju na ruke.
 
"I njih čeka taj problem sa niskom penzijom, ali ljudi ne razmišljaju o tome, jer smo mi preživeli toliko stvari, da ljudi misle da je budućnost ionako neizvesna i da je bolje da bar trenutno dobiju više novca", kaže Bradaš.
 
Nadežda Satarić iz udruženja Amity, koje se zalaže za bolji položaj siromašnih i ranjivih ciljnih grupa, kaže za Euronews Srbija da i prosečna penzija od 30.000 dinara, za mnoge je nedostižna. Takvih će tek biti, upozoravaju u Amityju, jer sve više poslodavaca uplaćuje doprinose na minimalac, a ostatak zarade zaposleni dobija na ruke.
 
Kao i mnogi drugi problemi, i ovaj jače pogađa žene, pa tako ne čudi da su njihove penzije u proseku 20 odsto niže nego one koje primaju muškarci.
 
Ostatak teksta čitajte na portalu Euronews Srbija.
  • Dr.Vlada

    17.09.2022 06:41
    Sistem
    Problem su porezi i doprinosi od oko 63%.
    Drzava primenjuje švajcarski model poreza na imovinu, ok.
    Zašto ne primeni njihov model kada su u pitanju davanja tj. Nameti oko plata.
    To je rešenje, ne treba biti mnogo pametan, neko je to vec odavno smislio i besprekorno funkcionise.
  • Dusan

    15.09.2022 19:25
    Bez brige
    Ljudi bez sekiracije pa tu su orbovic ,krkobabic, kisicka i sto se brinete bitno je da njihovi dzepici budu puni_ko gleda niski stalez_zivela srbija
  • Djekson

    12.09.2022 20:24
    Armija
    To su Ovi što danas Ništa ne Rade Aktivisti Ekolozi
    Dok Prate Cuftu Kampuju i Blokiraju Uice dobijaju Zarade
    Zato im je i Minimalac Mali a tek Penzija

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Šta stoji iza "turbo uzleta" Pro Tenta?

Iako je Pro Tent na kraju 2022. godine imao više od 8.600 radnika, najveći broj njih samo je formalno zaposlen u ovom preduzeću, a suštinski radi u Elektroprivredi Srbije.

Srbija nasuprot svetskog trenda

Nema države koja se ne hvališe najboljim kompanijama, stoga se i prave liste najvećih, bilo prema ukupnom poslovnom prihodu, bilo prema profitabilnosti.

Koja država EU je najzaduženija?

Javni dug zemalja Evrozone je na kraju četvrtog tromesečja 2023. godine pao sa 89,9 odsto u prethodnom kvartalu na 88,6 odsto, objavio je Evrostat.